Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 19
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
POtencijal u dizajnu

Može li Hrvatska pridonijeti proizvodnji čipova?

storyeditor/2022-01-19/PXL_230919_26129564.jpg
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
1/3
01.03.2022.
u 08:18

Orqa, u suradnji s akademskom zajednicom namjerava dizajnirati čip specijaliziran za besposadne sustave

Europska komisija želi pokrenuti proizvodnju čipova na svom tlu i postati što samodostatnija. Nestašica koja se događa i utječe na sve koji čipove trebaju, poput proizvođača automobila, pametnih telefona, računala, televizora, igraćih konzola i cijelog niza drugih uređaja, osvijestila je potrebu da se prekine ovisnost o Aziji. Stoga su predložili zakon o čipovima koji bi trebao osigurati opskrbni lanac te mobilizirati 43 milijarde eura javnih i privatnih investicija u taj strateški važan sektor.

Tako je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da cilj EU da se do 2030. udio EU u svjetskoj proizvodnji čipova popne na 20 posto s današnjih 9 posto.

Budući da će se potražnja do 2030. godine udvostručiti, to znači četverostruko povećanje proizvodnje u Europi.

– Zakon o čipovima kratkoročno će povećati našu otpornost na buduće krize omogućujući nam da predvidimo i izbjegnemo poremećaje u lancu opskrbe. A u srednjem roku pomoći će da Europa postane industrijski lider u ovoj strateškoj grani – istaknula je Von der Leyen. – Čipovi su u središtu globalne tehnološke utrke. Čipovi su u temelju naših modernih ekonomija. Ključni su u gotovo svakom uređaju. Europskim zakonom o čipovima stvaramo ulaganja i strategiju – dodala je

Čipovi su nužni za zelenu i digitalnu tranziciju – i za konkurentnost europske industrije. Moramo učiniti više zajedno – u istraživanju, inovacijama, dizajnu, proizvodnim pogonima – kako bismo osigurali da Europa bude jača u globalnom lancu vrijednosti – pridodala je Margrethe Vestager, izvršna potpredsjednica Komisije.

Čipovi strateško pitanje EU

Zakon o čipovima predviđa 11 milijardi izravnih javnih ulaganja iz proračuna EU i država članica u istraživanje, dizajn i proizvodnju, koji bi trebali privući ukupno 43 milijarde eura javnih i privatnih investicija.

Zakon bi trebao omogućiti jačanje kapaciteta EU za istraživanje i razvoj čipova. U tu svrhu predlaže se prilagodba pravila o državnim potporama kako bi se omogućila državna pomoć za pokretanje proizvodnje čipova.

Tako zbori Europa, a pitanje je može li se Hrvatska u toj priči nametnuti kao zemlja u koju se isplati uložiti novac i time pomoći jačanju strateških ciljeva EU. Ako pitate Srđana Kovačevića, čelnika i suosnivača osječke Orqe i predsjednika Zajednice HGK za mikroelektroniku i poluvodiče (ZaMiP), moguće je. Upravo s ciljem povlačenja novca iz EU lani u svibnju osnovana je Zajednica, koja je do sada okupila dvadesetak tvrtki. Naime, Hrvatska je bila među prvim potpisnicama Deklaracije o europskoj inicijativi za procesore i poluvodičke tehnologije kojom se već tada pozivalo na ulaganje oko 145 milijardi eura u poticanje razvoja europskog sektora mikroelektronike i poluvodiča u sljedeće dvije do tri godine.

– Hrvatska svakako ima potencijala, a novac koji EU nudi otvara jedinstvenu priliku za naše gospodarstvo čime bi nam omogućili da korištenjem raspoloživih mehanizama potaknemo razvoj strateški iznimno bitnog sektora mikroelektronike i poluvodiča, izgradimo domaće kapacitete u domeni dizajna i proizvodnje mikroelektroničkih sklopova i poluvodičkih materijala i tehnologija. To uključuje poticanje privatnog sektora na istraživanje i razvoj, komercijalizaciju te suradnju s europskim partnerima u razvoju naprednih tehnologija rješenja, kao i poticanje akademskih institucija na akademsku razmjenu, istraživački rad te razvoj obrazovnih programa za stručnjake u domeni mikroelektronike i poluvodičkih materijala i tehnologija – izjavio je tada Srđan Kovačević koji mišljenje nije promijenio te smatra da je zakon o čipovima o kojem sada govori EU i proglašenje proizvodnje čipova na europskom tlu strateškim ciljem uistinu velika prilika i za Hrvatsku.

