Ključno pitanje u održivosti teze o električnim automobilima kao predvodnicima ekomobilnosti ono je o izvoru električne energije u pojedinoj zemlji ili regiji. Ili, jednostavnije, električna vozila zaista možemo zvati ekološkima ili njihovu vožnju (izrada i recikliranje baterije već su druga stvar...) neškodljivu za okoliš ako električna energija tamo gdje se automobil koristi i puni dolazi većinom iz obnovljivih izvora. S ekološkog aspekta, nema smisla voziti električni automobil, ako ga punimo strujom koju "vučemo" iz ugljena. S tim na umu, analizirali smo izvore električne energije po zemljama. Ovi podaci vrijedili su na dan kad smo za potrebe teksta izvršili uvid u strukturu izvora energije. Naime, omjeri se neprestano mijenjaju – kod onih zemalja koje više iskorištavaju obnovljive izvore – jer proizvodnja struje solarnom energijom ili energijom vjetra ovisi o vremenskim prilikama. Naši podaci u obzir uzimaju sve stakleničke plinove struje koju promatrane zemlje upotrebljavaju. Također, između raznih područja događa se razmjena struje, pa imamo i situacije da neka zemlja koristi vlastitu struju većinom iz obnovljivih izvora, ali joj prosjek ruši uvezena prljavija struja.
Na dan kad smo prikupljali ove podatke u većem je dijelu Hrvatske bilo sunčano i mirno, uz slab vjetar. Imali smo ukupni faktor emisije 285 grama ugljikova dioksida eq/kWh. 62% energije bilo je iz izvora niskih emisija, uključujući obnovljive i nuklearne, a 56% struje dobivali smo iz obnovljivih izvora. Vjetar je pri tome bio zaslužan za 17,71% dostupne električne energije, a koristili smo 31,35% instaliranog kapaciteta, uz faktor emisije 13 gCO2 eq/kWh. Solarna energija činila je samo 2,72% dostupne električne energije, uz upotrebu 28,82% instaliranog kapaciteta, uz faktor emisije 29 gCO2 eq/kWh. No, uz 12,93% struje iz plina s faktorom emisije 532 gCO2 eq/kWh, problem nam je predstavljalo i 19,57% električne energije uvezene iz Bosne i Hercegovine, faktora emisije 563 gCO2 eq/kWh. Istovremeno smo iz Srbije uvozili 14,56% energije faktora emisije 473 gCO2 eq/kWh i iz Mađarske 14,46% električne energije faktora emisije 139 gCO2 eq/kWh. Sve to objašnjava naših 285 grama ugljikova dioksida po kilovatsatu energije.
VEZANI ČLANCI:
Kako nam po tom pitanju stoje susjedi? Na promatrani dan, Slovenija je bila u zelenom s faktorom emisije 53 gCO2 eq/kWh, i 93 posto energije niskih emisija, od čega 61% iz obnovljivih izvora. Na prvom im je mjestu bila hidroenergija (41% dostupne energije, faktor emisije 11 gCO2 eq/kWh), a nakon nje nuklearna (25,62% energije, faktor emisije 5 gCO2 eq/kWh). Solarne energije vukli su 8,47%, uz 31 gCO2 eq/kWh. U Mađarskoj (s ukupnim faktorom emisije 139 gCO2 eq/kWh) prednjačile su solarna i nuklearna energija: solarna s 44,45%, a nuklearne je bilo 35,9%. Austrija je bila uzorna s faktorom emisije 34 gCO2 eq/kWh (39,41% hidroenergije, 27,1% solarne, 23,28% iz vjetroelektrana). Faktor emisije u Srbiji bio je 349 gCO2 eq/kWh, s 33,18 posto energije iz ugljena (820 gCO2 eq/kWh) i 37,48% hidroenergije (24 gCO2 eq/kWh). Bosna i Hercegovina imala je faktor emisije 547 gCO2 eq/kWh, s čak 60,6 posto električne energije kojoj je izvor ugljen. U tim uvjetima, tamo voziti električni automobil zaista nema smisla. Italiju program koji računa faktor emisije gleda po regijama. Sjever zemlje ima faktor 160 gCO2 eq/kWh, s 33,73% prednjači energija iz hidroelektrana. Na srednjem jugu faktor je 170 gCO2, solarna energija je premoćna s udjelom od 30,31% u ukupnoj dostupnoj električnoj energiji. Na jugu Italije faktor emisije je 125 gCO2 eq/kWh, nakon solarne energije (48,3%) dosta koriste i energiju vjetra (20,71%). Kako stoje zemlje predvodnice? U Francuskoj je zabilježen faktor emisije 22 gCO2 po kilovatsatu, nuklearna energija čini visokih 62,45% dostupne el. energije. Švicarska ima 56 gCO2 eq/kWh, prednjači hidroenergija s 30,76%, no slijedi nuklearna s 14,64%. Bolje od nje su već spomenute Austrija i Slovenija. No, sjeverni i centralni dio Švedske nepobjedivi su sa samo 13 gCO2 eq/kWh. "Najprljaviji" jug Švedske ima 43 grama.
Šta je u tom smjeru učinila naša vlada??? Pojasnila je ljudima da će im kilovate iz solarnih elektrana otkupljivati još samo godinu dana i po ovom, skoro, l.povskom sustavu!!! Za godinu dana će shvatiti da moraju i preskupe a malo trajne baterije kupiti!! I druge preskupe invertere, jer im mrežni više ne odgovaraju, zbog promjene PRAVILA IGRE?? I da će im bačen novac u elektrane opet zadati glavobolje, jer će ih kapital i iz vlastite mreže korupcijom izbaciti... Iako je za stabilnost mreže bolje da ima više malih solarnih elektrana, ić će se na ruku "velikima"!! Čak i ako im krupa ne polupa elektrane, neke realne koristi od njih, teško će vidit. Autorica teksta je mogla pitati direktora Hepa, zašto građanin koji ima dozvolu uzeti od Hepa 13Kw, automatski nema dozvolu poslati Hepu 13 Kw u suprotnom smjeru?? (i bez dozvole nadograditi elektranu do tolike snage ako žica to podnosi) Kakav problem može stvoriti kilowat malog čovika a koji neće stvorit megawat velikog? Toliko teksta a napisano, ŠTA?