Izvoz makedonskih vina u Hrvatsku u siječnju je pao gotovo 30 posto u odnosu na isti mjesec lanjske godine, prosvjeduju Makedonci, nakon što je hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede početkom godine uvelo novi režim za njihova vina. Po novom pravilniku ministra Tomislava Tolušića, hektolitri vina s trećih tržišta, pa i makedonskog, koji su se ranije gotovo bez ikakve kontrole podrijetla i kvalitete (najčešće u rinfuzi) uvozili, pakirali i prodavali na našem tržištu, konačno imaju jednak tretman kao i domaća.
Makedonci traže razgovor
Obvezno se šalju na analizu i ocjenu kakvoće, zbog čega od carinjenja do dobivanja dozvole za puštanje u promet u skladištima stoje i 32 dana. Prije su takva vina na tržištu bila i za manje od 24 sata pa makedonski vinari, kojima su s potrebnim te dopunskim analizama na našem tržištu višestruko narasli i troškovi, stišću svog ministra poljoprivrede Mihaila Cvetkova da s hrvatskim kolegom Tomislavom Tolušićem razriješi problem. Zagreb ili Skoplje, svejedno je, poručio je Cvetkov preko hrvatskog veleposlanstva u Skoplju, a kako se Makedonija već dulje vrijeme nalazi u političkoj krizi, izjave tamošnjih pretendenata na vlast o zaštiti makedonskih proizvoda, pa i vina, dobro kotiraju u javnosti.
Cvetkov je za TV 24 izjavio kako će “Makedonija uvesti i recipročne mjere ne ukinu li hrvatske vlasti netarifne barijere za uvoz makedonskog vina”. No hrvatska strana smatra da se nepotrebno dižu tenzije. Tvrde kako nema baš nikakva razloga da mijenjaju Pravilnik o registru vinograda, obveznim izjavama, pratećim dokumentima, podrumskoj evidenciji i proizvodnom potencijalu jer se on odnosi na sve, neovisno o zemlji iz koje se vino izvozi.
– Hrvatska nije uvela mjere zabrane uvoza proizvoda iz Makedonije, pa nema razloga za “kontramjere” za hrvatske proizvode na makedonskom tržištu. Makedonskom ministru poljoprivrede poslat ćemo pisano obrazloženje da nismo uveli barijere za uvoz makedonskog vina, već samo izjednačili postupak kontrole – za sve jednako. To znači da je procedura za stavljanje u promet domaćih vina izjednačena s procedurama za vina koja su u Hrvatsku uvezena u rinfuzi, a koja se pune na području RH prije stavljanja u promet – napominju iz Tolušićeva ministarstva ističući kako se jednakim tretmanom svih vina pri stavljanju u promet postiže kontrola njihove kakvoće, uređeno tržište te štite interesi potrošača. Dakle, nema govora o izmjeni pravilnika, poručuju.
Pritisak vinara
Neslužbeno, najveći pritisak dolazi od vinarije Ezimit Vino iz Štipa koja je najveći izvoznik u RH. No direktor zagrebačke tvrtke Ezimita Željko Mišić nije to htio komentirati. Ističe tek kako su oni proizvođači, a ne prekupci te da na hrvatskom tržištu treba puno više kontrola vina uključujući i ono na policama trgovaca.
Makedonija je prije 10-ak godina ušla i na svjetsku listu najvećih izvoznika vina i Hrvatska joj je, uz Njemačku, jedno od najvažnijih tržišta u Eropske unije. Makedonski vinari u 2016./2017. proizveli su oko 1,1 milijun hektolitara vina (785 tisuća hl rinfuznog i 280 tisuća hl u bocama), a hrvatski ukupno 843 tisuće hl. Makedonci izvezu i 600 tisuća hl godišnje, od čega je, primjerice, u prvih 11 mjeseci 2016. godine oko 160 tisuća hl (160 milijuna litara) završilo u Hrvatskoj (više od polovice našeg ukupnog uvoza), dok su hrvatski vinari u istom razdoblju ukupno izvezli svega 60.000 litara u Makedoniju.
>> VIDEO Slovenci: Hrvatska je izmislila teran 2010. Jakovčić: U Istri ga proizvodimo 200-300 godina!
>> Slovenija izgubila bitku za teran zbog arogancije ministra
Stari Rimljani su govorili; vino je za pobjednike, pivo za gubitnike..