Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 122
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Neumoljiv trend

Na televiziji sve više zabave, a kultura i obrazovanje nestaju

\'djeca televizija\'
VL
22.05.2010.
u 15:00

Hrvati tjedno pred ekranm provode sedam sati više od europskog prosjeka. Na televiziji tražimo najviše zabavu dok kultura i umjetnost odumiru.

Prošle subote navršile su se točno 54 godine otkako u Hrvatskoj postoji televizija. Od te davne 1956. do danas, najprije polako, pa onda sve brže i brže, mijenjala se, točnije, razvijala se sama televizija, ali zajedno s njom i gledateljska publika. Nekad su televizori u kućama bili prava rijetkost. Ljudi su se okupljali i gledali ih u izlozima na glavnim trgovima. Slika je bila crno-bijela. Program jedan. Sve se emitiralo uživo, tek nekoliko sati na dan. Reklama nije bilo.

Malo-pomalo, televizori su postali dio svakog dnevnog boravka. Deset godina od početka emitiranja, 1966., na ekranu se pojavljuje i slika u boji. Tadašnja Televizija Zagreb 1968. pokreće i vlastiti TV Dnevnik, a 1972. počinje emitiranje i Drugog, dok 1988. pred publiku stiže i Treći program. Ta se desetljeća, uz nezaobilazan informativni program, pamte i po obilju sjajnog obrazovnog, dječjeg, kulturnog, dramskog, dokumentarnog i zabavnog programa. Bili su to takvi sadržaji da su se pred ekranom okupljale cijele obitelji. A što imamo danas?

Kriza i gledanosti

U Hrvatskoj televizijski signal prima više od 1,4 milijuna kućanstava (toliko je otprilike i RTV pretplatnika). Broj samih televizora po našim domovima teško je izbrojiti. Na njima možemo gledati: četiri nacionalna opća kanala (HTV 1, HTV2, Novu TV, koja se "rodila" 1999., te RTL TV, čije se "porinuće" dogodilo 2004.) i jedan specijalizirani (Kapital Network u eksperimentalnoj fazi), programe 21 lokalne televizije te na stotinu, što općih, što specijaliziranih stranih programa koji se emitiraju kabelski, satelitski, putem interneta... Sve to, prema vlastitim željama, navikama i ukusima, u nas prati 4,1 milijun gledatelja starijih od četiri godine. Reklama je toliko da se godišnje na oglašavanje na televizijama potroši 770 milijuna kuna.

– Televizija se prije 30-ak godina konzumirala kao zajednički medij, više ljudi zajedno bi pratilo program. Danas je TV individualni medij. U Hrvatskoj svako kućanstvo u prosjeku ima 1,5 prijamnika, a sadržaj je sve više usmjeren prema specifičnim ciljnim skupinama gledatelja koji su ujedno najzanimljiviji oglašivačima – objašnjava Magdalena Malinova, generalna direktorica agencije AGB Nielsen koja se bavi i mjerenjem gledanosti TV programa. A iz istraživanja iste agencije doznaje se još mnoštvo zanimljivih podataka. Recimo, od 2003. do 2005. gledanost televizija je rasla, da bi onda do 2008. bilježila – pad. To što je od lani zanimanje za TV sadržaje opet poraslo rezultat je krize. Kada je novca manje, prorjeđuju se izlasci u kino, kazalište, u restorane, kafiće... Najjeftinija varijanta ugodne zabave i opuštanja postaje i ostaje – gledanje televizije. Na kraju krajeva, izbor programa i sadržaja toliki je da svatko zaista može pronaći nešto za sebe. No Malinova prognozira da se u vremenu koje dolazi, zbog oporavka gospodarstva, može očekivati povratak trenda pada ukupne gledanosti.

– Ovaj rast gledanost zapravo je kratkoročni efekt recesije – slaže se i član Vijeća za elektroničke medije Damir Hajduk.

HTV2 – muška televizija

Bilo kako bilo, prema podacima AGB Nielsena za 2009., u Hrvatskoj se s televizijom najviše "druže" stariji gledatelji, osobito oni od 65 i više godina. Zapravo, umirovljenici. Logično, oni najviše vremena mogu provesti kod kuće, a dan se, među ostalim, najlakše prikrati i televizijom. Osobito programom javne televizije. Naime, navedeno istraživanje pokazuje da populacija od 50 do 65 i više godina najviše gleda i voli – HTV. Publika mlađa od 50 godina ima drukčiji ukus. Nju više zanima ono što nude komercijalne televizije. Nije da ne gledaju HTV, ali ipak preteže odabir sadržaja Nove TV i RTL-a. Tako je i s gledateljima do 20 godina. A ukusu onih od 10 do 19 dvostruko je privlačnija ležernija i zabavnija ponuda komercijalnih televizija.

Uza sve navedeno, zanimljivo je znati i koliko sati tjedno provedemo gledajući televiziju.

– U svijetu gledatelj prosječno provede 24 sata tjedno sjedeći pred ekranom, a u Hrvatskoj čak 31 sat – na nedavnom je okruglom stolu o digitalizaciji i specijaliziranim TV kanalima izrekao bivši ravnatelj HTV-a Robert Šveb. I na kraju, u lipnju će u nas biti raspisan natječaj kojim će se dodjeljivati dvije koncesije za emitiranje specijaliziranih kanala. Hajduk očekuje da bi se na njemu moglo pojaviti 10-ak ponuda, među kojima bi moglo biti i stranih.

– Ono što je sada traženo kao TV sadržaj jest zabava, i to filmska, serijska i glazbena – kaže Hajduk iz čijih riječi se može zaključiti što bi uskoro mogle sadržavati ponude za specijalizirane kanale.

U Hrvatskoj ima 4,1 milijun gledatelja televizije starijih od četiri godine. Oni od četiri do 50 godina više gledaju Novu TV i RTL, a stariji HTV, osobito HTV1.

Uz četiri nacionalna TV kanala, imamo i 21 lokalnu televiziju. No zahvaljujući kabelskom i satelitskom emitiranju dostupno je i stotinjak stranih programa.

Cijeli tekst pročitajte u subotnjem prilogu Obzor

Ključne riječi

Komentara 5

BK
bez_komentara_2
16:55 22.05.2010.

Samo 1.4 mil. pretplatnika? Ako ja plačam dvije pretplate,tko onda to ne plača??? Broj stanovnika Hrvatske i u prosjeku nek svako ima po dva tv-a (dvije pretplate) i samo 1.4 mil pretplatnika!??? NEĆU NI JA VIŠE PLAČATI,SAMO BUDALE PLAČAJU!

SA
sargu123
18:58 22.05.2010.

Posve razumljivo . Vladajućima , koji gazduju na HTV-u ne trebaju obrazovani i kulturni pojedinci već likovi kaj im je vrhunac zabave enisija \"Nad lipom\" i njoj slične ! Takvi i glasaju za njih .

TE
tester
20:13 22.05.2010.

Nema dobrih dokumentaraca kojima su vani posvećeni cijeli kanali. Ali zato nas razni gotovci i karabatići gledaju sa svakoga kanala. ZNA SE kome pogoduje bedasta i slijepa raja...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije