U Litvi je došlo do novog incidenta s dronom koji je iz Bjelorusije ušao u litavski zračni prostor. Oboren je, no to je jedan u nizu takvih upada u posljednjim tjednima i mjesecima. Tenzije u regiji rastu zbog rata u Ukrajini i sve češćih upada dronova. Nakon posljednjeg incidenta s dronom, u Litvi je naglo porasla prodaja 'kriznih torbi', unaprijed pripremljenih ruksaka s osnovnim potrepštinama za slučaj izvanrednog stanja. Manvydas Poškus, voditelj tvrtke 72h.lt koja prodaje takve torbe, izjavio je da interes za pripremljenost naglo raste nakon svakog incidenta. Prodaja tada naraste, rekao je za litavsku javnu novinsku kuću LRT.lt. Njihove gotove torbe koštaju između 159 i 199 eura, dok obiteljski paket košta 249 eura, a upravo su obiteljski paketi izazvali posebno velik interes. Poškus ipak naglašava da gotovu torbu treba shvatiti tek kao polazište, a ne kao potpuno rješenje.
Slično izvještava i trgovac Militar.lt, predstavnik Mantas Niuniavas rekao je da se prodaja utrostručila nakon ranijeg incidenta s dronom, potom se vratila na normalu, no sada je ponovno porasla nakon najnovijeg događaja. Obiteljski komplet sadrži medicinske i prehrambene potrepštine za tri osobe, a uključuje i deke koje zadržavaju toplinu, kartu litavskih cesta i radijski prijamnik, piše TVP World.
Poljska je pak nedavno objavila detaljne upute za građane o postupanju u slučaju evakuacije i ratne opasnosti. Alarm za evakuaciju najavljuje se trominutnim uzlaznim i silaznim tonom sirene, a jedini signal koji ga može nadjačati je trominutni stalni ton koji znači "sve je čisto". Čim čuju alarm, građani se pozivaju da odmah uključe radio ili televiziju i prate službene upute. Ako je evakuacija nužna, savjetuje im se da zatvore prozore, isključe plin i struju, uzmu ruksak za evakuaciju te osiguraju da djeca imaju kod sebe kontakt podatke i medicinsku dokumentaciju. Vodič naglašava da evakuaciju ne treba odgađati ako su život ili zdravlje ugroženi.
Preporučeni sadržaj evakuacijskog ruksaka uključuje flaširanu vodu ili sredstva za pročišćavanje vode, pribor za prvu pomoć i osobne lijekove, dokumente i sigurnosne kopije na USB-u, gotovinu u različitim apoenima, svjetiljku, radio na baterije, napunjen telefon i power bank, džepni nožić, visokokaloričnu hranu poput energetskih pločica i orašastih plodova, odjeću prilagođenu vremenu, vreću za spavanje i termo-deku te alternativna komunikacijska sredstva poput voki-tokija. Vlasnici kućnih ljubimaca mogu ih evakuirati, ali moraju ponijeti hranu i potrepštine i za njih. Informacije o lokacijama skloništa dostupne su u općinskim uredima i vatrogasnim jedinicama.
Trenutačno Poljska raspolaže s oko 224.000 privremenih skloništa i više od 10.600 zaštitnih objekata (bunkeri i utvrđena skrovišta), a dužnosnici procjenjuju da bi gotovo 49 milijuna ljudi moglo pronaći sklonište diljem zemlje. Ako službena skloništa nisu dostupna, ljudima se savjetuje da ostanu u zatvorenom prostoru dalje od prozora, u središnjim prostorijama ili blizu nosivih zidova, dok se oni zatečeni vani upućuju da traže podzemne garaže, tunele ili podrume – čak i cestovni jarci nude bolju zaštitu od otvorenog terena.
Za slučaj napada dronovima, upute nalažu brzo kretanje prema skloništima unaprijed planiranim rutama, izbjegavanje dizala te boravak u prostorijama bez prozora s debelim zidovima i izlazima za nuždu. Ako netko čuje eksploziju na otvorenom, savjet je da legne u udubljenje i pokrije glavu. Unutar skloništa preporučuje se ne izlaziti prerano, komunicirati SMS porukama umjesto pozivima te pomagati drugima kojima je pomoć potrebna.
Izvješće državne razvojne banke BGK upozorava da bi najveći i najbogatiji poljski gradovi, Varšava, Gdansk i Krakov bili najranjiviji u slučaju rata zbog zračnih luka, luka i vladinih institucija koje se tamo nalaze, dok se i susjedne općine poput Raszyna i Pruszcza Gdańskog smatraju visokorizičnima zbog mogućeg humanitarnog pritiska, prenosi TVP World.
Otvori KEKS Pay
kad su ti rašisti susjedi, moraš stalno biti spreman na sve