Naslovnica Auti Automobili

Otkrivamo plan EU za promet bez poginulih! Ovo su nove sigurnosne značajke u vašem automobilu

Vozilo će biti opremljeno kamerama koje će čitati prometne znakove pa će, kako kažu u Glavnoj upravi za promet, kad vozač stisne gas, papučica pružati otpor ako brzina vozila ide iznad dopuštene. Predviđena je obvezna ugradnja i sustava za praćenje budnosti i pozornosti vozača te sustava za detekciju pri vožnji unatrag
22. ožujka 2019. u 15:32 17 komentara 6736 prikaza
Testni vozni centar Tehnološkog sveučilišta u Berlinu
Foto: Christoph Soeder/DPA/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

U Europskoj uniji u 2017. (prema zadnje dostupnim podacima) na cestama je poginulo 25.300 osoba. U Hrvatskoj je lani, pak, u prometnim nesrećama život izgubilo 317 ljudi, 14 manje nego 2017. Prosjek poginulih na milijun stanovnika za EU je 49, a za Hrvatsku 80 i po tome smo treći najgori u Uniji, iza nas su samo Bugarska i Rumunjska. EU, pa tako i Hrvatska, zadali su si za cilj da do 2020. smanje broj poginulih na cestama za 50 posto u odnosu na 2010., odnosno 2011. U slučaju EU to bi značilo smanjenje na 15.000 poginulih, a u slučaju Hrvatske na 213. S obzirom na trenutačne brojke ti ciljevi su teško dostižni.

Ilustracija analiza novog zakona Stižu nove prometne kazne: Vozačima bez prekršaja treba dati popust na registraciju

Politika sigurnosti cestovnog prometa od 2021. do 2030. na razini cijelog EU, kažu u Glavnoj upravi za promet i mobilnost, postavila je kao cilj još dodatnih 50 posto smanjenja broj poginulih i ozlijeđenih na cestama, a to bi u konačnici vodilo prema ostvarenju načela Vision Zero čiji je cilj do 2050. godine svesti broj poginulih u cestovnom prometu na nulu.

Nove sigurnosne značajke u vašem autu | Autor :

Revizija regulative

A jedan od bitnih koraka ka ispunjenju tih ciljeva revizija je opće regulativne o sigurnosti vozila. Tako je trenutačno u proceduri donošenje Uredbe o zahtjevima za homologaciju za motorna vozila i njihove prikolice te za sustave, sastavne dijelove i zasebne tehničke jedinice namijenjene za takva vozila, u pogledu njihove opće sigurnosti te zaštite osoba u vozilima i nezaštićenih sudionika u cestovnom prometu.

Prema tom aktu, u vozila će se kao obvezna oprema ugrađivati, primjerice, inteligentni sustav za pomoć pri kontroli brzine (Intelligent Speed Assistance – ISA). Vozilo će, naime, biti opremljeno kamerama koje će čitati prometne znakove pa će, kako kažu u Glavnoj upravi za promet, kad vozač stisne gas, papučica pružati otpor ako brzina vozila ide iznad dopuštene. Predviđena je obvezna ugradnja i sustava za praćenje budnosti i pozornosti vozača te sustava za detekciju pri vožnji unatrag. Svako vozilo će morati imati i “crnu kutiju”, odnosno uređaj za snimanje podataka o događaju, odnosno nesreći. Predviđena je i ugradnja sustava koji bi olakšao postavljanje uređaja za blokadu u slučaju vožnje pod utjecajem alkohola.

Ivan Kršić infrastrukturni projekti Ključ prometnog razvoja RH je nizinska pruga

U vozila bi se ugrađivalo i sigurnosno vjetobransko staklo u slučaju udara pješaka ili biciklista, a vozače autobusa i kamiona bi na pješake i bicikliste upozoravao i sustav za detekciju i upozoravanje na nezaštićene sudionike u cestovnom prometu koji se nalaze u neposrednoj blizini tih vozila. Sva vozila će imati i sustav koji ih zadržava u njihovoj prometnoj traci, odnosno da ne prelaze u suprotnu traku te sustav za automatsko kočenje koji će moći prepoznati pješake i bicikliste u blizini vozila.

