Naftna kompanija Ina u prvih je šest mjeseci poslovanja ostvarila rast prihoda od prodaje za 13 posto i podigla ih na 9,5 milijardi kuna, a u kompaniji tvrde da je to posljedica usmjerenosti na iskorištavanje povoljnijih cijena derivata, što je ipak djelomično umanjeno nižom proizvodnjom istraživanja i proizvodnje.
Skuplja nafta donijela rast
Cijena Brenta koja je bila 37 posto viša nego u isto vrijeme lani imala je pozitivan učinak na prihode od prodaje nafte i kondenzata u iznosu od 279 milijuna kuna, dok je viša ostvarena cijena plina rezultirala porastom prihoda od prodaje prirodnog plina te je iznosila 156 milijuna kuna. Ipak EBITDA, odnosno dobit prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacija je manja za 10 posto nego u istom razdoblju prošle godine, a neto dobit značajno je pala. Tako je lani nakon šest mjeseci Ina imala 871 milijun kuna čiste dobiti, a ove godine tek 533 milijuna kuna neto dobiti. Za takav rezultat u Ini krive niži doprinos segmenta rafinerije i marketinga koji uključuje i maloprodajnu djelatnost.
– Prvo polugodište ove godine pokazalo se kao pozitivno razdoblje za ukupne rezultate Ine. Veća prodaja i povoljnije vanjsko okruženje u istraživanju i proizvodnji doprinijeli su zadržavanju prihoda na visokoj razini – istaknuo je novi predsjednik uprave Ine Sándor Fasimon, koji je kompaniju preuzeo prvog dana srpnja i koji nije vodio tvrtku u vrijeme ostvarivanja spomenutih rezultata. Ipak Fasimon naglašava da je domaća proizvodnja sirove nafte rasla, kao i da su dobri rezultati na području proizvodnje nafte ublažili pad proizvodnje prirodnog plina.
Plinske bušotine u Jadranu kojima upravlja Ina već su u zreloj fazi kada proizvodnja jenjava. Domaća proizvodnja sirove nafte narasla je svega tri posto između ostalog i zbog puštanja u pogon dvije nove bušotine na polju Hrastilnica. S druge strane proizvodnja prirodnog plina pala je za desetinu. Ina je uložila 278 milijuna kuna u istraživanje i razvoj, a većinu – 243 milijuna kuna plasirala je u Hrvatsku.
Dug 701 milijuna kuna
– Na zaustavljanje pada proizvodnje u idućim će godinama također utjecati i finalizacija transakcije s Enijem za koncesije na području sjevernog Jadrana. Količine rafinerijske prerade nešto su niže u usporedbi s istim razdobljem u 2017., te su u skladu s redovitim i planiranim aktivnostima održavanja, no ulažemo velike napore kako bi poslovanje bilo održivo – poručuje Fasimon. Neto dug je istodobno smanjen na 701 milijun kuna na kraju prvog polugodišta ove godine s omjerom duga i kapitala ispod 6 posto, navodi se u izvješću Ine.
Ovo je 10 najskupljih gradova na svijetu - čak 4 iz jedne države:
Uskoro dionice INA idu putem Agrokora ... dakle slobodni pad.