Jako dobro odrađena promocija i odlično izabran prostor zagrebačke Laube bili su odličan temelj 5. BregFestu. Tako je ove godine festival vina središnje, zapdne i sjeverne Hrvatske iznimno uspio, s velikim brojem posjetitelja koji su imali što i probati. S 70 vinara koji su donijeli čak 400 vina od kojih ozbiljan broj novih, učinili su da smo se na BregFestu zadržali daleko dulje nego smo to planirali. Osim uobičajenog vinarsko-entuzijastičkog team buildinga bilo je na BregFestu me jednog vina za koja se trebalo malo stati i o njima razmisliti. - Ponosni smo na raznolikost svojih vina – od pjenušaca do predikata, od internacionalnih do autohtonih sorti… Svako vino i svaki vinar priča svoju priču, a zajedno čine mozaik Bregovite Hrvatske. Mlade školovane generacije nastavljaju obiteljsku tradiciju i unaprjeđuju proizvodnju vina. Unatoč izazovima s kojima se naši vinari i vinogradari posljednjih godina suočavaju, koračamo naprijed, kazala je Ivana Puhelek, potpredsjednica Udruge vinara i vinogradara Bregovita Hrvatska. Da, cijelo vrijeme isticana nota autohtonosti nastavila se i potvrdila i na festivalu. Probali smo nekoliko odličnih kraljevina, Žnidarićevu ili upravo Puhelek-Purek, što nam je bilo osobito drago obzirom da je prije 40-tak godina česta sorta po zagrebačkim restoranima i birtijama, iz njih gotovo nestala. Ona se sada pokazuje u zaista najboljem svjetlu kao kod Dvanajščak-Kozola ili kod nas iznenađenja Munđarova brega gdje je bilo još dobrih vina.
Pušipel se i ovdje pokazao gotovo kao međimurski standard s dodatnom potvrdom da se od te sorte prave i izuzetni pjenušci. Naravno, kao vinski centarfor Bregovite Hrvatske nametnuo se pred ne više tako kratko vrijeme škrlet i njega je ovdje bilo u raznim varijantama. Iako se mahom nudio svježi, berbe 2025., imali smo pretpremijerno prilike kušati i onaj ovogodišnje berbe kod Košutića i Kleti Romić gdje su ponudili rijetku bocu zlatnog Ovneka 2022. Omiljena sorta ovog autora pokazala je kako je nevjerojatnih karakteristika koje se krenu isticati već kao jako mlada vina koja brzo postaju zrela za tržište, ali s iznimnim potencijalom odležavanja. Dobro se to vidjelo i kod Miklaužića, Florijanovića, teško je bilo doći do gutljaja kod Seletkovića. Voštinić Klasnić, vinarija koja je pionirska kada se o škrletu radi, ima taj sjajni Fraktal gdje se škrlet pokazuje u opet drugačijem svjetlu. Nemoguće je u isti tekst potrpati baš sve vinare i njihova vina, iako je na cijelom festivalu bilo teško pronaći slabu točku. Ne zaobilazimo nikada Boflan vinski vrh kod kojega uvijek bude iznenađenja, ovaj puta je jedno, sauvignon, stiglo iz decantera. Kod kopjara po ponovljeno iskustvo sjajnog sauvignon blanca.
Međutim, iako su autohtone sorte imale naglasak, na festivalu je bio i cijeli niz rajnskih rieslinga gdje smo primijetili da su se većinom nudili mladi. Zašto, dobili smo napokon odgovor – praktično se sve proda. Takva je kvaliteta hrvatskih rajnskih rizlinga koji onda zaslužuju i još površina. Rieslingu se doista treba vraćati i vraćati. Ne može uvijek sve biti pozitivno, ove godine zlatna žutica jest veliki problem kontinentalnim vinarima. - Ministarstvo će i u sljedećem programskom razdoblju osigurati sredstva za rekonstrukciju vinograda, opremanje podruma i promociju vina“, kazao je Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, ističući da su „bregi“ dio našeg nacionalnog identiteta. Klimatske promjene, odnosno iznenadne tuče i nevremena također su obilježje ove godine, utjecaj je na vinare pojedinačan, ovisno o lokaciji i položajima. No, bez obzira kakva godina bila, Bregovita Hrvatska ima vinara koji su praktično kućna imena, poput Šoškića s neodoljivim graševinama, Bodrena, Šembera, Cmrečnjaka, Štampara, Vugleca, Petrača, Kolarića, a prilično smo sigurni da će u tom krugu biti još imena koja smo upoznali na 5. BregFestu i to vrlo brzo.
Otvori KEKS Pay
