Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Ključ poljske poljoprivrede: visok obujam proizvodnje, udruživanje, ogromna iskorištenost EU fondova...

U sklopu online radionice održane su posebne tematske fokus grupe, na kojima je zaključeno kako se na primjeru poljskih poljoprivrednika udruživanje pokazalo kao rješenje za mnoge probleme koje bi bilo potrebno primijeniti i u Hrvatskoj
27. svibnja 2021. u 17:40 1 komentara 1072 prikaza
Ilustracija
Foto: Pixabay/ilustracija

Imamo sreće da živimo u razvijenom dijelu svijeta, u EU, ali ako EU želi i dalje proizvoditi vrhunske proizvode po konkurentnim cijenama, uz visoke standarde dobrobiti životinja ili stroge ekološke standard, svi moramo biti svjesni da će takvi proizvodi morati biti skuplji, jer ćemo u suprotnom imati negativni trend propadanja malih poljoprivrednika. Zato je važno osigurati stabilnost dohotka poljoprivrednika i zaštite zajedničkog EU tržište od roba lošije kvalitete i niskih cijena koje dolaze iz cijelog svijeta. Pred nama je jedno izuzetno važno razdoblje i naša poljoprivredna komora se snažno bori za bolju poziciju poljskog seljaka i proizvođača - kazao je predsjednik poljske poljoprivredne komore Wiktor Szmulewicz na radionici u sklopu projekta Cap for Us kojega je održala Hrvatska poljoprivredna komora (HPK). Projektom CAP for US kroz četiri radionice i završnu konferenciju prikazuju se različiti sektori poljoprivrede Italije, Austrije, Slovenije i Poljske, a cilj je razmjena iskustava s drugim državama članicama i primjena novih praksi u domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Kontrola na austrijsko-njemačkoj granici PANDEMIJA KORONAVIRUSA Austrija uvodi vlastitu 'zelenu putovnicu': Evo od kada će biti na snazi, za što će trebati i što će sadržavati

- Poduzimanje svih aktivnosti za razvoj poljoprivredne i ruralne infrastrukture te poboljšanje agrarne strukture, podizanje kvalifikacija zaposlenih u poljoprivredi, vođenje popisa stručnjaka, oblikovanje i širenje načela etike i poštenog poslovanja, akcija za poboljšanje kvalitete sredstava i opreme koja se koriste u poljoprivrednoj djelatnosti i za poboljšanje uvjeta rada i sigurnosti u poljoprivredi, samo su neki od naših ključnih poslova u zadnjih 25 godina - kazao je Szmulewicz, ističući kako su i poljski poljoprivrednici, kao i hrvatski, u strahu od velikih promjena koje donosi novi ZPP, koji će pred njih staviti sve više strogih zahtjeva i ograničenja.

Uspješni rezultati u poljskoj proizvodnji leže u trudu i radu prvenstveno obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava čiji je razvoj započeo završetkom komunističke ere, nakon koje im je država odlučila podijeliti zemlju. OPG-ova je iz godine u godinu bilo sve više, a trenutno zauzimaju više od 70 posto od ukupnog broja gospodarstava u toj zemlji.

Predsjednik HPK Mladen Jakopović ističe kako je Poljska postala lider u brojnim poljoprivrednim proizvodnjama zahvaljujući snažnoj usmjerenosti na podizanje konkurentnosti i okretanju izvozu što smo i sami svjedoci, jer su brojni njihovi proizvodi prisutni i u Hrvatskoj, posebice meso, jabuke, mlijeko, ali i drugi  proizvodi.

- Poljska ima snažnu i uspješnu poljoprivredu, koju ponajviše karakterizira udruživanje proizvođača čime su značajno podigli razinu konkurentnosti, snažno su povećali sve ključne proizvodnje i prinose posebice u stočarstvu i voćarstvu. Ono što bismo od njih trebali naučiti je i kako biti uspješan u modernizaciji proizvodnje kroz visoku iskorištenost EU fondova, te kako štititi vlastito tržište i snažno promovirati domaće proizvode, u što su uključeni svi dionici i svi zajedno sufinanciraju promociju svoje poljoprivrede i hrane. Izuzetno veliki iskorak napravili su u osvajanju brojnih svjetskih i EU tržišta, a svega toga ne bi bilo da poljski poljoprivrednici uz sebe nemaju snažnu poljoprivrednu komoru koja je podržana od države i sudjeluje u kreiranju svih politika koje se tiču poljoprivrede, proizvodnje hrane, održavanja ruralnih prostora - izjavio je Jakopović tijekom online radionice naglašavajući kako poljsko Nacionalno vijeće poljoprivrednih komora (KRIR) koje okuplja vodeća poljoprivredna udruženja ima izuzetnu snagu, a financijski je snažno podržana od države i samih proizvođača, zbog čega se i sastoji od velikog broja  profesionalnih eksperata, stručnjaka koji se bore za interes poljoprivrednika, kako u kreiranju državne poljoprivredne politike, tako i kroz EU institucije u kojima je stajalište Poljske ponekad i od presudne važnosti pri usvajanju pojedinih ključnih odluka.

