Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

I uz napredak na ljestvici strukturni problemi su ostali nepromijenjeni

Poslodavci ocjenjuju kako je rast Hrvatske na Globalnoj ljestvici konkurentnost pozitivan, ali ističu kako država još zaostaje za ostalim članicama Europske unije, te kako trebamo snažnije reformske zahvate
11. listopada 2019. u 13:03 0 komentara 79 prikaza
Razvojem tehnologije nastat će novi oblici umjetnosti i umjetničkih djela, a gledatelji će biti uključeni u umjetnički artefakt na potpuno nove načine
Foto: Ilustracija: Agata Lučić

U najnovijem izvješću o globalnoj konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma, Hrvatska je izdvojena kao zemlja s najznačajnijim napretkom od svih zemalja Europe i Sjeverne Amerike. Među 141 svjetskom ekonomijom, Hrvatska je pozicionirana na 63. mjestu, što je pomak za pet mjesta u odnosu na lanjski popis.

Ilustracija Ratko Bošković Zašto nam je teško izaći iz stupice srednjeg dohotka

Kao što je naveo Poslovni dnevnik, lani su stagnaciju konkurentnosti prouzročile prvenstveno spore reforme zbog kojih je po kriteriju makroekonomske stabilnosti Hrvatska bila najlošije kotirala. Upravo u tom segmentu učinjen je i najveći zaokret kojim je Hrvatska na ljestvici po tom kriteriju skočila za 63 mjesta (sa 106. na 43.) i sada je, uz infrastrukturu, taj kriterij postao onaj po kojemu u novom mjerenju konkurentnosti Hrvatska najbolje stoji. Komentar napretka Hrvatske potražili smo u HUP-a i HGK.

-Pomak na ljestvici konkurentnosti je posljedica poboljšanja stupa makroekonomske stabilnosti, uslijed znatnog pomaka pokazatelja dinamike udjela javnog duga u BDP-u i pomaka Hrvatskog kreditnog rejtinga, koji WEF ocjenjuje temeljem prosjeka ocjena vodećih svjetskih agencija (Fitch, S&P i Moody’s). Ovako velik pomak na rang listi navedenog pokazatelja (sa 106. na 43. poziciju) posljedica je “kvantnog skoka” u kategorijama koje metodološki definira WEF, napominju u HUP-u.

Potreban veći napor

-No, osim ovih pokazatelja, drugi parametri govore u prilog tome da su nam strukturni problemi ostali nepromijenjeni te da i dalje izostaje provedba strukturnih reformi u zemlji, na što HUP neprestano upozorava. Hrvatska je i dalje najnekonkurentnija zemlja članica EU, a od zemalja u regiji koje nisu u EU konkurentnija samo od Srbije, Crne Gore i Albanije, podsjećaju u udruzi poslodavaca. U HGK pak navode kako se “iz ovogodišnjeg izvještaja o konkurentnosti iščitava da je potrebno uložiti puno više napora u oblikovanju okruženja za poticanje i implementaciju inovacija i rasta poslovne dinamike te unapređenju konkurentnosti na domaćem tržištu i poboljšanju efikasnosti i kvalitete institucija odnosno usluga javnoga sektora.

Ante Gotovina Zvonimir Despot Dobro je rekao Ante Gotovina, i to valja stalno ponavljati, da u fokusu treba biti gospodarstvo

Konkurentnost hrvatskoga gospodarstva, mjerena Globalnim indeksom konkurentnosti koji izrađuje i objavljuje Svjetski gospodarski forum, ocijenjena je 63. pozicijom od ukupno 141 zemlje. Iako je time napredovala za pet mjesta u odnosu na prošlu godinu, Hrvatska je ostala najlošije ocijenjena članica EU. Druga najlošije ocijenjena članica, Grčka, bila je za četiri mjesta bolja od Hrvatske, a najlošije ocijenjene članice iz tzv. nove Europe, Rumunjska i Bugarska, bile su za 12 (Rumunjska), odnosno 14 (Bugarska) mjesta bolje od Hrvatske. Poboljšanjem ranga Hrvatske smanjilo se njezino zaostajanje za ostalim članicama EU u odnosu na prošlu godinu kada je druga najlošija članica Grčka bila bolja za 11 mjesta”, napominju u HGK. Podsjećaju pritom kako su najkonkurentnijim članicama EU ocijenjene Nizozemska (na 4. mjestu) i Njemačka (na 7. mjestu), a od članica iz tzv. Nove Europe najbolje su plasirane Estonija (31.) i Češka (32.).

Kapacitet za inovacije

-Hrvatska je bila najbolje rangirana u području Infrastruktura (32.), a najgore u području Poslovna dinamika (101.). Najveći napredak u odnosu na prošlu godinu Hrvatska je napravila u području koje je bilo najlošije ocijenjeno prošle godine. Radi se o području Makroekonomska stabilnost gdje se Hrvatska poboljšala za čak 63 mjesta (sa 106. na 43. mjesto). Upravo je ovako velik napredak u ovome području Hrvatskoj omogućio poboljšanje ukupnoga ranga za pet mjesta, jer je zapravo u većini područja zabilježeno pogoršanje ranga. Naime, od 12 područja koja se ocjenjuju, u njih sedam Hrvatska je bila rangirana lošije nego prošle godine.

Darko horvat DARKO HORVAT 'Podizanje američkih carina će obuhvatiti mali dio hrvatskih proizvoda'

Najveći je negativni pomak (s 81. na 101. mjesto) ostvaren u području Poslovna dinamika koje je postalo i najlošije ocijenjeno područje. Veći negativni pomak ranga ostvaren je i kod područja Tržište proizvoda (za 15 mjesta) i područja Kapacitet za inovacije (za 10 mjesta). Područje Kapacitet za inovacije ujedno je i ono koje najviše zaostaje za tzv. idealnim stanjem (nalazi se na samo 38 posto idealnog stanja) i to bez promjene u odnosu na prošlu godinu, kažu u HGK.

ČULA JE I BOLJIH
Josipa Lisac o izvedbi himne Lady Gage: 'Nije ona tako strašna pjevačica'
Udruga Kamensko
BOLJE SUTRA
Dokazali su da je moguće – nova zaposlenja uslijed pandemije
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.