Tko je danas na čelu vodećih banaka u Hrvatskoj

Kad se sve zbroji i oduzme, ispada da je dobro što većinu bankarskog sektora drže stranci. Ne mogu ni zamisliti što bi bilo da su vlasnici postali Hrvati, recimo Kutle, Gucić ili Mamić. Kada je već donesena politička odluka da ih se privatizira onda je bolje da ih je kupio netko normalan.

Ako mislite da su to zaista "strane" banke, onda iz poslovnice vani pokušajte uplatiti sredstva na svoj račun u hrvatsku verziju te banke. Niti će to sjesti odmah niti su to iste banke. Samo naziv je isti. Tada ćete saznati jednu poraznu istinu - hrvatske "strane" banke uopće nisu strane! To su hrvatske tvrtke, koje deru kožu s leđa hrvatskih građana. Samo naziv im je strani.

Dugo sam zivio izvan HR i ne mogu shvatiti zasto banke naplacuju uslugu placanja preko interneta (obicno 2kn). To se u zemljama u kojima sam zivio ne naplacuje.

Članak namjerno iznosi polu-istine. Nije moguće da autor članka toliko malo zna. Naime, "strane" banke su zapravo hrvatske tvrtke, koje: su osnovane u RH, posluju po zakonima RH, imaju temeljni kapital u RH i upisane su kao hrvatske tvrtke u popis pravnih subjekata. Govoriti o stranim bankama je zapravo skretanje odgovornosti sa HUBa i politike bonusa na managerske ugovore, a što je razlog izbacivanja hrvatskih građana iz njihovih nekretnina i što im blokira račune u FINAi. Bankovni manageri žele bonuse na profit svoje poslovnice. To je sve što ih zanima. Ne, ti krivci nisu stranci niti negdje tamo u Njemačkoj u zatamnjenoj prostoriji sjedi neki zlikovac koji želi opljačkati hrvatsku sirotinju. Ne! To se događa zbog politike HUBa, nasilnog održavanja kamata debelo iznad prirodnih stopa za članicu EU te pohlepe HRVATSKIH managera, koji bi zbog svog bonusa odrali živo dijete. To vam je suština istine. Državni službenici zaduženi za regulaciju naravno debelo potplaćeni, kao i ovaj masonski medij, sjede sa palcem duboko posađenim u korumpiranom prknu te svako malo serviraju spinove, tako da se ovaj problem nikada ne riješi. To, uz umjetno nisku cijenu rada, je glavni razlog propasti hrvatske ekonomije.

Mislim da je najbitnije da su vlasnici banaka privatne osobe. Čim je banka privatizirana, ona će dobro poslovati. U vrijeme kada su banke bile "naše", odnosno državne, na jedno radno mjesto ih je došlo njih troje. Iskustvo je pokazalo da javni sektor generira birokraciju i uhljebljeništvo dok privatni generira dobit i maksimizira učinak. Da su banke javne, u njih bi se uhljebljivao podobni kadar, tako da je najbolja vijest za naš bankarski sustav da su se banke privatizirale. Po meni, trebalo bi PRIVATIZIRATI I ŠKOLSTVO uz brojna socijalna jamstva. Tada bi i naš obrazovni sustav ozdravio. No pola njih bi ostalo bez posla.

znači moćni bankarski sektor vode uglavnom Talijani...to je dobro, jer oni su marljivi, brižni i vole njegovati financije...Hrvati su nemarni i neodgovorni i za vlastito zdravlje, a kamoli za financije...to je pokazala i ova koronakriza

Onda kad recimo Rimac dođe u banku u Hrvatskoj trazi kredit , oni u banci razmisljaju ovako , mi smo novac ulozili u tvornicu Ferarija , ako podrzimo Rimca , izgubit cemo u Ferariju , isto vrijedi za sve bankee , zato Hrvatska uz jos korumpirane politicare , nema nikakvu sansu za razvoj , tako su kolonije nekad pamuk slale na obradu u UK a kupovale tkanine , Irske banke su u Irskom valsnistvu i to drzava najveci dionicar , zato ja sad pisem u Dublinu , a iskustva sa bankama i drzavonom upravom u Hrvatskoj su mi katastrofalna

Legalna mafija.Kamatari.

Banke koje su osnovane realnim novcem a vodili su ih financijski polupismeni Hrvati , sve propale: Glumina, Centar, Ilirija, Gradska, Croatia, Credo, Nava, HGB, Agro...

To, čije su banke je irelevantno. Dioničari banaka su vlasnici istih! Pa tako na primjer najveća njemačka banka "Deutsche Bank" ima oko 350.000 dioničara. Banka je izlistana na burzama i struktura vlasnika se iz dana u dan mijenja. Osim toga, nikada ne bih držao novac u nekoj banci, koja daje kredite bez procjene rizika klijenata. Odnosno samo na osnovu kod Hrvata uvriježenog stava, da domaća banka ne mora biti stroga pri dodjeli sredstava. Radi se mahom o novcu štediša s kojima banka mora upravljati u maniri dobrog i savjesnog gospodara.