Posljednjeg dana rujna istječe rok srbijanske vlade da poduzeća iz republika bivše SFRJ međusobno riješe povrat imovine, a, ako ne uspiju, srbijanska Agencija za privatizaciju imovinu će ponuditi na prodaju.
Agencija je još 2008. godine počela prodaju, ali je ona ubrzo zaustavljena nakon što su na adresu srbijanske vlade “diplomatskim kanalima” stigla upozorenja iz Hrvatske, Slovenije i BiH da je to u suprotnosti sa Sporazumom o sukcesiji, koji su članice bivše zajedničke države potpisale prije 10 godina.
Međusobni dogovor
Prema tom sporazumu sva su otuđenja imovina poduzeća jedne republike u drugoj nakon 1990. godine ništavna, pa je tvrtkama prepušteno da to međusobno riješe dogovorom, a, ako ne uspiju, onda se spor seli na sud. Srbijanska vlada višekratno je odgađala primjenu Uredbe o prodaji imovine tvrtki iz drugih država, koju su prije raspada SFRJ imale u Srbiji, a 30. rujna određen je kao posljednji dan za postizanje sporazuma među zainteresiranim poduzećima.
Samo manji broj poduzeća uspio se dogovoriti, a najveći je broj ostao u sporu. Procjenjuje se da oko 150 hrvatskih tvrtki potražuje povrat imovine u Srbiji čija je ukupna vrijednost procijenjena na 800 milijuna eura. U Ministarstvu ekonomije ne znaju hoće li vlada još jednom produljiti važnost uredbe.
Gašo Knežević, predstavnik Srbije u zajedničkoj Komisiji za sukcesiju, optužio je hrvatske vlasti da svjesno opstruiraju primjenu Aneksa G tog sporazuma, kojim je predviđeno da pokretanje sporova za povrat imovine mogu rješavati zainteresirane tvrtke i pojedinci, dok države mogu samo pridonijeti stvaranju pravnoga ozračja za vođenje sudskih postupaka.
Iz hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova proglasili su se nenadležnima za komentar Aneksa G te su nas uputili na Ministarstvo pravosuđa, koje je navodno nadležno za njega. Međutim, unatoč višekratnim nastojanjima Poslovnog dnevnika nismo uspjeli dobiti nikakav komentar nastale situacije.
Žele stanarsko pravo
Knežević optužbu temelji na svjesnom izbjegavanju primjene spomenutog aneksa jer je Hrvatska imovinu srbijanskih poduzeća nacionalizirala još 1991. godine i najveći dio prodala. Prema podacima republičke Direkcije za imovinu srbijanska poduzeća potražuju povrat vlasništva vrijednog 1,8 milijarda eura. Taj je iznos još veći ako mu se pridoda zahtjev za vraćanje stanarskog prava izbjeglima iz Hrvatske, kao i devizna štednja koju su srbijanski državljani imali u bankama koje su poslovale u Hrvatskoj.
Srbija je u svibnju odbila sudjelovati na sjednici Komisije za sukcesiju zato što se na dnevnom redu nije nalazila i primjena Aneksa G, ali je nedavno ta sjednica održana u Sarajevu, kada je postignut konačni dogovor o podjeli diplomatsko-konzularnih objekata u inozemstvu.
Prema Kneževićevu kazivanju srbijanska strana hrvatskim je nadležnim vlastima prije 18 mjeseci predložila bilateralno rješavanje povrata imovine poduzeća i pojedinaca, ali do danas nije dobila odgovor. Iz toga se izvodi zaključak da hrvatskoj strani nije u interesu da se raspetlja “imovinski čvor”. Prema hrvatskim podacima u vlasništvu srbijanskih poduzeća je 319 objekata, dok srbijanska strana tvrdi da je riječ o najmanje 400 objekata.
Knežević naglašava da ga je srbijanska Direkcija za imovinu uvjeravala kako će hrvatske tvrtke čija je imovina prodana dobiti novčanu nadoknadu jer su sredstva odvojena u posebni fond, ali nije siguran da je tako postupila i hrvatska strana. I u Agenciji za privatizaciju tvrde da će sredstva od prodane imovine biti korištena za odštetu hrvatskim poduzećima. Time spor neće biti otklonjen, jer postoji nesuglasnost o stvarnoj vrijednosti imovine, kao i o tome koliko je koja strana sudjelovala u njezinu stvaranju. Na vijest da vladina Uredba o zaustavljanju privatizacije istječe 30. rujna mnoga poduzeća iz Hrvatske najavila su tužbu protiv Srbije kao države, bez obzira što je u tijeku više sudskih postupaka, poput Inine tužbe protiv Agencije za privatizaciju zato što je prodala Beopetrol, koji je raspolagao s Ininom imovinom.
Ina i Borovo traže povrat
Ina traži povrat benzinskih crpki i nadoknadu za izgubljenu dobit. Borovo potražuje povrat trgovina, koje posluju u sastavu somborske tvornice Boreli. Njihova vrijednost iznosi 30 milijuna eura. Sve dosadašnje sporove Borovo je dobilo pred srbijanskim sudovima. Imovinu u Srbiji između ostalih imaju Kraš, Končar i Varteks. Kako je istaknuo beogradski odvjetnik Sava Anđelković, svi dosadašnji sporovi riješeni su u korist vlasnika imovine, a na štetu njezina korisnika.
Zar nije ta lopovska \"država\" zvana Srbija prodala imovinu hrvatske INE Rusima?