U Glavnoj upravi za promet i mobilnost objašnjavaju da bi tim povećanjem sigurnosti vozila inteligentnim sustavima te poboljšanjem prometne infrastrukture znatno smanjio utjecaj ljudske greške na prometne nesreće. Tako u toj Upravi navode da će novi sigurnosni sustavi u svim vozilima spasiti u 15 godina 25.000 života, odnosno od 2022. do 2037. Poboljšanjem cestovne infrastukture pak spasilo bi se 3200 života u razdoblju od 2020. do 2030.

Kako bi ubrzala uvođenje Kooperativnog Inteligentnog transportnog sustava – Cooperative Intelligent Transport Systems (C-ITS) na europske ceste, Europska je komisija prije nekoliko dana donijela Delegirani akt.

policija ilustracija KAZNA 13 000 KN Vozio neregistrirani automobil, a vozački ispit nikada nije ni položio...

Kako navode u Glavnoj upravi za promet i mobilnost, ta nova tehnologija omogućit će vozilima da “razgovaraju” jedni s drugima, s cestovnom infrastrukturom i drugim sudionicima u prometu – primjerice o opasnim situacijama, radovima na cesti i vremenskom rasporedu semafora, čime će cestovni promet biti sigurniji, čišći i učinkovitiji.

Cijene sustava će padati

U EK navode i da su vozila opremljena kooperativnim inteligentnim transportnim sustavima danas već na cestama, ali u ograničenom broju. Od ove godine se očekuje, pak, da će autoindustrija i upravitelji cestovne infrastrukture početi s ugrađivanjem C-ITS tehnologije. Prema procjenama Komisije, ukupni troškovi ugradnje C-ITS-a po vozilu su oko 300 eura, s tim da će ta cijena padati kako bude rastao broj vozila opremljen tom tehnologijom. Pri tome sad neki proizvođači vozila mogu ponuditi tu tehnologiju i kao standardnu ​​sigurnosnu opremu.

C-ITS će se u početku koristiti u obliku jednostavnih informacijskih usluga, upozoravat će, primjerice, vozače na zastoj u prometu ili radove na cesti koje još ne može vidjeti ili će ih obavijestiti o dopuštenoj brzini.

Gužva u prometu Izmjene zakona Reakcije na više kazne u prometu: 'To je pljačka sirotinje, udri po malom čovjeku'

Uredba kojom bi ugradnja inteligentnih sustava sigurnosne opreme postala obvezujuća za sva vozila sad je pak predmet pregovora između ko-zakonodavaca u EU. Prema prijedlogu Komisije, ta bi oprema trebala biti obvezujuća od 2022. dok u Europskom parlamentu smatraju da treba stupiti na snagu u prije, već 2020. No do 2050. godine, kad se želi postići da ne bude uopće poginulih na cestama, vjerojatno će u punoj primjeni biti samovozeći automobili.

Da bi se pak smanjio broj smrtno stradalih u prometnim nesrećama, bitne su i stroge kazne. Hrvatska je trenutačno u procesu donošenja novog Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kojim se znatno pooštravaju kazne za teške prekršaje i pogotovo za recidiviste. U Glavnoj upravi za promet i mobilnost kažu da se bez strogih kazni ljudi neće mijenjati, ali napominju i da bi trebalo ujednačiti kazne za prometne prekršaje na razini cijele EU ili barem između susjednih zemalja.

Također važno je, poručuju, da na nacionalnoj razini postoji agencija za sigurnost cestovnog prometa. A upravo osnivanje te agencije u Hrvatskoj predlažu mnogi prometni stručnjaci.

VIDEO Stižu veće kazne za vozače:

A1
PROMO
Pogledajte kako je karlovački slatkovodni akvarij postao primjer uspješnog poslovanja

A1 izdvaja za Vas

  • yony:

    A hoce li to ugraditi i u sluzbene limuzine, politicarima menagerima... ili samo za obicne smrtnike???

  • zeljko16:

    baš me zanima kak budete to ugradili u stare dizelske švapske kante koje voze naše vrle rvatine

  • Avatar Ninja
    Ninja:

    Kako će to točno utjecati na sigurnost prometa u Hrvatskoj gdje je prosječna starost vozila preko 10 godina? Hoće li država smanjiti namete na nova vozila sa sigurnosnim sustavima kako bi si ih svi građani mogli priuštiti, ili će licemjerno ... prikaži još! nabijati poreze i kazne a istovremeno puštati narod da gine po cestama u starim kantama? Eto im prilike da sada pokažu kako im je doista stalo do smanjenja broja poginulih na cestama, a ne do punjenja proračuna.