Prve mandarine na zagrebačkim se tržnicama prodaju za 3 eura po kilogramu, dok proizvođači za njih ovih dana, ovisno o otkupljivaču, dobivaju u prosjeku 50 centi – između 50 i 70 centi za prvu te 25 centi na drugu klasu. – To vam je uvijek tako, proizvođači i potrošači uvijek izvuku deblji kraj, a oni u sredini maste brk – kaže nam Neven Mataga, ističući kako je iza neretvanskih voćara teška godina. Kiša u voćnjacima nije pala više od četiri mjeseca, zbog čega je bilo problema i s navodnjavanjem. Štete zbog suše gdjegdje su toliko velike da se u nekim nasadima mandarine ni neće brati. I stabla se bore za opstanak, priča Mataga. No nije na svim parcelama ni mikrolokacijama isto pa u dolini Neretve računaju na oko 40% manji urod u odnosu na prosječnu godinu, na oko 35.000 tona, posluži li ih vrijeme – ali i otkupna cijena koja je već sada, smatra naš sugovornik, preniska u odnosu na uloženo.
– Po hektaru smo uložili oko 7000 eura do berbe, a prinosi su slabiji, tako da ne vjerujem da je ijednan proizvođač zadovoljan otkupnim cijenama. Ne bih htio kukati, ali nas sadašnja cijena sigurno neće izvući s obzirom na cijene repromaterijala, zalijevanja, natapanja i ostalih troškova _ objašnjava. A i radna snaga košta, 60 eura po danu plus 20 eura za troškove prijevoza – plus logistika do otkupnih mjesta, prijevoz, dovoz i odvoz gajbi, od kojih se svaka preko ruku prenese i četiri puta.
-To znači da na dnevnicu berača treba nadodati još 30-40% troška, tako da ćemo završiti u debelom minusu. I lovke protiv voćne muhe trebalo je kupiti 50-70 komada po hetaru, a svaka košta 4,20 eura – doznajemo od Matage tako da bi se on, napominje, zadovoljio s 80 centi otkupne cijene po kilogramu – ili barem 60 centi kako berba, koja će trajati dva mjeseca, bude odmicala. Proizvođačima je jedina utjeha to što je mandarina zahvaljujući suši i suncu koje ju je grijalo proteklih mjeseci iznimno slatka, a najbolja je, tvrdi on, kad je napola žuta, a napola zelena.
– Takva mandarina je tehnološki zrela i najkvalitetnija. Ima čak i viška sladora ove godine – naglašava Mataga. S obzirom na domaću potražnju od oko 15.000 tona godišnje, bit će je i za izvoz, no još je toplo pa tržište tek ispituje prve plodove koji su dospjeli u maloprodaju – i o njima ovisi i kakva će biti daljnja potražnja. Ima, naime, proizvođača i prekupaca koji u potrošnju plasiraju i nedovoljno zrele, dožućene plodove, na što su ozbiljni voćari poprilično ljuti. Neki – i jer ih nije posjetio potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, koji je prekjučer u Opuzenu obilježio početak berbe mandarina te posjetio i otkupni centar Arivera Fruita.
Mandarine na tržnici 3 eura, u otkupu oko 50 centi – voćari nezadovoljni
– Jedan sam od većih proizvođača i otkupljivača, imam oko 30% cjelokupne neretvanske mandarine, ali se meni ministar nije javio – kaže Gradimir Šešelj. Nije se bilo lako boriti sa sušom koja u tom kraju traje već pet mjeseci, zato u nekim područjima ni nema uroda mandarina, no on se zasad nada količinama od 65-70% u odnosu na prošlogodišnji urod. – Za sada sve to ne izgleda loše, no pitanje je što će biti za 10 ili 15 dana – rekao je Šešelj. Smatra kako ni sadašnja cijena ne izgleda loše, no da mu je došao ministar on bi mu, tvrdi, "kazao i kako da se ta cijena zadrži". Ministar Vlajčić prekjučer je pak upozorio na ozbiljnost pravovremenog i kontinuiranog provođenja mjera za suzbijanje sredozemne voćne muhe kao najznačajnijeg štetnika voćnih kultura.
– Kako bismo zajednički prebrodili sve izazove, koordinirano djelujemo s Dubrovačko-neretvanskom županijom, jedinicama lokalne samouprave, Županijskim povjerenstvom za mandarine i HAPIH-om – kazao je Vlajčić u Opuzenu, ističući kako su na temelju analize Agromediteranskog fakulteta u Splitu zauzeli stav da se problem suzbijanja sredozemne voćne muhe mora rješavati sveobuhvatnim pristupom i kombinacijom dostupnih metoda. Posebice jer je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji koncentrirana gotovo sva hrvatska proizvodnja mandarina, 1220 hektara i 995 poljoprivrednih gospodarstava koja ih obrađuju.
– Županija će, uz jedinice lokalne samouprave te stručnu podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te HAPIH-a, preuzeti odgovornost za provedbu odabranih mjera, dok će se za sljedeću godinu pravodobno pripremiti odluka kako bi se s provedbom svih predviđenih metoda moglo krenuti već od siječnja – rekao je Vlajčić.
Prema podacima DZS-a, lani je u Hrvatskoj proizvedeno oko 46.650 tona mandarina, što je 4,4% ukupne proizvodnje u EU (AGRI DATA). Godinu ranije, 2024. godine, samodostatnost RH u proizvodnji mandarina iznosila je 97%, a potrošnja gotovo 8 kg po stanovniku. – Nitko se ne boji uvozne konkurencije, ali hrvatski proizvod mora biti jasno označen – poručio je Vlajčić.
Otvori KEKS Pay
Pa malo se aktivirajte braco sa Juga, odite na europske sajmove hrane i poduzetnika, ponesite svoje mandarine i prodajte ih za 1,2 eura po kili. Ovdje najbolje mandarine nisu do koljena vasima. Natezete se sa budalama na otkupu a mozete zaraditi kao gospoda.