Naslovnica Biznis Pogled u 2019.

Hrvatsko gospodarstvo 2019.: Imamo li razloga za optimizam?

Uz bolje korištenje EU fondova, rješavanje problema trome državne i lokalne administracije i pametno planiranje, godina bi mogla biti uspješna
31. prosinca 2018. u 10:07 8 komentara 1144 prikaza
Foto: Bodo Marks/DPA/PIXSELL

Koliko god bilo nezahvalno gledati u magičnu kuglu i predviđati vremena koja dolaze, činjenica je da će Hrvatsku u 2019. godini kada je gospodarstvo u pitanju zasigurno obilježiti nekoliko događanja kojima se put zacrtao već u godini koja odlazi. Prije svega, tu je lex Agrokor ili nagodba vjerovnika, pa je tako potvrdom pravomoćnosti nagodbe vjerovnika Agrokora krajem listopada 2018. završio najveći insolvencijski postupak u povijesti Hrvatske.

DNK POGLED U BUDUĆNOST Ljudi bi se mogli modificirati u praktično neuništiva živa bića

Tri glavna stupa

Na kraju, većina vjerovnika dugove teške oko šest milijardi kuna naplatit će udjelima u novom Agrokoru – korporaciji na koju se prenosi imovina starog Agrokora. Dobavljači koji su održali koncern na nogama dio su duga naplatili u novcu. Neke financijske institucije osigurale su naplatu dijela potraživanja refinanciranjem kroz roll-up aranžman težak milijardu eura. Međutim, sada ostaje vidjeti što koncern čeka u budućnosti. Prema izvanrednom povjereniku za Agrokor Fabrisu Perušku, “pred koncernom je vrlo kompleksan transfer poslovanja na novu grupu. Početak implementacije očekuje se s početkom iduće godine, a trebala bi se potpuno zaključiti u prvoj polovini 2019. kada ćemo dobiti kompaniju novog imena i s novom korporativnom kulturom. Vjerovnici su se dogovorili da će se buduća grupa temeljiti na tri glavna stupa: maloprodaji, prehrani i poljoprivredi”.

Pogled u budućnost 2068. SPECIJALNO IZDANJE Kakva nas budućnost očekuje za 50 godina?

Druga priča 2019. godine bit će gradnja Pelješkog mosta. Projekt odobren od Europske unije, težak 357 milijuna eura, u Hrvatsku dovodi na velika vrata – kineske kompanije. Toliko dugo čekani most gradit će China Road and Bridge Corporation, naravno, uz pomoć hrvatskih podizvođača, građevinskih tvrtki koje ovim poslom dobivaju novu priliku za uzlet. Ipak, Pelješki most, jedan od velikih infrastrukturnih projekta koji nas čekaju u sljedećoj godini, naglasit će jedan sistemski problem za hrvatsko gospodarstvo, a to je nedostatak radne snage.

Već sada se čuju priče kako Kinezi ne zato što žele već zato što moraju, u Hrvatsku dovode gotovo polovinu potrebne radne snage iako i tu dolazi do problema jer je nemaju kamo smjestiti. Kako bilo da bilo, suradnja s Kinezima obilježit će 2019. Tu su, među ostalim, Luka Zadar, Krapinske toplice, revitalizacija Unske pruge, ali i rast broja kineskih turista za više od 50 posto. Za 2019., kako se sada čini, ostaje i pitanje Uljanika, točnije hrvatske brodogradnje. Prema službenim informacijama, ukupna izloženost države po glavnici prema Uljanik Grupi iznosi 4,3 milijardi kuna ili oko 1 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP-a). Uljanik je priča kojoj se u ovom trenutku ne nazire kraj, barem ne sretan jer bez pravog strateškog partnera (što se pokazalo da Danko Končar nije), te uz ograničenja koja je hrvatskoj brodogradnji nametnula Europska komisija, ovaj slučaj ostat će trošak države.

Pogled u budućnost Pogled u budućnost Kako će oružje i ratovanje izgledati 2068. godine?

