Diljem europskih i britanskih prometnica ubrzano dominira nova, iako sve poznatija silueta. Bogato opremljeni kineski SUV modeli tvrtki kao što su Jaecoo, Omoda, Great Wall Motor i BYD privlače kupce luksuznim osjećajem po znatno nižoj cijeni. Kineski proizvođači bilježe nevjerojatan rast, pa su tako tijekom dvije tisuće dvadeset i pete godine u Europi prodali više od osamsto deset tisuća vozila, dosegnuvši tržišni udio od preko šest posto. Taj se trend nastavio, a samo u prvih sedam mjeseci iduće godine prodano je više kineskih automobila nego tijekom cijele prethodne, uz rekordne tržišne udjele. No, s rastom prodaje raste i zabrinutost vozača, jer ovaj tržišni preokret ponovno otvara goruće pitanje prikupljanja osobnih podataka i privatnosti. Pitanje je trebamo li biti zabrinuti zbog nevidljive mreže kamera, senzora, mikrofona i aplikacija koje bilježe svaki naš pokret, piše TechRadar.
Realnost je znatno jezivija od samih pretpostavki jer su novi automobili davno postali računala na kotačima, a to nije isključivo vezano uz kineske modele. Prema podacima konzultantske tvrtke McKinsey, polovica automobila na cestama već je dvije tisuće dvadeset i prve godine imala internetsku vezu, a stručnjaci očekuju da će taj broj dosegnuti čak 95 posto do dvije tisuće tridesete. Prikupljanje podataka u vozilima nezaustavljivo ubrzava. Ford je nedavno prijavio patent za softver koji čita s usana vozača pomoću kamera u kabini, pridružujući se valu tehnologija za prepoznavanje lica dizajniranih za otkrivanje umora, emocionalnih izraza i unosa alkohola. Iako se ovakav razvoj događaja često opravdava sigurnošću vozača, vozila koja su nekada predstavljala simbol slobode pretvorila su se u pokretne centre za nadzor.
Trenutna kritika snažno je usmjerena na kinesku telemetriju, ali oni nipošto nisu jedini koji se bave takvim praksama. Dovoljan je samo letimičan pogled na politike privatnosti vodećih zapadnih proizvođača kako bi se razumio stvarni opseg prikupljanja podataka. Land Rover prema zadanim postavkama bilježi lokaciju zadnjeg parkiranja uz svaki detalj putovanja, uključujući trajanje, prijeđenu udaljenost, prosječnu brzinu i potrošnju goriva. Kia u svojim američkim uvjetima izričito navodi da može prikupljati i pohranjivati glasovne podatke. Ovaj problem nipošto nije novost, a istraživači Mozille su nedavno analizirali privatnost povezanih automobila i došli do poražavajućih saznanja. Svaki od dvadeset i pet pregledanih automobilskih brendova, među kojima su BMW, Ford, Toyota, Tesla i Nissan, pao je na standardima privatnosti potrošača.
Stručnjakinja za privatnost Jen Caltrider opisala je ta vozila kao prava čudovišta koja prikupljaju informacije, ističući da niska razina svijesti potrošača čini njihovo prikupljanje podataka još opasnijim. Podaci se prikupljaju kroz zapletenu mrežu senzora, mikrofona i kamera u kabini koji su povezani s pametnim telefonima, pratećim aplikacijama i sustavima zastupnika. Sve to, u kombinaciji s politikama koje su izuzetno nejasne, čini povezane automobile ogromnom prijetnjom privatnosti. Politike privatnosti često su složene i namjerno ostavljaju prostor za prikupljanje maksimalne količine informacija. Na primjer, podaci iz automobila mogu otkriti emocionalnu stabilnost, politička uvjerenja i zdravstveno stanje vozača, što se kasnije spaja s podacima s mobilnih uređaja kako bi se stvorio digitalni profil spreman za komercijalnu upotrebu.
Jedna od najvećih briga vezanih uz kineske automobile proizlazi iz geopolitičkih rizika i mogućnosti da kineska vlada koristi ta vozila za špijunažu zapadnog svijeta. Vojne i obavještajne agencije već su počele poduzimati konkretne korake. Britansko ministarstvo obrane izdalo je sigurnosne obavijesti kojima se osoblju zabranjuje vođenje osjetljivih razgovora u unajmljenim kineskim automobilima te spajanje poslovnih telefona putem Bluetootha. Kineski zakon o nacionalnoj obavještajnoj službi zahtijeva od svih kineskih tvrtki da podržavaju i surađuju s nacionalnim obavještajnim radom te da tu pomoć drže u tajnosti. Bez obzira na to pohranjuje li neki brend podatke vozača u europskom podatkovnom centru, matične tvrtke iz Kine i dalje podliježu toj strogoj zakonskoj obvezi.
U Sjedinjenim Američkim Državama vlasti su pojačale pritisak, a zakonodavci i automobilska industrija traže zabranu prodaje i uvoza kineskih povezanih vozila zbog straha od prijenosa osjetljivih podataka o američkoj infrastrukturi. Američki Pentagon je stavio velike kineske proizvođače poput BYD-a na crnu listu kompanija povezanih s kineskom vojskom. Zanimljivo je da je trenutni američki predsjednik Donald Trump izjavio kako se ne protivi tome da kineske tvrtke proizvode automobile na američkom tlu, pod isključivim uvjetom da zapošljavaju domaće radnike. Unatoč jasnim političkim tenzijama, stručnjaci iz područja kibernetičke sigurnosti tvrde da problem privatnosti nadilazi samu Kinu, a kineski proizvođači jednostavno dodaju još jednu razinu već postojećeg globalnog rizika.
Kao odgovor na golemu količinu podataka koje automobili svakodnevno generiraju, Europska unija uvela je Akt o podacima koji bi korisnicima trebao osigurati veću kontrolu i transparentnost. Slične korake poduzimaju i američki regulatori, pa je tako Federalna trgovinska komisija uvela petogodišnju zabranu za General Motors zbog prodaje lokacijskih podataka i vozačke telemetrije posrednicima. Australska agencija za zaštitu privatnosti također je pokrenula formalne istrage protiv Toyote i Hyundaija zbog potencijalnog kršenja zakona o zaštiti osobnih podataka. Unatoč ovim pravnim pobjedama i sve većoj svjesnosti javnosti, stručnjaci smatraju da se širi trend zapravo pogoršava jer novi modeli prikupljaju znatno više podataka nego ikada prije.
Možemo li onda uopće zadržati privatnost u vlastitim automobilima? Kratak odgovor je negativan. Bilo da sjedite za upravljačem kultnog europskog luksuznog terenca ili cjenovno pristupačnog kineskog modela, budite sigurni da se ogromne količine vaših podataka neprestano prikupljaju. Postoje određeni načini da se to prikupljanje donekle ograniči, a najbolji početak je izbjegavanje korištenja službene aplikacije automobila ili opoziv svih nepotrebnih dozvola na mobilnom uređaju. Dok kontrola nad prikupljanjem podataka ne postane nezaobilazan standard u samoj proizvodnji automobila, potrošačima ostaje jedino da se drže starijih vozila bez internetske veze. U suprotnom, morate prihvatiti činjenicu da onog trenutka kada pokrenete motor svog modernog povezanog automobila, vaša privatnost ostaje parkirana u dvorištu.
Zove vas nepoznat broj, a nakon što se javite – tišina? Stručnjaci upozoravaju što nikako ne biste trebali napraviti