Po povlačenju novca iz Europske investicijske banke Hrvatska je treća među državama Europske unije; lani je odobreno 530 milijuna kuna novih zajmova, 50 posto više nego 2015., a s dodatnih 120 milijuna kuna koje je plasirao Europski investicijski fond, član grupacije, ukupni je rezultat 1,2 posto hrvatskog BDP-a, čulo se na jučerašnjem predstavljanju rada EIB-a u Hrvatskoj.
– Hrvatski građani mogu računati na to da, uz hrvatsku nacionalnu razvojnu banku HBOR, sada imaju i EIB u svojstvu razvojne banke. Cilj je njegova rada podizanje BDP-a i otvaranje novih radnih mjesta – istaknuo je Anton Kovačev, voditelj EIB-ova zagrebačkog ureda.
Potpredsjednik EIB-a Dario Scannapieco istaknuo je pak da Europska unija, unatoč napretku, još uvijek bilježi veliku rupu u investicijama u odnosu na svoje konkurente na globalnoj razini.
– Nije problem u projektima, ima ih, problem je u dostupnosti financiranja. No, mi smo sposobni ući i u projekte rizičnijih profila – poručio je drugi čovjek EIB-a te obećao da će njegova institucija i u budućnosti biti iznimno aktivna u Hrvatskoj, pri čemu će se u predstojećim godinama usredotočiti na olakšavanje ulaska privatnog kapitala i provedbu projekata koji sa sobom nose više rizike. Ove godine u fokusu će im biti sektor malog i srednjeg poduzetništva i projekti na području energetike i infrastrukture.
Između ostalog, Scannapieco je potvrdio i da će EIB zasigurno sudjelovati u zatvaranju financijske konstrukcije za izgradnju plutajućeg terminala za ukapljeni plin na Krku. Od infrastrukturnih projekata već financiraju gradnju, odnosno obnovu zračnih luka u Dubrovniku i Zagrebu, desetak vodoopskrbnih projekata, most Svilaj i željezničku prugu Dugo Selo – Križevci.
U sklopu Plana ulaganja za Europu (Junckerov plan), EIB je u Hrvatskoj ugovorio prvi posao osiguran jamstvom Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) – jamstvo od 50 milijuna eura HBOR-u, namijenjeno kreditiranju srednje kapitaliziranih poduzeća i ostalih prioritetnih projekata.
Koncipirao je uz podjelu rizika kako bi se pokrilo do 50 posto kreditnog rizika poveznog s portfeljem postojećih neotplaćenih zajmova u bilanci HBOR-a, dok će novih 100 milijuna eura osiguranih zahvaljujući ovom jamstvu HBOR plasirati tvrtkama.
Programe EIB-a i HBOR-a prokomentirao je i ministar financija Zdravko Marić koji je istaknuo da mu je ovo partnerstvo posebno drago i zbog efekta rasterećenja državnih financija i jamstvenih shema.
– Jako smo ambiciozni, ali još uvijek nismo potpuno na tragu dostizanja visoke iskoristivosti razine fondova EU – priznao je Marić te dodao i da se niska razina “equityja” u hrvatskim poduzećima također može pretvoriti u našu veliku mogućnost.
>> EIB daje novac za cijeli LNG terminal i okolne plinovode
>> Industrija u zemlji je na koljenima