Domaći sektor mikroelektronike i poluvodiča još je uvijek iznimno malen s obzirom na to da se radi o iznimno kompleksnom i kapitalno intenzivnom sektoru. No, ističe Kovačević, Hrvatska ima odlične preduvjete za razvoj ekosustava za dizajn mikroelektronike jer je to za mnoge tvrtke logičan daljnji korak u njihovu razvoju.

Ne bi li novac stigao do Hrvatske, ovaj segment – dizajn mikročipova – u kojem vidi priliku za razvoj – zahtijeva da nas EU prepozna kao potencijal, točnije Hrvatska se treba predstaviti u Bruxellesu kao zemlja u kojoj je to moguće.

Mi smo se predstavili u institucijama, uostalom kao strukovna udruga dio smo HGK koji se pokazao kao izvrstan partner. Oni su nam otvorili neke puteve i prema nadležnom Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU, kao i prema Europskoj komisiji. Prepozna li nas država, odnosno ministarstvo kao potencijal na kojem može temeljiti ekonomski razvoj i otvori li nam put prema EK, budući da mehanizmi dobivanja novca za strateške grane EU idu direktno iz Bruxellesa, imamo nevjerojatnu priliku da se Hrvatska pozicionira kao zemlja znanja i razvoja i, naravno, da zadrži svoju pamet. Najjače države koje će zasigurno i dobiti te projekte jesu one najveće – Njemačka, Francuska i Italija, no u tome je jaka, primjerice, i Austrija – kaže Kovačević.

– Ako ne uspijemo u tome da dobijemo dio novca koji je sada na stolu iz programa IPCEI-a, izgledno je da će dio mladih inženjera za svoj napredak odabrati upravo te zemlje, što će potaknuti dodatan odljev stručnjaka – smatra Kovačević koji se nada da će po uzoru na Matu Rimca koji je upravo u tim programima i uz pomoć države koja ih kvalificirala pri EK ušao u konzorcij EU za proizvodnju baterija.

– Ovo je isti put koji treba prijeći te se nadamo da ćemo i mi sa svojim projektom uspjeti doprijeti do Bruxellesa – ističe S. Kovačević.

Iskustvo stvara kapacitete

Da sve ne bi ostalo na riječima i čekanju da se procesi bilo u državi bilo u EK odvrte, Orqa je već uspostavila suradnju s akademskom zajednicom koja bi trebala pomoći uspostavi ekosustava za dizajn čipova.

Naime, kako pojašnjava Kovačević, proizvodni proces čipova izuzetno je kompleksan, radi se o spoju znanosti, zanata i umjetnosti. A ako imamo profesore i fakultete, odnosno akademsku zajednicu te tvrtku koja je za svoj sljedeći korak odabrala baviti se specijaliziranim dizajnom čipova, tada je taj korak bio sasvim očekivan. Usto je dobitan za sve jer akademskoj zajednici treba operativno iskustvo i tehnologije na kojima može raditi, a nama u Orqi trebaju njihova specifična znanja i inženjeri, odnosno ljudski kapaciteti koji se usporedo razvijaju.

Tako je proteklog tjedna Orqa potpisala sporazum o suradnji s Fakultetom elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek te Fakultetom elektrotehnike i računarstva u Zagrebu.

Zajedno s FER-om i Fertom krećemo u dizajn i razvoj, s tim da ćemo koristiti procese jedne njemačke tvrtke i pokušati utrti put i postaviti ekosustav za budućnost. Tako smo prije nekih pet godina i pokrenuli razvoj proizvoda – naočala za dronove iz prvog lica i uspjeli u tome da imamo vrhunski proizvod. Tada nam je to bio potpuni SF, no eto, među najjačima smo na svijetu i sada smo si samo zadali novi zadatak koji je bio logičan u našem razvoju, odnosno specijalizirani dizajn čipova. Namjeravamo dizajnirati čip specijaliziran za besposadne sustave kao što su dronovi, vozila ili plovila, s mogućnošću nadogradnje autonomnim funkcionalnostima – objasnio nam je Kovačević.

