Pad kamatne marže teško se može kompenzirati povećanim volumenom, što znači da bankarskom sektoru preostaje samo povećanje efikasnosti – rekao je ekonomski analitičar Hrvatske udruge banaka (HUB) Velimir Šonje predstavljajući usporedbu bankarskih sustava u tehničkoj efikasnosti, posebno u uvjetima smanjivanja neto kamatnih marži i drugih pritisaka na bankarsko poslovanje na 6. Susretu guvernera regije u Rovinju u organizaciji tjednika Lider.
Kako je naglasio Šonje, postoje interna (tehnička) i vanjska (šira efikasnost), pri čemu je pozornost posvetio ovoj prvoj usporedivši cijele bankarske sustave.
Analiza HUB-a pokazala je da su zemlje regije prema tri modela analize inputa i outputa banaka uglavnom tehnički efikasne, a Hrvatska zadržava relativnu efikasnost čak i kada se usporedi s razvijenim europskim bankarskim sustavima. Iz toga proizlazi da prostor za povećanje efikasnosti treba ponajprije tražiti izvan samih banaka, u regulatornom okruženju, institucionalnom okviru, reformama i većoj konkurentnosti. Analitičar Šonje naglasio je da pored mnogih faktora, udio kredita prema državi u ukupnom kreditnom portfelju banaka može biti znak slabije tehničke efikasnosti banaka jer ih to u tržišnoj utakmici naprosto “uspavljuje”.
O tome što za banke zapravo znači tehnička efikasnost i kako ju oni misle poboljšati govorili su na okruglom stolu predstavnici banaka i njihovih udruženja.
Prema predsjedniku Uprave Erste&Steiermaerkische Banke Christophu Schoefboecku banke su tehnički vrlo efikasne, no da se pad neto marže više ne može kompenzirati većim prihodima. “Regulatorni tsunami” kako Schoefboeck naziva trenutnu bankarsku regulativu dodatno je otežao situaciju i banke nemaju izbora nego biti još efikasnije.
Direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović istaknuo je kako pored povećanja volumena i smanjenja troškovne strukture, u Hrvatskoj postoje još dva čimbenika za povećanje efikasnosti, a to su smanjenje loših kredita i regulatornog troška.
Da je ulazak u eurozonu donio pluseve i minuse rekla je direktorica Udruženja banaka Slovenije Stanislava Zadravec Caprirolo. Primjerice, troškovi su porasli zbog povećane regulative i naknada (ESB-u, nacionalnoj središnjoj banci, Fondu za sanaciju...), ali je povećana robusnost i stvorena sigurnosna mreža za banke. Smatra da postoji prostor za povećanje efikasnosti kroz deregulaciju, posebice kada postoji visoka razina usklađenosti unutar Europske unije.
