Umjesto 600 milijuna kuna, država će od banaka naplatiti oko 250 milijuna kuna poreza na dobit. Sve slabija i siromašnija državna blagajna morat će tako računati s još jednim udarom jer su banke uz telekome bile sigurni punjači proračuna.
Manje novog kapitala
Objavu loših rezultata i pad dobiti za 70 posto središnja banka relativizira isticanjem u prvi plan visokih kapitalnih rezervi banaka, ali i solidnih operativnih rezultata poslovanja, a Ministarstvo financija još se nije oglasilo. Pet godina krize dosad je stvorilo oko 45 milijardi kuna nevraćenih kredita, većinom u gospodarstvu i nekretninskom biznisu, ali i oko 14 milijardi kuna kod stanovništva. Tvrtke su i dalje gorući problem banaka jer je svaka treća prestala vraćati kredite, dok se dugovi građana kako tako utjeruju ovrhama nad novčanim sredstvima dužnika i drugom imovinom građana. Ministarstvo financija računalo je da će ove godine iz dobiti poslovnih subjekata naplatiti oko 5,8 milijardi kuna, pa će i to biti jedna od stavki na kojoj će se zbrajati minusi jer su ispostavljene akontacije poreza na dobit iznad stvarnih obaveza.
– Pred bankama se nalazi nekoliko godina niske prifitabilnosti. Ne očekujem da će vlasnici poticati izvlačenje kapitala iz zemlje, ali će smanjiti priljev novog kapitala – predviđa Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta. Banke će i nadalje plasmane usmjeravati prema državi i javnom sektoru, no on očekuje da će u nekom trenutku dobiti nalog da ih ograniče kako se ne bi stvorila prevelika ovisnost o državi, kojoj i treća kreditna agencija Fitch predviđa pad, a ne poboljšanje kreditnog rejtinga. Banke su daleko od toga da ih država mora spašavati, ali gladnih usta sve je više, a u posljednjoj analizi financijske stabilnosti čak i Hrvatska narodna banka sugerira Vladi da se uključi u proces čišćenja bilanci donošenjem regulativne vezane uz osobni bankrot građana, preuzimanje dijela imovine od banaka koja bi se stavila u najam ili izmijeni zakonsku regulativu koja stimulira brže otpisivanje loših kredita.
Prodaju loše kredite
Premda su u godini dana povećali rezervacije za loše kredite za više od dvije milijarde kuna, nijedna banka još nije objavila pravila za mogući otpis dugova. Manje je poznato da je sedam banaka u posljednjih nekoliko godina prodalo oko sedam milijardi kuna loših kredita.
– Većina tih kredita prodana je povezanim poduzećima, ali postupno raste broj transakcija u kojima se loši krediti prodaju privatnim financijskim posrednicima specijaliziranima za naplatu potraživanja, navodi HNB u Financijskoj stabilnosti.
