Papirnate novčanice ključni su proizvod svake središnje banke, ali ‘tvornice novca’ prilagođavaju se činjenici da svakodnevni život postaje sve više i više digitaliziran. Od većih ekonomija Kina je otišla najdalje, te već testira svoju digitalnu u nekim sredinama, dok bi europodručje, uz papirnate novčanice, najranije 2028 godine trebalo dobiti digitalni euro.
Potkraj 2023. Europska središnja banka je, zajedno sa centralnim bankama eurosustava, prešla iz takozvane istražne u pripremnu fazu koja bi trebala trajati do jeseni iduće godine. Do tad se očekuje i konačno pravno rješenje, odnosno politička odluka Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije o uvođenju e-eura. Njemački financijaš Burkhard Balz, Član Upravnog odbora njemačkog Bundesbanka, istaknuo je nedavno da je digitalni euro prioritet Bundesbanke, te da će se sljedećih mjeseci raditi na tehnološkom rješenju. Balz veli da se ispituje hoće se baza digitalne valute biti blockchain tehnologija poznata iz Bitcoina ili će stvoriti neka vrstu digitalnog tokena? Bundesbank je skloniji rješenju temeljenom na tokenima.
E-EURO
Digitalni euro protiv premoći američke Vise, PayPala, Mastercarda
E-euro bi funkcionirao po principu “vodopada”, kad nema dovoljno novca u e-novčaniku, njegov vlasnik bi ga nadopunio novcem iz matične banke, a kad ima više, višak bi se vraćao na račun u banci.
Još nema komentara
Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
