Hrvatski su menadžeri poprilično pesimistični i očekuju pad BDP-a, a 90 posto njih vjeruje da nas čeka novi val recesije, pokazala je studija Roland Bergera o restrukturiranju. Ne mogu se ni osjećati bolje, kažu konzultanti, kad okolnosti ne daju razloge za optimizam. Ipak, studija je otkrila da domaći menadžeri nisu skloni preuzimanju rizika, što priječi razvoj tvrtki, a restrukturiranje i dalje shvaćaju isključivo kroz otpuštanje i rezanje plaća. Gube samopouzdanje u borbi s krizom pa ih petina vjeruje da nisu konkurentni.
Prognoza pada BDP-a
Može li se vjerovati prognozama domaćih poduzetnika, ušli smo u razdoblje vrhunca krize koja će se otkotrljati u 2013., za koju najavljuju pad od 0,2 posto. Kad bi se crne slutnje ostvarile, Hrvatska bi još jače zaostajala za europskim zemljama. Od početka krize stalno padamo, što nas je dovelo do BDP-a koji je 8,2 posto manji nego 2008. U odnosu na Njemačku i Austriju izgubili smo oko 11 posto rasta. - To pokazuje strukturnu štetu koja je zadesila gospodarstvo. Da bismo dosegnuli Europu trebao bi nam natprosječni rast niz godina - poručio je Vladimir Preveden, partner u Roland Bergeru. Najgori smo u regiji jer su čak i Srbija i Slovenija imale lagani oporavak prije novog ciklusa krize, ali možemo se tješiti da smo bolji od Grčke koja će u 2012. ostvariti tek 80 posto BDP-a iz 2008. Konzultanti tvrde da smo u rješavanje krize krenuli prekasno, a da menadžeri inzistiraju na potrošenim poslovnim modelima i oblicima financiranja, usredotočuju se na kredite. - Treba ubrzati politike koje vode u rast, prestati s potporama neprofitabilnim sektorima odmah i ubrzati reformu javne uprave - recept je Prevedena, ali istodobno naglašava da bi prebrzo otpuštanje u ovom trenutku dovelo do potresa u financijskom sektoru i ukupnom gospodarstvu te da se ozbiljno moramo uhvatiti upravljanja državnom imovinom. Smanjenje javne uprave treba napraviti oprezno jer je dug privatnih osoba veća prijetnja stabilnosti banaka nego državni dug. Studija je pokazala i nesigurnost menadžera naših najvećih kompanija u likvidnost njihovih tvrtki. Čak 22 posto menadžera priznalo je da je stanje kritično, dok je prije dvije godine problem s plaćanjem imalo samo 13 posto tvrtki. Zato raste strah od kreditne krize i među menadžerima tvrtki i među bankarima. Gotovo se trećina poduzetnika boji da će banke odbiti zahtjev za nove kreditne linije.
Nova kreditna kriza
- Hrvatske banke su dosta stabilne i profitabilne. Bankarska kriza koju je prošla Europa u Hrvatskoj nije ni počela i bit će potresa, ali oni upravo zbog stabilnosti sustava neće biti veliki kao oni iz prve faze svjetske krize - istaknula je Dejana Dojčinović Drilo. Istraživanje je pokazalo da menadžeri i dalje profitabilnost nastoje održati uglavnom rezanjem plaća i otkazima, a najviše ih zabrinjava rastuća nezaposlenost i očekivanje manje osobne potrošnje domaćinstava. Boje se brzorastućih tržišta pa su širenje usredotočili na regiju. Studija je obuhvatila 80 menadžera u Hrvatskoj. Tvrtke pokrivaju 11 sektora, ali 35 posto ispitanih radi u financijskom sektoru. Oko 40 posto tvrtki kotira na burzi, a polovica ih ima prihode veće od 100 milijuna eura te zapošljava više od 1000 radnika.
Izgleda da u području ekonomije još nema onih lumena koji bi mogli na starim učenjima išta pametno promjeniti. Nitko to neće priznati. G. Pavuna kaže da sve što današnji menadžeri znaju je zastarjelo, a novi modeli tek su u rađanju.nju. Najviše u tom međurazdoblju profitiraju banke i lihvari.