Vrijeme Upaljen Meteoalarm Stiže nova promjena vremena. Izdana upozorenja za nekoliko dijelova Hrvatske

Tijekom online radionice predstavljeni su pozitivni primjeri iz tri ključna poljska poljoprivredna sektora – proizvodnje voća (jabuka i bobičastog voća), stočarstva i  proizvodnje mesa, posebice svinjetine i mesa peradi, s kojim je Poljska lider u EU. 

Sigmund Stromski proizvodi 2,5 milijuna kilograma mesa peradi. Farmu s oko 200.000 brojlera vodi zajedno sa suprugom i četiri sina. Naglašava kako je Poljska uložila ogromna sredstva u povećanje proizvodnje i maksimalno iskoristila sredstva iz EU fondova, a cijela država i poljoprivredna komora bili su ključni u informiranju, educiranu i iskorištavanju svih dostupnih EU fondova.

- Nemojte misliti da mi u Poljskoj nemam problema u proizvodnji i prodaji. I kod nas propadaju mali proizvođači i teško se nosimo sa trgovcima i otkupljivačima, ali smo shvatili kako je od izuzetne važnosti da se udružujemo kako bi bili snažniji, da podižemo kvalitetu proizvodnje, obujam i snižavamo troškove kako bi bili konkurentni na europskom i svjetskom tržištu. Posljednjih godina izuzetno puno se ulaže u modernizaciju farmi, dobrobit životinja što je skupa investicija, ali se u konačnici isplati. Stalno se borimo sa tržištem, a zbog korona krize smo imali pad proizvodnje i ogromne viškove jer je potrošnja posebice u turizmu snažno pala - kazao je Stromski. 

Poljska je jedan od najvećih proizvođača jabuka u Europi, a uspješnost velike proizvodnje i izvoza je jednim dijelom i zbog udruživanja.

Agnieszka Dywan, predstavnica Saveza voćara Sadowników objasnila je kako je taj savez nastao kao rezultat želje voćara da sudjeluju u donošenju odluka vezanih za sektor, posebice utjecaja na trženje proizvoda.

- Unija voćara Republike Poljske industrijska je organizacija koja je osnovana prije 22 godine na inicijativu desetak voćara iz regije Grójec-Warka, danas poznate kao najveći voćnjak Europe. Odavde potječe 1/3 od 4 milijuna tona jabuka proizvedenih u našoj zemlji. Razlog za uspostavljanje naše organizacije bio je vrlo jednostavan – proizvođači su željeli imati stvaran utjecaj na ono što se događa u industriji. Željeli su da glas uzgajivača ne ostane prigušen među činovničkim strojem u kojem je pojedinac - uzgajivač najmanje važan. To je bila ideja koja vodi naše poslovanje do danas. U početku je naša organizacija uzela ime Mazovijsko udruženje voćara, jer su članovi bili iz ovog područja. Međutim, s vremenom, pod utjecajem sistemskih promjena, problema u industriji uzrokovanih povećanjem proizvodnje uz istodobni nedostatak prodajnih tržišta, nedostatak mogućnosti skladištenja i probleme u odnosima s prerađivačkom industrijom, naša je organizacija proširila svoju djelatnost na cijelu zemlju, promijenivši ime u Udruženje voćara Republike Poljske - kazala je Agnieszka Dywan.

Marijo Vuičić DOŽIVLJAJI IZ AFGANISTANA 'Naš vodič Hafiz čudio se toploj vodi iz pipe, a kad sam mu dao pastu za zube, njegov ju je sin – pojeo'

Danas imaju približno 4.500 tisuća članova u 28 podružnica. Do embarga, Rusija bila najveće izvozno tržište s 1,2 milijuna tona jabuka. Nakon zabrane imali su problema s trženjem velikih količina, a sada su voćari našli put prema novim tržištima zahvaljujući zadrugama i promotivnim kampanjama koje su provodili u brojnim zemljama u kojima do tada nisu bili zastupljeni. Trenutno im je najveći kupac Europska unija od čega 80% plasmana ide u Njemačku, a velike količine i u Egipat, Alžir, Kinu.

