Gospodarstvo nam je već šest godina u padu, no udio ekonomije koji ne ulazi u službene statistike iznosi čak 13 mlrd. eura. To je 28% vrijednosti BDP-a, u odnosu na europski prosjek od 18,5%, pokazalo je istraživanje koje je za kartičarsku kuću Visu Europe provela konzultantska kompanija A.T. Kearney. Siva je ekonomija najčešća u graditeljstvu, trgovini i turizmu te ribarstvu.
– Sa 29,6%, koliko je iznosila 2008., izbijanjem svjetske financijske krize 2009. porasla je na 30,1%, no od tada bilježi postojan no vrlo blag pad. Tako je 2010. siva ekonomija pala na 29,8%, godinu dana poslije na 29,5%, a 2012. na 29% – istaknula je Gorana Perišić Kranjčec, menadžerica Vise Europe za Hrvatsku. Kartičarska kuća smatra da se promet na crno može smanjiti povećanjem kartičnih plaćanja jer je većina aktivnosti u sivoj zoni temeljena na gotovinskim transakcijama.
– Ovo istraživanje pokazuje da je povećanje elektroničkog plaćanja od 10% tijekom četiri uzastopne godine povezano sa smanjenjem sive ekonomije od 4 do 6% – kaže Catalin Cretu, subregionalni menadžer Vise Europe za Rumunjsku, Hrvatsku i Sloveniju.
Hrvatska je, prema veličini sive ekonomije, u rangu Rumunjske, Litve, Letonije i Estonije. Puno bolje nije ni u Turskoj (27%), dok je u Sloveniji udio 23%. Najniži je postotak u Švicarskoj (7%), Austriji (8%) i Nizozemskoj (9%), a 10% imaju Francuska i Velika Britanija. Posljedica plaćanja na crno su izgubljeni porezni prihodi, niža produktivnost i kao rezultat sporija stopa rasta.
>> Siva ekonomija: Stvarni BDP veći je 43 milijarde kn od prikazanog
vrhunska fora, kartičari financiraju istraživanje koje pokazuje da je kartično poslovanje najbolje, koliko ono ostaje od svake transakcije kartičarima, 2%?