Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Po proizvodnji svinjskog mesa najgori smo u Europskoj uniji

U 10 godina proizvodnja svinjskog mesa najviše je pala u Hrvatskoj, čak 26 posto, smanjena je sa 137.000 tona na jedva 102.000 tona.
23. svibnja 2016. u 21:40 13 komentara 3684 prikaza
OPG Goran Jančo iz Punitovaca obrađuje 130 ha zemlje i uzgaja preko 6000 svinja godišnje
Foto: Davor Javorović/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/4

Hrvatska je po proizvodnji svinjskog mesa najgora u Europi. U deset godina proizvodnja je najviše pala u Hrvatskoj, za čak 26 posto, smanjena je sa 137.000 tona na jedva 102.000 tona. Dok većina europskih zemalja vlastitim mjerama tzv. skrivenim potporama ipak uspijeva zadržati istu razinu ili povećavati proizvodnju, Hrvatska je na začelju po proizvodnji.

Kada bi se Hrvatska gledala kao zemlja izvan EU, bili bismo osmo najveće izvozno tržište za svinjsko meso i proizvode iz EU. Naime, u 2012. godini uvezli smo 50.588 tona, a te su količine u 2015. godini narasle na 92.142 tone. Tako katastrofalni rezultati pokazuju da država, osim sektora mljekarstva koji već godinama propada, nema rješenja niti uspijeva stati na kraj problemima koje imaju proizvođači svinja.

Otkupna cijena s 11 na 6 kn

Goran Jančo, potpredsjednik Saveza uzgajivača svinja Hrvatske i prošlogodišnji pobjednik izbora najboljeg OPG-a Zlata vrijedan, kaže kako je cijena otkupa kilograma žive svinje do prije godinu i pola dana iznosila oko 11 kuna, a danas je pala na nevjerojatnih 6 kuna. Cijena uvoznog svinjskog mesa u trgovinama se spustila na potpuno nerealne razine, što, naravno, ide na ruku potrošačima, no upitno je o kakvom se mesu radi, kako ga po toj cijeni uspijevaju proizvesti drugi europski proizvođači i kako druge države pametnim mjerama, koje zaobilaze pravila Zajedničke poljoprivredne politike, ipak uspijevaju zadržati proizvodnju ili je čak i podizati.

svinja RAZMATRA SE Njemačka savezna država želi ponovno svinjetinu na meniju unatoč priljevu muslimana svinja,svinjogojstvo ZA TRPEZU Klonirano najmanje 500 životinja: Stiže svinjetina 'izvorno kloniranog porijekla' kupovina,kupovna moć supermarketi U veljači jeftiniji kava, jaja, svinjetina...

Udruge proizvođača svinja prije točno dva mjeseca održale su sastanak u Ministarstvu poljoprivrede, lijepo su saslušane, dana im je moralna podrška, saslušani su njihovi prijedlozi, no dalje se ništa više nije dogodilo.

Tržište i dalje pada, a ne poduzmu li se neke hitne mjere, bojim se da će ovaj sektor nestati, tvrdi Jančo, koji se za svoje količine mesa koje proizvode bori tako da je otvorio prvu mesnicu ne bi li pokušao uvjeriti potrošače kako je ipak domaće meso kvalitetnije.

Od europskih zemalja u desetogodišnjem razdoblju, osim Hrvatske koja je rekorder po padu proizvodnje, manju proizvodnju imala je i Mađarska koja je pala za 19 posto, Francuska je smanjila proizvodnju za 13 posto, no države poput Španjolske, Velike Britanije ili Portugala uspjele su u zadnjih deset godina povećati proizvodnju, i to za 15, pa čak do 29 posto, koliko je rasla proizvodnja svinjskog mesa u Velikoj Britaniji. Kako to njima uspijeva, a Hrvatskoj ne?

Jančo, a i drugi proizvođači svinja tvrde kako su ove zemlje na vrijeme prepoznale važnost ovog sektora te su poduzele mjere kojima su uspjele zadržati ili povećati proizvodnju. Smatramo kako država ima mehanizme kroz PDV ili bolju kontrolu uvoznog mesa, no činjenica je i da na svjetskom tržištu potražnja za svinjskim mesom raste. Neka tržišta poput Kine, Japana i drugih država koje se brzo razvijaju i povećavaju potrošnju što otvara perspektive za ovu proizvodnju, ali uz uvjet da država nađe načina da pomogne proizvođačima, kaže Jančo.

