Srednji tečaj eura prema kuni spustio se na 7,41, a raspon u kojemu se kreće otkupna i prodajna cijena europske valute na tečajnoj listi HNB-a kreće se od 7,39 do 7,43 kune za euro, ovisno prodaje li se ili kupuje. U nekim privatnim mjenjačnicama za 100 eura već se nudi 730 kuna, a sezona još nije ni počela. Euro je od početka godine oslabio oko dva posto tako da je današnji srednji tečaj najniži od rujna 2012., a razlika bi bila još i veća da središnja banka na samom kraju 2016. nije otkupila od banaka oko 440 milijuna eura! Kako HNB ne najavljuje svoje devizne intervencije teško je reći hoće li središnja banka sljedećih dana “pokupiti” višak eura s tržišta i tako zaustaviti pritiske na jačanje domaće valute koji dolaze iz više smjerova: dotoka izvoznih deviza, turizma i privatnih doznaka.
Zadnji put je euro oslabio prema kuni do 7,2 u ljeto 2010., no tadašnja poplava deviza bila je povezana sa značajnim zaduživanjem države u inozemstvu.
Bez obzira na gotovo dvopostotno jačanje domaće valute u dva mjeseca, analitičari ipak ne očekuju da će tečaj pasti prema vrijednostima koje su bile 2010. godine pa se kao donja granica ispod koje kuna ne bi trebala jačati spominje 7,35. Dok god je inflacija niska, HNB ima prostora da intervenira i otkupljuje eure, a u pomoć će im priteći i kompanije u stranom vlasništvu koje će, kako se vjeruje, brzo početi povlačiti dobit iz svojih poduzeća u Hrvatskoj nakon što se održe skupštine dioničara.
Također, oporavak domaće potrošnje, kako privatne, tako i investicija, dovodi do povećanja uvoza, a s njime raste potražnje za eurima. Na domaćem je deviznom tržištu od početka godine prodano 7,7 milijardi eura, a kupljeno 7,49 milijardi kuna, pa proizlazi da je razlika od 200 milijuna eura stvorila dodatne aprecijacijske pritiske. Tvrtke su u prethodna dva mjeseca prodavale znatno više eura nego što su ih kupovale, dok je bilanca građana više nego pozitivna. Bez obzira na to što kuna jača, građani i dalje preferiraju štednju u eurima! Fizičke su osobe od početka godine do kraja prošlog tjedna bankama ili mjenjačnica prodale 250 milijuna eura, a otkupile 720 milijuna!
– Gleda li se dulji period, pritisci na jačanje domaće valute počeli su 2015., što je povezano s promjenama koje je uvela Europska središnja banka u svojoj monetarnoj politici – komentira Zdeslav Šantić, analitičar Splitske banke. S izuzetkom razdoblja konverzije, kad je HNB prodavao eurske devizne rezerve kako bi zaustavio slabljenje kune, HNB od tada intervenira tako što otkupljuje višak deviza.
– Ne očekujem drastične promjene tečaja u nastavku godine – dodaje Šantić.
Jačanje kune uvijek donosi predah za eurske dužnike i gubitak za izvoznike.
>>Francuzi iz eura bježe, a Hrvatima EU valuta još uvijek san
>>Bihać, Cazin i Kladuša novi su Ponte Rosso za Hrvate i Slovence
Jačanje Kune oslabljuje izvoz Hrvatske robe na strana tržišta