Za godinu koja dolazi otvoreno ostaje i pitanje Ine. Još prije dvije godine premijer Andrej Plenković najavio je otkup udjela u domaćoj naftnoj kompaniji od mađarskog MOL-a i tu je sve stalo. Kada se govori o Ini, ono što se za sada zna jest znakovita izjava predsjednika Uprave Sandora Fasimona koji je na Janafovoj međunarodnoj konferenciji “Energetika i naftne kompanije u izazovima 21. stoljeća” naglasio kako se mora “dobro razmisliti o budućnosti rafinerijskog biznisa u Hrvatskoj”. Točnije, kako “odluku o plasmanu 500 milijuna eura u modernizaciju rafinerije Rijeka moraju dobro promisliti“. Energetsko tržište u 2019. svakako će biti dinamično – od pitanja LNG-a do ulaganja u obnovljive izvore energije.

Posebna priča bit će svakako terminal za ukapljeni plin na Krku, za koji još uvijek nisu popunjeni kapaciteti, a dobio je podršku Unije i to prvo kao plutajući, a u budućnosti i kopneni. U idućoj godini ne treba zaboraviti ni porast stranih investicija ili, preciznije rečeno, vraćanje Hrvatske na investicijsku kartu. Prije svega, tu je dolazak IBM-a. Američki IT div otvara veliki centar u Hrvatskoj, a u taj posao i država ulaže 48 milijuna kuna ne bi li tako omogućila radna mjesta za 600 ljudi. Ako je vjerovati najavama resornog ministra Darka Horvata, intenzivno se radi i na pregovorima s njemačkom Vartom oko dolaska u Hrvatsku te njihovim povezivanjem s Rimac automobilima. – U ovom trenutku radimo listu ulagača, a ako privučemo barem 20% ciljanih meta, dobit ćemo 10 tisuća novih i kvalitetnih radnih mjesta – obećao je nedavno ministar gospodarstva Horvat.

Vojnici/Ilustracija Pogled u budućnost Veliki svjetski igrači ciljeve će ostvarivati i bez klasičnog rata

Jedno veliko ali...

Ukratko, uz pametno planiranje, bolje korištenje EU fondova, ali i rješavanje nagomilanih problema neučinkovite i trome državne, ali i lokalne administracije, godina koja dolazi mogla bi biti za gospodarstvo uspješna. Naravno, uz jedno veliko ali. Pitanje kada će građani to osjetiti te veliki sistemski problem nedostatak adekvatne radne snage. Ili, kako je nedavno istaknula predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, “nema mjesta samozadovoljstvu jer rast gospodarstva još nisu osjetili svi građani niti smo uspješno odgovorili na izazove koji stoje pred nama jer svi želimo veću stopu rasta od 2,8 posto”. Ukratko, imamo razloga za optimizam, ali u njemu trebamo biti izrazito oprezni.

VISERA
EU FONDOVI
Inovacije: Radimo na razvoju robota koji će mnoge poštedjeti zamornog pretipkavanja podataka
  • herojulice:

    Uz ovakav odlazak za pet godina iz vana će nas starije izdržavati "dijaspora". Nakon što mi pomremo ovi uhljebi koji su ostali ili će početi raditi ili pocrkati jer ne znaju ništa raditi.

  • than:

    Naravno da bi godina mogla biti uspješna, ako bi se riješili svih onih koji su nesposobni. Budući da su gotovo svi postavljeni prema rodijačkim i partijskim vezama, očigledno je da će nas isti nastaviti jahati jos niz godina pa se ... prikaži još! odgovor sam nameće - nemamo razloga za optimizam. Osim onih koji odu van. Ti se barem imaju čemu nadati.

  • Avatar ivan0408
    ivan0408:

    Ne možemo biti optimistični kad Hrvatska ima dvostruko više zaposlenih u javom sektoru od prosjeka EU, i broj uhljeba stalno raste dok radnici koji nešto vrijede odlaze iz države. Ako uzmemo činjenicu da imamo 230 tisuća zaposlenih u javnom sektoru ... prikaži još! a treba ih biti upola manje, dodjes da brojke da je od tih ljudi oko 115 tisuća uhljeba. Zatim imamo oko 500 tisuća branitelja od kojih su pola od njih lažni branitelji. Kad zbrojiš te lažne branitelje i lažne invalide dodjes do brojke da Hrvatska ima oko 400 tisuća uhljeba koji sišu proracun i osiromašuju društvo.