Vlada je na posljednjoj sjednici povećala plaće u tri državne agencije – Agenciji za investicije i konkurentnost, Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju te HAMAG-u, pa će njihovi direktori imati plaću od 15.000 kuna. Kad nisu pred objektivima ili diktafonima, većina ministara priznaje da je teško dovesti kvalitetne ljude u državnu upravu zbog malih plaća te da moraju pristati na manju kvalitetu u menadžerskom kadru zbog neadekvatne plaće, međutim javno se ne usude istupati protiv uredbe o ograničavanju primanja u javnom sektoru.
Limit na 3,2 plaće
Odluka o povećanju plaća u trima agencijama obrazložena je složenošću poslova koje obavljaju, ali čak i uz povećanje plaće domaći menadžeri u javnim tvrtkama i agencijama ostaju među najlošije plaćenim visokim menadžmentom u Europi. Primanja menadžera javnih kompanija u europskim zemljama vezana su, kao i kod nas, uglavnom za prosječnu plaću unutar tvrtke, ali za razliku od 3,2 prosječne plaće koliko maksimalno primaju naši predsjednici uprava, europski menadžeri zarađuju minimalno 10, a često i 20 puta više od prosječnog djelatnika u svojoj tvrtki. I to su plaće nakon umanjenja, jer se od 2010. nekoliko zemalja, poput Francuske i Italije, odlučilo smanjiti plaće svojim direktorima.
Raspravu o plaćama u javnom sektoru otvarala je već nekoliko puta Hrvatska udruga poslodavaca, koja upozorava da se demagogijom u politici nagrađivanja u javnom sektoru najbolji kadrovi tjeraju iz sustava.
– Plaće su stvar tržišta i na hrvatskom tržištu, a ulaskom u Europsku uniju postaju još transparentnije. Zato treba vrednovati odgovornosti i po odgovornostima, rezultatima i ciljevima dati adekvatnu plaću, bez obzira o kojoj funkciji i o kojem radnom mjestu govorimo – komentira Ivica Mudrinić, predsjednik HUP-a.
Slovencima 5 puta više
Nezavisni analitičar Damir Novotny otvoreniji je i kaže da se tema viših plaća mora otvoriti ako se želi kvalitetno provesti restrukturiranje u javnim tvrtkama.
– Ako želite provesti promjene u Hrvatskoj elektroprivredi ili Hrvatskoj radioteleviziji, morate kupiti kvalitetnog menadžera na tržištu, dati mu plaću od 15.000 eura mjesečno i zadatak da provede rezove – recept je Novotnyja.
Smatra da limitiranje najveće plaće na nešto više od 2300 eura nema smisla, posebno u sustavima poput HEP-a u kojem se vodi kontrola o prihodima većim od 14 milijardi kuna godišnje. Ono radi štetu jer najkvalitetnije ljude tjera iz sustava. Predsjednik uprave HEP-a može samo sanjati o plaći svog francuskog kolege koji zarađuje oko 400 tisuća eura, međutim veličina tržišta ne može se uspoređivati. Usporedive su plaće u omjerima jer francuski menadžer može zarađivati do 20 minimalnih plaća u tvrtki.
Sa strane i Slovenija i Letonija imaju upola manje tržište od Hrvatske, a menadžeri im zarađuju više nego naši. Tako predsjednik uprave Croatia osiguranja zarađuje maksimalno 17.300 kuna, dok šef slovenske osiguravajuće državne tvrtke ima plaću od 86.500 kuna. U Letoniji menadžeri državnih tvrtki imaju plaće oko 6700 eura, što je 10 prosječnih plaća njihovih zaposlenika.
>> Neki šefovi javnih i državnih tvrtki imaju veće plaće i od ministara
kad shvatimo da smo rodjeni na brdovitom balkanu, onda ce nam mnoge stvari biti jasnije. francuz u svojoj povijesti nikad nisu bili pod tudjom cizmom, niti su bili tudje sluge, uvijek i dan danas kolonijalna sila-exploatatori. i cemu onda cudjenje za njihove place i uopce standard. malo realnosti, i sve ce nam biti jasnije.