S informacijama o rastu inflacije počele su i „prijetnje“ rastom kamatnih stopa. Koliko su realne? Banke koje posluju u Hrvatskoj ne kane ih povećavati barem još godinu dana. Nije to pristup „neće nas“: premda na rast cijena središnje banke obično reagiraju povećanjem kamata, paralelno se, kad je u pitanju Hrvatska, događaju i drugi trendovi: kreditni rejting zemlje zadržan je u investicijskom rangu nakon što smo izašli iz „junka“, a Hrvatska je ušla i u ERM2 mehanizam kao predstanicu prelaska na euro.
Osnovna je funkcija središnjih banaka očuvanje stabilnosti cijena, no i kamata je cijena novca koju plaćaju zaduženi ili dobivaju oni koji polažu depozite u banke. U situaciji kad je kriza neslućenih razmjera zbog globalne pandemije pogodila brojna radna mjesta i plaće, povećanje rata kredita mogao bi bitno pogoršati kvalitetu kreditnog portfelja banaka što ni njima nije u interesu. Tim je nevjerojatnije što vrlo često hrvatski bankarski makroekonomisti uz pojam inflacije vezuju sintagmu „oporavak“ – za građane koji plaćaju veće cijene roba i usluga te dugova to je uistinu hipokrizija.
Rast inflacije je kratkoročan
– S obzirom na to da je visina kamatnih stopa u Hrvatskoj uvjetovana monetarnom politikom HNB-a i ECB-a, a kako obje banke najavljuju produljeno razdoblje ekspanzivne monetarne politike, ne očekujemo rast kamatnih stopa u Hrvatskoj u idućih godinu dana – kažu u OTP-u te napominju da najavljeni ulazak Hrvatske u eurozonu može donekle amortizirati mogući rast kamatnih stopa uzrokovan većom inflacijom u srednjem roku, ali ne u cijelosti.
Ako dođe do rasta referentnih kamatnih stopa zbog općeg porasta cijena, možemo očekivati i rast kamata u Hrvatskoj. Kratkoročni rast kamata ne vide ni u Erste banci čiji direktor ureda za ekonomska istraživanja Alen Kovač ne smatra da je karakter inflatornih pritisaka takav da bi trebalo očekivati ubrzano zaoštravanje monetarne politike globalnih centralnih banaka. – Kada govorimo o rastu kamatnih stopa, trenutačni inflacijski pritisci dominantno su ostavili trag na dugoročne kamatne stope obvezničkog tržišta jer je dosadašnji fokus investitora bio na dužim ročnostima. Stoga u kratkom roku nije izgledno očekivati podizanje kamatnih stopa od strane ECB-a, i posljedično rast kamatnih stopa kod dužnika s promjenjivom kamatnom stopom – kaže Kovač.
Ističe da ekspanzivne monetarne politike, uz izrazito visoku razinu likvidnosti bankarskog sustava, sugeriraju nastavak trenda niskih depozitnih stopa na razini cijelog EU, a to je trend koji je proteklih godina uvelike oblikovao i silazni trend kamatnih stopa na kredite. Dodatni su elementi članstvo u Europskoj monetarnoj uniji i potencijal smanjivanja premije rizika RH. U HPB-u smatraju da je povećanje inflacije kratkoročno i da ga treba promatrati u kontekstu niskog baznog razdoblja u ožujku i travnju 2020. kada je zbog lockdowna i prekida gospodarskih aktivnosti došlo do naglog pada cijena. Vjeruju stoga i da će referentne kamatne stope ostati stabilne i na izrazito niskim razinama u dužem razdoblju. Na veće pritiske na rast kamata ne računa ni Hrvatska udruga banaka. Kamate su u Hrvatskoj u silaznom trendu već gotovo deset godina, no još ima prostora za njihovo smanjenje ako ih usporedimo s drugim zemljama EU. U Hrvatskoj udruzi banaka kažu kako su kamatne stope u ovom trenutku zadržane na niskim razinama, kao da je Hrvatska već uvela euro te su najniže u povijesti, no s ulaskom u Europski tečajni mehanizam treba očekivati da će u idućim godinama dodatno ojačati korelacija između europskih i domaćih kamatnih stopa.
Raste broj loših kredita
U OTP-u se kamate za stambene kredite kamate kreću od 2,79 posto, za gotovinske od 4,43 posto. U PBZ-u je raspon promjenjivih kamata za stambene kredite od 2,74 do 3,47 posto, a za nenamjenske kredite od 4,88 do 6,58 posto. Prosječna kamata na gotovinske kredite u kunama i eurima u Erste banci iznosi 5,9 posto, na stambene kredite u kunama iznosi 3,4 posto, u eurima 3,16 posto. Trenutačne kamatne stope HPB-a na nenamjenske kredite kreću se od 5,25 posto, a na stambene kredite od 2,90 posto godišnje. Na razini tržišta prosječna kamatna stopa na nove nenamjenske gotovinske kredite s valutnom klauzulom iznosi 4,7 posto, dok su usporedive kamatne stope na kredite ove vrste u čistim kunama nešto veće i iznose 5,7 posto. Prosječna kamatna stopa na nove stambene kredite s valutnom klauzulom iznosi 2,85 posto, za kune 2,95 posto.
U lipnju istječe oko tri milijarde kuna preostalih moratorija na kredite građanstvu što će zasigurno dodatno pogoršati kvalitetu kreditnog portfelja koja već neko vrijeme erodira. Prema najsvježijim podacima HNB-a, loši krediti porasli su u portfelju kredita kućanstvima sa 5,8% na 7,1%. – Izgledno je da će se omjer loših kredita blago pogoršavati te će se nastaviti pad dobiti banaka koje ne mogu biti izolirane od ukupnih trendova. U ovoj godini očekujemo početak gospodarskog oporavka i Hrvatska će u idućem razdoblju koristiti znatna europska sredstva koja bi trebala proces oporavka dodatno ubrzati – zaključuju u HUB-u.
