Franjo Luković, Božo Prka, Zdenko Adrović, Petar Radaković... njihova su imena nekoć bila sinonimi za bankarski sektor Hrvatske. Adrović još uvijek predstavlja bankare kroz HUB, njihovo strukovno udruženje, ali ne više kao aktivni menadžer. Otkad se dogodila smjena cijelog jednog establišmenta koji je oko dva desetljeća vladao financijskom scenom, imena novih bankarskih čelnika danas bi se mogao prisjetiti malo tko izvan uskog financijskog „core businessa“.
Tko danas vodi hrvatske banke? Uvjetno rečeno hrvatske i uvjetno rečeno vodi – jer je, među osam najvećih, na koje se odnosi 93 posto bankarske aktive, samo jedna hrvatska banka – državni HPB. A krucijalne odluke donose se, nije to nikakva posebna tajna, u sjedištima njihovih vlasnica.
Vlasnik strani, polozi domaći
S obzirom na to da je hrvatski bankarski sektor s više od 90 posto imovine u stranom vlasništvu, što je, doduše, nategnuta konstrukcija jer je u banke položeno 220 milijardi kuna hrvatskih građana, a ukupno 322 milijarde kuna ubrojimo li i depozite poduzeća, nije nebitno znati tko upravlja tim novcem – financijskim potencijalom građana jedne države. Krenimo od najveće u kojoj su nedavno objavljena nova imenovanja u upravi.
Upravu Zagrebačke banke vodi Talijan Romeo Collina čija je cijela karijera vezana za matični UniCredit. U njihovim je podružnicama u SAD-u, Velikoj Britaniji i Kazahstanu bio na raznim upravljačkim funkcijama. U upravi su još dva Talijana; netom imenovani Gianluca Totaro koji je zadužen za ljudske resurse, a radio je u Poljskoj i Mađarskoj, te Lorenzo Ramajola koji je radio i u Kazahstanu, a u njegovoj su nadležnosti financije.
Tatjana Antolić Jasnić postala je članica uprave koja će biti nadležna za upravljanje i kontrolu rizika, a na toj će poziciji zamijeniti Marca Lotterija koji karijeru nastavlja na poziciji unutar grupe. Skoro je dva desetljeća stjecala međunarodno iskustvo u podružnicama UniCredita u BiH, Austriji, Mađarskoj i Italiji. U hrvatskom su dijelu uprave još Dalibor Ćubela koji je vodio podružnicu u BiH i Slaven Rukavina koji je ondje bio član uprave. Netom je imenovan i Čeh Pavel Vinter, a otprije je u upravi Spas Vidarkinsky, Bugarin u čijoj je nadležnosti investicijski dio poslovanja.
PBZ ima hrvatsko-talijansku upravu u kojoj su dva Talijana, zamjenik predsjednika uprave Alessio Cioni koji je radio u članicama grupe u Srbiji, Egiptu, SAD-u i Mađarskoj, te Antonio Bergalio sa slovačkim, ukrajinskim i švedskim iskustvom, a prvi je čovjek banke posljednje gotovo tri godine Dinko Lucić koji je u upravu imenovan još u doba Bože Prke 2009. Počeo je u marketingu i razvoju proizvoda i uglavnom je cijelo vrijeme proveo u hrvatskoj podružnici osim kratke dvogodišnje epizode u upravi slovačke članice grupe. U upravi su još Ivan Gerovac, Darko Drozdek, Ivan Krolo, Draženko Kopljar i Andrea Pavlović. Zanimljivo je da su u dvije najveće banke za najpipljivije područje – rizike – zadužene žene.
Erste, treću najveću banku, vodi Christoph Schoefboeck, izvorno rizičar koji je bio u upravi RBA u Rusiji, a radio je i u tadašnjoj HVB Splitskoj banci u Hrvatskoj. Austrijanac se potrudio naučiti jezike svih država u kojima je radio pa uz engleski i njemački tečno barata hrvatskim i ruskim. Društvo mu prave još dva zemljaka, Martin Hornig i Hannes Frotzbacher te domaći Boris Centner koji je pripadnik „stare“ bankarske garde, Krešimir Barić i Zdenko Matak. Na čelu OTP-a je Mađar Balazs Pal Bekeffy koji se u Hrvatskoj već udomaćio nakon 14 godina, a i on se ponaša kao „Rimljanin u Rimu“ pa je naučio jezik domaćina. Tu je i još pet hrvatskih članova; Nikola Mikša, Bruno Biuk, Slaven Celić, Zvonimir Akrap i Ivan Šimičević.
U RBA najviše žena
RBA je jedina velika banka koju vodi žena – Liana Keserić, a istodobno i banka s najviše žena u upravi: uz čelnicu banke tu je i Višnja Božinović, a članovi uprave su još i Zoran Košćak, Ivan Žižić i Austrijanac Georg Feldscher. L. Keserić upravu je preuzela nakon skandala oko oglasa za marketinšku kampanju koja je uključivala pritisak na sud oko CHF kredita, nakon čega je, po „zapovjednoj odgovornosti“, morao odstupiti tadašnji čelnik Michael Georg Müller. Karijeru je L. Keserić i počela u RBA prije gotovo 20 godina, a u upravu ulazi 2015. te preuzima nadležnost za IT, sigurnost, operativne servise, upravljanje procesima i projektima te nabavu i opće poslove.
Državni HPB ima i domaću upravu: vodi ga Marko Badurina, a tu su još i Anto Mihaljević i Ivan Soldo. Na čelu Addika je Mario Žižek, a u upravi su i Ivan Jandrić i Dubravko-Ante Mlikotić. Sberbankom upravlja Mađar Csaba Soós, a članovi su Igor Repin i Roberto Bitunjac.
Ostale banke imaju manje od jedan posto udjela u imovini bankarskog sektora, ali pogled na njihove uprave donekle popravlja spolnu strukturu; već u dvije sljedeće po veličini tri su žene. Da sumiramo; od osam najvećih banaka, koje čine 93 posto tržišta, polovicu vode stranci i gotovo ih je pola u upravama; 13 u odnosu na 29 domaćih, samo jednu vodi žena i gotovo je deset puta više muškaraca nego žena.
Kad se sve zbroji i oduzme, ispada da je dobro što većinu bankarskog sektora drže stranci. Ne mogu ni zamisliti što bi bilo da su vlasnici postali Hrvati, recimo Kutle, Gucić ili Mamić. Kada je već donesena politička odluka da ih se privatizira onda je bolje da ih je kupio netko normalan.