Stranica autora: Miljenko Jergović - str. 15

Ove godine obilježava se 70. obljetnica smrti Tina Ujevića, a ovo je njegova posljednja knjiga

U lijepom, skladno dizajniranom kartonskom uvezu, s papirnatom zaštitnom omotnicom s finim tipografskim grafičkim oblikovanjem, s dostojnim "Pripomenama o poeziji Ujevića", što ih je napisao Stanislav Šimić, čija posljednja rečenica zvuči kao svojevrsni epitaf, ali ne još uvijek živome Tinu, nego vječno mrtvoj i kukavičkoj hrvatskoj književnosti.

storyeditor/2025-01-16/Srce_zemlje_naslovnica.jpg

Premium sadržaj

MILJENKO JERGOVIĆ

Lana Cavar i Narcisa Vukojević, radionica za izradu slova i opismenjavanje kroz riječ i sliku

Ova je knjiga bedeker po masovnoj grobnici, punoj živih ljudi i njihovih sjećanja. Ova je knjiga bedeker našega konačnog poraza. Prelijepa i prestrašna knjiga. Njezine dizajnerice stvarne su njene urednice

Video sadržaj

književna preporuka miljenka jergovića

Ovaj davni i divni rumunjski roman potvrđuje da je patnja čovjekova fantastičnija od mašte, ali i da autofikcija nije izum današnjice

Neuhvatljivo, izmičuće avangardističko remek-djelce, vrlo snažne, ali i vrlo disciplinirane imaginacije. Blecher kao da je izmišljao egzaktna pravila svijeta.

Premium sadržaj

MILJENKO JERGOVIĆ

Ana Gligić ili kako bi izgledao svijet i što bi bila Europa da 1972. nije zaustavljena variola vera

Te 1972. cijepljeno je oko dva i pol milijuna građanki i građana Hrvatske. Kada se na sebe ulijevo osvrnu, naići će i danas svi živi među njima na znak Ane Gligić

Premium sadržaj

PIŠE MILJENKO JERGOVIĆ

Jimmy Carter, posljednji američki predsjednik koji se stvarno molio Bogu, a dohakali su mu vjerski fanatici

Jesenas je iz hospicija, tog mjesta koje bi se na hrvatskom trebalo lijepo zvati umiralište, ali se govornici ne usuđuju tako ga nazvati, jer se na mrtvom latinskom jeziku i smrt lakše prihvaća, Carter poželio još samo to da poživi do američkih izbora i da dadne glas Kamali Harris. Želja mu se ispunila, glasao je, doživio je poraz, i umro na vrijeme, da ne dočeka 20. siječnja 2025.

Video sadržaj

4

književna preporuka miljenka jergovića

U Hrvatskoj ista publika sluša Thompsona i Aleksandru Prijović, a pohrlila bi i na Taylor Swift kada bi stigla u Zagreb

Prvo na što me je ova knjiga podsjetila bio je, zbog nečega, Džuboks. Ono što njezin autor, zajedno sa skupinom kolaboranata koju čine Velimir Grgić, Dino Milić Jakovlić, Marko Smiljić, Zoran Stajčić i Bojan Mandić, pokušava zapravo je vrlo džuboksovski: stvoriti čvrst kanon unutar onog što se kanonu opire, simulirati sliku vječnosti unutar ritmova prolaznosti. Podnaslov knjige je "365 najvažnijih albuma koje morate poslušati", a unutar nje je nešto kao povijest popularne muzike globaliziranoga zapadnog svijeta, od albuma Franka Sinatre "In The Wee Small Hours", objavljenog u proljeće 1955, do albuma "Folklore" Taylor Swift, iz ljeta 2020.

Video sadržaj

književna preporuka miljenka jergovića

O čemu mislimo kad mislimo o jeziku? Mislimo o onome što nam omogućuje da mislimo, zato se uči materinji jezik

Jedna od prisutnijih knjiga iz koje se uči materinji jezik je "Glosar za lijevu ruku". Objavljena prije trideset i šest godina u nakladnika koji će se za privatizacije transformirati u Ljevak, u tiraži od 2000 primjeraka, povaljivala se kroz devedesete i dvijetisućite po knjiškim vašarima i rasprodajama, a danas je se u obilnim količinama nađe u zagrebačkim antikvarijatima.

Premium sadržaj

MILJENKO JERGOVIĆ

Lidija Deduš ili što biva sa svijetom u kojem ljudi ostaju bez imena, i koji više nikoga ne boli

Važni su umjetnici i umjetnice kakva je Lidija Deduš, koje sa svojih osamljenih ambona stvaraju bol u ovom zastrašujuće anesteziranom i umrtvljenom, lažnom i bezosjećajnom svijetu

Video sadržaj

književna preporuka miljenka jergovića

Dobra, tužna i ohrabrujuća knjiga. I vrlo duhovita, naravno, jer Salman Rushdie oduvijek je bio duhovit pisac

U petak, 12. kolovoza 2022. mladi šiitski musliman Hadi Matar, rodom iz Kalifornije, utrčao je na pozornicu na kojoj je Rushdie trebao održati književno predavanje, nožem ga izbo po tijelu, vratu i licu, iskopao mu oko. Rane su bile teške, liječnici su mislili da pisac neće preživjeti, no spasilo ga je to što ubojica zapravo i nije znao kako se ubija nožem. Kada ga u istrazi pitaju zašto je to učinio, odgovara: zato što je zao i dvoličan. Kada ga pitaju je li čitao Rushdieja, na prvu s odvratnošću odbija i samu pomisao na to, pa kaže: da, nekoliko stranica. Ništa više o tih nekoliko stranica nije mogao reći. Tipično za hejtere i za ubojice pisaca i književnosti.

Zagreb: Predstavljanje knjige Slobodana Šnajdera "Anđeo nastajanja"

Premium sadržaj

MILJENKO JERGOVIĆ

Slobodan Šnajder i spašavanje Krleže od uprizorenja Zastava u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu

“Anđeo nestajanja” je prilično neprimijećeno 2024. minuo mutnim nebom iznad Zagreba. Zašto mu se to dogodilo? Iz razloga različitih, a opet istih, zbog kojih “Hrvatski Faust” ne može, barem dok je autor živ, igrati u zagrebačkom HNK, i zbog kojih se i 2025. na pozornici tog teatra mora ponoviti nacionalni ritual škopljenja Miroslava Krleže