Hrvatsko pomodarsko tržište, na kojemu čak 62% potrošača preferira PVC kao jeftin prijelazni materijal, zamrlo građevinsko tržište te višegodišnji bezuspješni napori da se i u nas, kao i u razvijenijim državama, više potiče drvo i zamjena starih prozora novim, energetski učinkovitijima, vodeće hrvatske proizvođače drvenih prozora sve više tjera da šansu za rast i razvoj traže na inozemnim tržištima. Inovativne niskoenergetske prozore Lokava, koje su s oko 30.000 prozorskih jedinica godišnje naš najveći proizvođač drvenih prozora, krajem lanjske godine prvi su tako prepoznali Slovenci, a nije rijetkost da sudjeluju i u poticanim projektima energetske učinkovitosti stranih investitora u drugim državama u kojima cijene njihovu kvalitetu, čak i u Južnoj Koreji i Rusiji.
Prepoznali svi, ali ne i RH
– Pasivna i niskoenergetska gradnja trend su koji se u svijetu sve više prepoznaje. No, Hrvatska još nema nacionalnu strategiju kojom bi se poticali domaći proizvođači i domaća proizvodnja i ostvarili značajni učinci na smanjenje energetske potrošnje, potaknuo razvoj i zapošljavanje te anulirao rad na crno – kaže Franjo Mihelčić, predsjednik uprave Lokava, koje danas zapošljavaju 140 radnika. Oko 50% prihoda, oko 3 milijuna eura, tvrtka je lani ostvarila na inozemnim tržištima, većinom u Sloveniji, Austriji i mediteranskim zemljama. Kombinacije drvo-aluminij ili drvo-PVC globalno su najtraženije, s čime su vodeći hrvatski proizvođači, koji posjeduju najbolje svjetske certifikate, u trendu.– Uz limite lokalnog i regionalnog tržišta, izostanak projekata novogradnje te sanacije i renoviranja starijih zgrada koji posljedično utječu i na europsku industriju prozora, poglavito u Italiji i Francuskoj, potrebne su specijalizirane strategije te nove tržišne niše koje će prepoznati kvalitetne hrvatske prozore – kaže direktor Hrvatskog drvnog klastera Marijan Kavran. Prema studiji trendova potražnje, koju je klaster izradio u suradnji s Centrom za razvoj i marketing, očekuje se da će industrija proizvodnje prozora do 2017. u globalnim okvirima ostvarivati rast veći od 7% te dosegnuti prihod od 223 milijarde dolara.
Teško s Kinezima
Kumulativna prodaja na glavnim europskim tržištima – Rusiji, Ukrajini i Poljskoj – u 2012. iznosila je 5,2 milijarde dolara, što je rast od 7%. Teško je konkurirati Kini, koja će 2017. kontrolirati 36% svjetske proizvodnje prozora. Drveni prozori u SAD-u, gdje je vlada, kao i u brojnim zemljama EU, proteklih godina spašavala poduzetnike uvođenjem poticaja za energetsku učinkovitost, čine 38% tržišta, no tamo zasad ozbiljnije prodaju samo Kinezi. S druge strane, Azija i Rusija pokazuju dinamičan razvoj graditeljstva i “glad” za prozorima – i tu je najveća šansa za hrvatske proizvođače, tvrdi Kavran.
>> Pretvaranjem kuće u 'zelenu' štedite i do 90% energije