Inače, obrazlaže Kovačević, ovaj izrazito složeni projekt je prvi projekt ovog tipa u Hrvatskoj i među prvima u svijetu. Iako trenutačno ne postoje dovoljni inženjerski kapaciteti za takav dizajn, kroz ovaj projekt gradit će se upravo ti kapaciteti. Ovim projektom namjeravamo postići simbiozu komercijalnih potreba s jedne te akademskog znanja i istraživanja s druge strane, istaknuo je Srđan Kovačević.

Suradnja sa STEM studijima odlična je prilika i za mlade inženjerske nade i za cjelokupan tehnološki sektor. Potpisani sporazum jedinstven je na području Hrvatske te će se njime Osijek i Osječko-baranjska županija snažnije pozicionirati u IT svijetu budući da Orqa svoje sjedište i glavninu, odnosno stotinjak zaposlenih i dalje ima u Osijeku.

– Ovim sporazumom dodatno će se učvrstiti suradnja dvaju vodećih hrvatskih fakulteta u području dizajna čipova, kojoj dodatnu vrijednost daje i osječka Orqa. U Hrvatskoj je razvoj poluvodičke industrije u zaostatku za ostalim granama elektrotehnike te će planirane znanstveno-istraživačke aktivnosti u suradnji s gospodarstvom predstavljati značajan iskorak u smjeru razvoja mikroelektronike u RH. Provedbom znanstvenih istraživanja osigurat će se transfer najaktualnijih znanja u gospodarstvo, ali i u studijske programe, što će našim studentima osigurati dodatne kompetencije nužne za tržište rada u ovom području – izjavio je Tomislav Matić, dekan FERIT-a, suvremenog fakulteta čiji se obrazovni programi neprekidno razvijaju sukladno međunarodnim potrebama kako tehnološkog tako i ekonomskog okruženja.

Podrška FERIT-a i FER-a

Osim FERIT-a, veliki potencijal Orqe prepoznao je i Fakultet elektrotehnike i računarstva iz Zagreba, koji se odavno pozicionirao kao jedna od vodećih domaćih obrazovnih institucija u STEM području.

– FER se zalaže za gospodarstvo utemeljeno na znanju, inovacijama i otvorenosti prema globalnim talentima. Snaga svakoga gospodarstva leži u visokotehnološkom sektoru čiji je napredak i konkurentnost nemoguć bez znanja i znanstvenih istraživanja u čemu akademska zajednica ima izuzetno važnu ulogu. Ovim sporazumom stvoren je temelj za daljnji razvoj hrvatskih kompetencija u području dizajna i verifikacije čipova. Sporazum je ključan i za povezivanje hrvatske akademske zajednice i hrvatskog gospodarstva s velikim europskim igračima iz poluvodičke industrije te u konačnici kreiranje konzorcija za prijavu u okviru mehanizma Važnog projekta od zajedničkog europskog interesa (VPZEI) – naglasio je Gordan Gledec, dekan FER-a.

Orqa je svoje poduzela, spojili su akademski i privatni sektor, i time udarila temelje za pravi razvoj dizajna čipova, na redu su država i nadležno ministarstvo da im prokrče put do Bruxellesa i tako osiguraju sredstva potrebna za rast i razvoj.

 

Komentara 1

BE
berija
08:41 01.03.2022.

Pogrešno. Trba više ulagati u studije ljudskih prava, filozofske i politološke studije, u novinarstvo, institute za sociološka istraživanja, u nevladine organizacije, u promociju LGBTIQPNS zajednice, u nove medije, influencere, opinion makere, treba osvijestiti zaštitu okoliša. Proizvodnja je prljava, šteti okolišu. Smanjiti treba i proizvodnju hrane a ljude obučavati za sun gazing. To je budućnost, a ne tamo nekakvi inženjeri i radnici u trlišima!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije