Uskrsni tjedan i ove je godine tradicionalno donio povećanu potrošnju, osobito tri dana uoči Uskrsa – na Veliki četvrtak, Veliki petak i Veliku subotu – ali minimalnu! U trgovini na malo najviši iznos fiskaliziranih računa zabilježen je na Veliki petak, kao i lanjske godine. Fiskalizirano je 5,5 milijuna računa u iznosu od 112,7 milijuna eura (20,5 eura po računu), dok je godinu prije na Veliki petak izdano 5,7 milijuna eura računa u iznosu od 110,7 milijuna eura (19,4 eura po računu), što najbolje govori kako se, mimo očekivanja, na nešto veće izdatke građana ovih blagdana prelila samo inflacija, dok smo količinski kupovali i manje.
Prema statistici Porezne uprave, u cijelom uskrsnom tjednu, od ponedjeljka do nedjelje, fiskalizirano je, naime, 30,4 milijuna računa u vrijednosti od 594 milijuna eura, čak 1,5 milijuna računa manje nego u uskrsnom tjednu prošle godine. Tada je, naime, izdano 31,5 milijuna računa, a potrošilo se 593,5 milijuna eura – samo pola milijuna eura manje nego 2026. godine.
– Unatoč velikoj neizvjesnosti i izazovnom okruženju uvjetovanom geopolitičkom nestabilnošću i sukobom na Bliskom istoku, koji traje više od mjesec dana, te posljedično višim cijenama energenata i gnojiva, kao i rastu troškova proizvodnje, i dalje bilježimo porast prometa u maloprodaji. Uskrsna potrošnja, promatrana u četiri tjedna prije Uskrsa, i dalje pokazuje trend rasta, nešto usporeniji, ali i dalje pozitivan. Ukupno je potrošeno 2,16 milijardi eura, što je 4,5% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine – izjavila je Maja Bogović, direktorica Sektora za trgovinu HGK.
Podsjetimo, ovih se blagdana predviđala nova rekordna potrošnja, izdašnija za 9 do 15% u odnosu na lani, kad je Uskrs padao nekoliko tjedana poslije, a iako je dostignut rekord, on je dosta manji jer građani u strahu od nove krize manje ili barem racionalnije troše. Prema procjenama Nezavisnih hrvatskih sindikata, tročlana je obitelj za bogatiju uskrsnu košaricu ove godine trebala izdvojiti 486,05 eura (lani 435,12), što je 11,7% više nego lani, za srednju 282,11 eura ili 10% više (lani 256,47 eura), a za najskromniju 129,01 euro (lani 122,76), što je poskupljenje od 5,09%. U odnosu na 2023., košarice su poskupjele između 28 i 48%, a iako na rast cijena utječu mnogi faktori, primjetno je kako mnogi trgovci pribjegavaju "oportunističkom anticipativnom formiranju cijene", odnosno formiranju cijene na temelju očekivanja i prilika, optužuju iz NHS-a. Hrana je i dalje najveća pojedinačna stavka u strukturi potrošnje kućanstava – u prosječnom raspoloživom dohotku iznosi 27%, a kod kućanstava s nižim dohotkom i do 50 posto.
Ukupna inflacija u Hrvatskoj, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni DZS-a, u ožujku je ubrzala na 4,7%, što je posljedica snažnog rasta cijena energenata zbog nepovoljne situacije na globalnim energetskim tržištima, uzrokovane sukobom na Bliskom istoku. Inflacija cijena energije ubrzala je na 10,9% u ožujku, s 3,9% u veljači, uz doprinos ukupnoj inflaciji od 1,3%. Inflacija cijena hrane u ožujku je blago ubrzala, na 4 s 3,9% u veljači, kao rezultat bržeg rasta cijena prerađene hrane, kažu iz HGK. Kad se gledaju namirnice koje se u većoj mjeri troše tijekom uskrsnih blagdana, unatoč usporavanju inflacije prehrambenih proizvoda, koja je u veljači iznosila 2,6%, najveći porast zabilježen je kod jaja (10%), svježe ribe (7%), svježe janjetine (7,2%), junetine i teletine (20%).
Otvori KEKS Pay
Nek mi netko od tih lumena iz sindikata objasni šta je u toj košarici od skoro 500 eura ta tročlanu obitelj????? Nas je petero, na Uskrs nas je bilo osmero, na ničem nismo posebno štedjeli a potršilo se oko 250 eura!