Projekcije govore da će potrošnja svinjskog mesa u svijetu do 2024. godine narasti za gotovo 14 milijuna tona, pri čemu su procjene da će samo Kina povećati potrošnju za 6,5 milijuna tona. Kina je u 2015. godini bila ogromno izvozno tržište za izvoz mesa iz Europske unije. Čak 35 posto svih količina završilo je na tom tržištu, a sa 589.000 iz 2012. godine, izvoz iz Europske unije povećan je na 1,1 milijuna tona u 2015. godini.

Zakazale institucije

Nažalost, hrvatske institucije i tu su zakazale jer još uvijek zbog sumnje na svinjsku kugu nismo uspjeli uvjeriti kineske veterinarske institucije da smo zemlja bez ove bolesti te kroz bilateralne pregovore omogućiti otvaranje tržišta i mogući izvoz.

Jančo kaže kako podaci pokazuju da smo u ovoj proizvodnji po cijeni konkurentni. Naime, tržišne cijene svinjskih polovica bile su na razini 1,45 eura po kilogramu u prošloj godini, što je tek za 10 eurocenti više od prosjeka cijena Europske unije. Cijena je prije deset godina iznosila 1,96 eura, što znači da su proizvođači u desetogodišnjem razdoblju uspjeli postati konkurentni, no to je utjecalo i na pad proizvodnje malih proizvođača. 

Glavni problemi: 

Pad proizvodnje i samodostatnosti – u zadnjih 10 godina, a posebno nakon ulaska u EU. Samodostatnost je pala na nevjerojatnih 54 posto, a očekuje se nastavak pada. Mali proizvođači propadaju, a veliki sustavi drže više od 70% registriranog uzgoja

Sivo tržište – atraktivno zbog visokog PDV-a. Prema markicama imamo oko 90.000-95.000 krmača, a registrirano klanje je na oko 750.000 tovljenika

Hitne mjere: 

PDV – smanjenje i povrat dijela PDV-a proizvođačima koji isporučuju svinje na klanje u domaće klaonice (ovakav model ima Mađarska).

Aktiviranje domaćih kapaciteta, klaoničarske industrije i poticanje proizvođača da izađu iz sive zone. Uvođenje mjere „Dobrobit životinja iz mjera Ruralnog razvoja“ – jedina dugoročna mjera koja osigurava konkurentnost. Radi se na tome, ali vrlo sporo i, ako nastavimo ovim tempom, gubimo i sljedeću godinu. Imaju je sve zemlje u okruženju, a preko nje se dobiva oko 10 eura po tovljeniku.

Zaštitna cijena na polici – postoji praksa u nekim zemljama koja štiti najnižu maloprodajnu cijenu po kategorijama.

Uvođenje rokova za uvoz smrznutog svinjskog mesa – omogućava uvoz ove kategorije iz zemalja EU koje imaju kraće rokove. Označavanje rokova i zemlje podrijetla na proizvodima jako je bitno za domaću proizvodnju i to je praksa u većini zemalja EU.

Otvaranje novih tržišta za izvoz, posebice Kine.

Poticanje domaće potrošnje kroz marketing i podizanje svijesti o kvaliteti domaće proizvodnje.

Prije i tijekom korone
Ovakvo je stanje na Jadranu: Pogledajte kako su prije izgledale plaže, a kako izgledaju sada
Budi lijepa
Osvoji popust na tretman UltraShape Contourom, koji topi celulit i oblikuje vaše tijelo
  • Meter:

    Ali je zato zemlja prepuna svinjarija

  • Deleted user:

    Pustite svinje na miru. Bitno je da smo po proizvodnji uhljeba među najboljima.

  • R00kie:

    ajde ti proizvedi bilo sto u zemlji sa milijun politicara, 600 parafiskalnih nameta, 100 ludih inspekcija i svakodnevnim promjenama zakona. samo ludjaci ovdhe proizvode