Mobitel zazvoni, na zaslonu se pojavi nepoznat broj, javite se i kažete "Halo", a s druge strane nema odgovora. Iako takav poziv može djelovati potpuno bezazleno, stručnjaci upozoravaju da ponekad može biti riječ o prvom koraku prema telefonskoj prijevari. Riječ je o takozvanim robo-pozivima, odnosno automatiziranim pozivima kojima se istodobno može kontaktirati velik broj telefonskih brojeva. Prema platformi za provjeru činjenica Mimikama, cilj takvih poziva ne mora biti razgovor. Prevarantima može biti dovoljno utvrditi da je određeni broj aktivan i da se osoba na njega javlja, piše Fenix.
Problem može nastati i ako osoba odluči uzvratiti poziv. Nepoznati broj tada može biti dio telefonske prijevare, a korisnik se može naći u situaciji u kojoj pokušava stupiti u kontakt s prevarantom ili pozvati broj koji se naplaćuje po posebnoj tarifi. Robo-pozivi mogu biti povezani i s drugim oblicima prijevara. Nakon prvog kontakta korisniku mogu stići lažne SMS poruke ili poveznice kojima se pokušavaju ukrasti osobni i financijski podaci.
Dodatni rizik posljednjih godina predstavlja umjetna inteligencija. Tehnologija omogućuje stvaranje vrlo uvjerljivih kopija ljudskog glasa, pa prevaranti mogu pokušati oponašati članove obitelji, prijatelje ili druge poznate osobe. Takva vrsta prijevare poznata je kao "voice phishing", odnosno telefonska prijevara u kojoj se počinitelj lažno predstavlja kako bi žrtvu naveo da otkrije podatke ili uplati novac. Jedan takav slučaj zabilježen je u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji. Ženu je nazvao muškarac čiji je glas zvučao poput njezina sina. Tvrdio je da je izazvao prometnu nesreću u kojoj je poginula žena te da mu je potreban novac za jamčevinu. Ipak, njezin se sin u tom trenutku nalazio kod kuće, zbog čega je postalo jasno da je riječ o pokušaju prijevare, uz sumnju da je korišten umjetno stvoren ili klonirani glas.
Prevaranti pritom mogu pokušati lažirati i broj s kojeg pozivaju. Riječ je o takozvanom spoofingu, pri čemu na zaslonu mobitela može izgledati kao da poziv dolazi iz banke, osiguravajuće kuće ili druge poznate institucije. Telefonski brojevi do kojih prevaranti dolaze mogu potjecati iz različitih izvora. Mogu se automatski generirati i pozivati jedan za drugim, ali kriminalci mogu koristiti i podatke koji su procurili u hakerskim napadima, baze podataka ili informacije koje su javno dostupne na internetu i društvenim mrežama.
Stručnjaci zato savjetuju oprez već pri prvom kontaktu. Ako se nakon javljanja nitko ne oglasi ili se uključi automatizirana poruka, najbolje je odmah prekinuti poziv. Na nepoznate brojeve ne treba uzvraćati poziv bez provjere, a telefonom nikada ne treba davati osobne, bankovne ili druge osjetljive podatke. Poseban oprez potreban je i kada osoba s druge strane pokušava navesti sugovornika da potvrdi jednostavne informacije. Ako se pozivatelj predstavlja kao banka, policija ili druga institucija, razgovor je najbolje prekinuti i samostalno nazvati službeni broj te institucije. Na mobitelu se može uključiti i zaštita od neželjenih poziva, dok aplikacije poput Truecallera, Hiye ili Clever Dialera mogu pomoći u prepoznavanju i blokiranju poznatih neželjenih brojeva.
Otvori KEKS Pay
Treba se dogovoriti obiteljske lozinke...to može štititi