Među glavnim adutima konkurentnosti voćarstva ističe se dobra organizaciju rada, udruživanje u proizvođačke grupe, visoki prinosi i do 100 tona po ha, te obrazovani poljoprivrednici koji se brzo prilagođavaju potrebama tržišta uvođenjem novih sorata. Najveći doprinos nižim cijenama voća donosi moderna mehanizacija koja olakšava posao. Ovaj sektor se posebno izborio da ima i privilegirani položaj u uvozu strane radne snage koja im nedostaje, a koja najviše dolazi iz Ukrajine.

Proizvođač svinja Jerzy Salitra je nakon završenog fakulteta 1995. godine krenuo u proizvodnju svinja sa samo 20 hektara zemlje, a danas ima 400 ha državne zemlje koju je dobio zajedno sa gospodarskim zgradama bivšeg državnog kombinat. Njegovo gospodarstvo ima vlastitu proizvodnju hrane, a istaknuo je kako se poljska proizvodnja svinja svakodnevno bori sa okrutnim i nemilosrdnim tržištem. 

- Problem u proizvodnji mesa je taj što velike tvrtke često ne žele potpisati ugovor o otkupu s malim proizvođačima, a u mesnoj industriji sve rade velike korporacije. Često se dogodi da stočar započne svoju proizvodnju, a ne zna po kojoj cijeni će biti  otkup. Afričke svinjske kuge i pandemije koronavirusa, prošle godine poremetila je proizvodnju i prodaju mesa. Pao je izvoz, a cijena svinjetine u pojedinim regijama bila je manja za 30 posto. Ipak, stanje se poboljšava, što se najviše vidi u potražnji za prascima i njihovom većom otkupnom cijenom, no sve se još odvija s velikom dozom opreza _-kazao je Jerzy Salitra.

On je istaknuo kako je važno stalno ulagati u nove tehnologije, modernizaciju farmi, dobrobit životinja i educirati se. Poljski svinjogojci ne dobivaju poticaje za uzgoj svinja, a ovaj proizvođač nije direktno htio odgovoriti na koji način ostvaruje potpore za dobrobiti životinja. Koliko je važno investirati u moderne tehnologije naveo je kroz primjer šteta koje ima na usjevima od divljih svinja. Naime, uspio je naplatiti štetu tek kada je platio da se dronovima naprave snimke svih polja i utvrde štete i to je bio jedini način da dokaže koliko su one ogromne. Zato planira sve više ulagati u digitalizaciju i modernizaciju proizvodnje jer je to ključ uspjeha.

LOKALNI IZBORI 2021. FINALNA ANKETA ZA ZAGREB Tko će u nedjelju postati prvi čovjek hrvatske metropole?

U sklopu online radionice održane su posebne tematske fokus grupe, na kojima je zaključeno kako se na  primjeru poljskih poljoprivrednika udruživanje pokazalo kao rješenje za mnoge probleme koje bi bilo potrebno primijeniti i u Hrvatskoj. Stvaranje efikasnih proizvođačkih organizacija radi razmjene mišljenja, dijeljenja mehanizacije, skladišnih prostora i zajedničkog izlaska na tržište važni su za podizanje konkurentnost. Od izuzetne važnosti je promocija poljoprivrednih proizvoda koji su dobar put ka što boljem pozicioniranju domaćeg proizvoda prvo na domaćem tržištu, nakon čega može krenuti u osvajanje stranog. Zanimljivo je da i poljski kao i slovenski proizvođači pristaju na investiranje dijela vlastite zarade u promociju proizvoda.

Rezultati Popisa poljoprivrede 2020  godine ukazuju na dinamične promjene u poljskoj poljoprivredi. Moguće je uočiti sve veću specijalizaciju farmi s progresivnom koncentracija poljoprivredne proizvodnje. Prevladavajući trend, zabilježen najmanje dva desetljeća, sastoji se u smanjenju broja poljoprivrednih gospodarstava, dok poljoprivredno područje ostaje na sličnoj razini. Stoga se prosječna površina farme i broj stoke po farmi povećavaju.

Modernizacija farmi napreduje zajedno sa specijalizacijom. Potrebno je naglasiti da je struktura poljskih farmi još uvijek usitnjena i vrlo je značajan postotak malih poljoprivrednih gospodarstava koja ne proizvode za tržište, nego za vlastitu potrošnju. 

