Jedan od najutjecajnijih američkih think tankova, kozervativna
fundacija Heritage, proglasila je hrvatsku ekonomiju neslobodnom, te ju
je smjestila na europsko dno iza Albanije, Makedonije i
Moldavije.
U godinu dana Herigate je Hrvatsku strmoglavio sa 55. na 109. mjesto,
što je prošloga tjedna dobilo prilično prostora u hrvatskim medijima.
Ta fundacija već četvrto desetljeće supotpisuje američku politiku
bili su glavni Reaganovi savjetnici, podupiru Busha i slave Margaret
Tatcher.
Istok Europe posljednjih im je godina pokusni kunić za flat tax,
porezni model koji favorizira bogate. Uz tradicionalne američke
vrijednosti Heritage promovira poduzetničke slobode i slabu državu koja
se kapitalu treba maknuti u stranu.
Da je pažljivo čitao prošlogodišnji izvještaj, Ivo Sanader je mogao
znati što će mu se dogoditi u rangiranju za 2007, jer je tada čelnik
fundacije bez uvijanja rekao: "Hrvatska sada mora odlučiti hoće li
zaostati ili biti dio ekonomske revolucije flat taxa." Sanader, srećom,
nije imao petlje za revoluciju pa ga je i sustigla "kazna" koja
objektivno ne može naštetiti državi, ali može njemu samom, već načetom
satovima, rukometom i sličnim aferama.
Adriatic Institut, na čijem se čelu nalaze Nataša Srdoč i njezin suprug
Joel Anand Samy, produžena je ruka Heritage fundacije, koja je 2003. s
dolaskom HDZ-a na vlast ušla u Hrvatsku u velikom stilu. Tek što su ga
pokrenuli, Adriatic je bio domaćin važnih skupova na kojima su se
izredali čelni ljudi američkog think tanka, a redom su im se 2004. i
2005. došli pokloniti Sanader, Šuker, Žužul, Škare-Ožbolt i Primorac.
Kako se hrvatska politika odmicala od američke i flat taxa tako je i
država klizila na njihovoj rang-listi ekonomskih sloboda. Dokaz više
koliko ekonomija i politika idu ruku pod ruku. Osim u
organizaciji tih skupova Riječanka Nataša Srdoč, bivša američka
postdiplomantica, iskazala se kao gorljiva zagovornica flat taxa i
zastupnica stranih kompanija.
Hrvatski političari, rekla je jednom, podgrijavaju strah od stranih
kompanija jer se boje da će izgubiti kontrolu nad ekonomijom.
Posljednjih mjeseci Srdoč često nastupa u radioemisijama Glasa Amerike,
komentira zbivanja oko privatizacije, ali i širi lobistički utjecaj i
na Bruxelles. Zahvaljujući suprugovoj novinarskoj karijeri dolazi i do
nekih stranih medija, pa bi se navodno njezin prikaz stanja u Hrvatskoj
mogao ovih dana pojaviti i u nekim briselskim novinama. Adriatic
Institut nema znatnijeg utjecaja u hrvatskim ekonomskim krugovima, ali
spretno kroz medije promovira ciljeve svojih osnivača.
PORTRET TJEDNA
Otvori KEKS Pay
