Dva škvera na čekanju, vodeći u Splitu prodan kupcu kojega lokalna sredina ne želi, a najstarije kraljevičko brodogradilište u stečaju - jedna je od krupnijih odluka vlade koja nikoga nije ostavila ravnodušnom.
– Iznimno sam nesretan – kaže profesor splitskog Fakulteta elektronike, strojarstva i brodogradnje Roko Markovina. jer je očekivao da će Vlada pitati struku.
– Vladina je odluka najmanje zlo koje se moglo dogoditi, ali Kraljevicu se nije smjelo izdvajati iz konteksta hrvatske brodogradnje – kaže Markovina. Njegovi su argumenti da brodogradnja drži 15 posto izvoza (780 milijuna dolara godišnje), a s multiplikativnim faktorom godišnje stvori oko 12 milijardi kuna. Ako država godišnje iz škverova naplati 1,9 milijardi kuna poreza, tada ne stoje tvrdnje da su vreća bez dna te da opstaju samo na državnim subvencijama - koje su u najgorem scenariju 1,6 milijardi kuna godišnje i niže su od svote koju država ubere na ime poreza i drugih obveza.
Nije isto vijak i brod
– Brodogradnja nije profitabilna industrija i svaka je zemlja potiče, a subvencije se kreću od 10 do 12 posto. Taj se novac u razdoblju konjunkture koristi za ulaganje u tehnologiju, a u razdoblju recesije za kompenzaciju gubitaka. Nestankom brodogradnje izgubit ćemo jedinu preostalu industriju koja nešto znači u zemlji. Kina kupcima svojih brodova kompenzira cijenu i nudi beskamatne kredite, naši plaćaju kamate 12 do 15 posto – dodaje Markovina.
Stručnjaci trebaju pripremiti realan model preustroja za 3. maj i Brodotrogir koji će se temeljiti na tome da radnici dobiju 25 posto plus jednu dionicu, država 25 posto, a ostalo neka se proda. Slično kao i splitski sindikati, profesor Markovina skeptičan je prema kupcu Brodosplita DIV-u jer kaže da nema kapital.
– Nije isto proizvoditi vijke i brod, koji je nakon space shuttlea najzahtjevniji proizvod. Split se boji jer u DIV-u nisu vidjeli garanciju nastavka djelatnosti - dodaje Markovina koji smatra da su političari glavni krivci za propast škverova i njihove uprave koje su postavljali po političkoj liniji. Sa te strane odaje priznanje IDS-u koji nije dao Zagrebu da se petlja u puljski Uljanik, a ni sam se nije gurao ondje gdje mu nije mjesto. Zato je to brodogradilište uspjelo, a ostala nisu.
– Riječki gradonačelnik Obersnel lavovski se borio za 3. maj posljednja tri mjeseca a splitski gradonačelnik Kerum pojma nema što se događa. Najgore će biti ako i Brodotrogir zadesi sudbina Kraljevice. I oni i 3. maj garancija su dobrog proizvoda i rada, ali trebaju drugačiji ustroj. Izvan pameti bi bilo da se u Trogiru gradi marina i hoteli sa pet-šest zvjezdica jer se od tri mjeseca rada ne može živjeti godinu dana. Škver u godinu dana ima godinu i pol radnih sati, marina može biti tek usputni posao, ali ako se izgubi djelatnost nikad se neće nastaviti – upozorava Markovina.
Za ekonomista Ljubu Jurčića posljednja je Vladina odluka alibi rješenje, a ne promišljena politika.
– Ni Končaru ni DIV-u nije mjesto u brodogradnji. Prvi je dokaz da novac uvijek nije rješenje, a drugi da uspjeh u nekom drugom biznisu ne znači ništa za brodogradnju – kaže Jurčić.
Za razliku od splitskog profesora koji smatra da pošto-poto treba zadržati brodogradnju u Trogiru, Jurčić ne vidi ništa loše da se to mjesto pretvori u turističko-lučku marinu, ali to treba činiti pametno.
Ništa bez obrazovanih
– Svi koji su pokazali interes za Trogir išli su s tom namjerom – kaže Jurčić.
U Kraljevici bi trebalo sačuvati gradnju malih i srednjih brodova, jer imaju tehnologiju i iskustvo, bez obzira na stečaj.
– Za 3. maj i Brodosplit nema rješenja bez strategije razvoja buduće brodogradnje. Za njih bi trebalo pripremiti model javno-privatnog partnerstva, uz Brodarski institut koji će se baviti tehnologijom i projektiranjem. Plan razvoja hrvatske brodogradnje treba uklopiti u europsku strategiju razvoja brodogradnje do 2015. godine. Bez osnovne infrastrukture, obrazovanih kadrova i proizvodnje opreme neće biti ni brodogradilišta – komentira Jurčić.
AKo nisu imali posla i nisu sami sebe mogli drzat u zivotu, a sta drugo nego zatvorit. Nazalost, druga brodogradilista su jefttinija i modernija. PA nije ovo komunizam da se odrzavaju firme koje su neprofitabilne. Q