Promjene u poljoprivredi rezultat su njezine prilagodbe ekonomskom okruženju, potrošaču, potražnji za određenom kvalitetom poljoprivrednih proizvoda, kao i prilagodba klimi i zaštiti okoliša. Provedba Zajedničke poljoprivredne politike, koja potiče strukturne promjene u poljoprivredi, također je značajno važna jer su iskorištena ogromna sredstva iz EU fondova.

Poljska je važan europski i svjetski proizvođač niza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, kao i proizvoda životinjskog podrijetla. Površina poljoprivrednog zemljišta u Poljskoj iznosi 15,4 milijuna ha, što čini gotovo 50 posto ukupne površine zemlje. Seosko područje naseljava više od 9 milijuna ljudi. Uvjeti poljoprivredne proizvodnje razlikuju se u Poljskoj, posebno u usporedbi s poljoprivredom EU-a.

Berlin 'House of One' Pod istim krovom tri religije: U Berlinu se gradi objekt u kojemu će biti crkva, sinagoga i džamija

Znatan dio poljoprivrednika primjenjuje tradicionalne metode proizvodnje, gdje su proizvodi samo za vlastitu obitelj. Uzgoj životinja obično se obavlja s malim intenzitetom, što pridonosi zaštiti prirodnog okoliša. Međutim, istodobno je sve više i više velikih tržišno orijentiranih poljoprivrednih gospodarstava, uključujući ona specijalizirana za proizvodnju za izvoz.

Poljska je važan europski i svjetski proizvođač poljoprivrednih kao i proizvoda životinjskog podrijetla. Najvažniji usjevi su žitarice, od kojih su najveći prinosi raža, pšenice, ječma i zobi. Ostale glavne kulture su krumpir, šećerna repa, krmne kulture, lan, hmelj, duhan i voće. Farme širom Poljske uzgajaju muzne krave, junad, svinje, perad. Stočarska proizvodnja uključuje pretežno mliječne proizvode, proizvode od svinja i peradi. Uzgoj stoke koncentriran je uglavnom u sjeveroistočnoj i središnjoj Poljskoj, dok se većina svinja uzgaja u središnjem i sjevernom dijelu zemlje..

Poljska je važan proizvođač mesa u Europskoj uniji. Posljednjih godina zauzima četvrto mjesto po proizvodnji svinjskog mesa i peradi, a bila je i sedmi najveći proizvođač govedine. Proizvodnja mesa peradi raste iz godine u godinu.

Prema rezultatima Popisa poljoprivrede Poljske iz 2020 godine broj farmi bio je oko 1.31 milijuna i smanjen je za oko 190 tisuća, tj. gotovo 13% manje nego 2010. Zabilježen je pad broja poljoprivrednih gospodarstava, uz blagi pad poljoprivrednih površina što se odrazila u povećanju prosječne poljoprivredne površine  po farmi za oko  13 posto, odnosno  sa prosječnih 9,8 ha u 2010. na 11,1 ha u 2020. godini.

Struktura farmi se neznatno poboljšala. Udio najmanjih farmi s do 5 hektara poljoprivrednih površina smanjilo se sa 54 % u 2010. na 52,5% u 2020. (za 1,5%), dok je udio farmi s 15 ha i više poljoprivrednih površina povećan sa 13% u 2010. na 15,8% u 2020. (za 2,8%).

VIDEO Jeste li znali da je u Australiji ilegalno u kući imati više od 50 kg krumpira? Pogledajte još bizarnih zakona!

piton
Uhvaćen trenutak
Nevjerojatna scena iz divljine: Piton je kao od šale progutao krokodila...
Renault Twingo
DOBRA ODLUKA
Nakon dugo vremena sjela u auto i oduševila se
  • Avatar Barba
    Barba:

    Svakako u ministarstvubtrebaju obratiti pažnju na zadnje poglavlje članka: struktura farmi. Mi smo neuspješni jer smo u našoj glavnoj regiji, Slavoniji, stvorili kastu hiper veleposjednika, vlasnika zemlje koju im je država prodala, kojima proizvodnja nije cilj nego im je cilj ... prikaži još!j dobiti poticaje, Nitko ne kontrolira dobitnike poticaja. Ključ je zemljišna reforma, komasacija i arondacija. Ključ je najam zemlje a ne njezina prodaja. Država mora otkupiti svaku parcelu ponuđenu na prodaju. Zemljom valja upravljati u intersu cihelog društva.