Foto: Borna Filić/PIXSELL Zagreb: Konferencija Hrvatska kakvu trebamo, 5 godina u EU, panel diskusija: Gospodarstvo i EU
Mislav Šimatović, Boris Vujčić, Nenad Bakić, Darko Horvat, Gordana Deranja, Branko Grčić
Foto: Borna Filić/PIXSELL Zagreb: Konferencija Hrvatska kakvu trebamo, 5 godina u EU, panel diskusija: Gospodarstvo i EU
Boris Vujčić
Foto: Borna Filić/PIXSELL Zagreb: Konferencija Hrvatska kakvu trebamo, 5 godina u EU, panel diskusija: Gospodarstvo i EU
Foto: Borna Filic/PIXSELL Hrvatska kakvu trebamo
Glavni urednik Večernjaka Dražen Klarić, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i predsjednik Sabora Gordan Jandroković
Foto: Borna Filic/PIXSELL Konferencija Hrvatska kakvu trebamo, 5 godina u EU
Predstavnik vlasnika Styrije u Hrvatskoj Ivan Tolj i poduzetnik Nenad Bakić
Foto: Sanjin Strukic/Pixsell hrvatska kakvu trebamo
Kolinda Grabar-Kitarović
Foto: Sanjin Strukic/Pixsell hrvatska kakvu trebamo
Emil Tedeschi
Foto: Sanjin Strukic/Pixsell hrvatska kakvu trebamo
Gordan Jandroković
Foto: Sanjin Strukic/Pixsell hrvatska kakvu trebamo
Doris Pack, Emil Tedeschi, Gordan Jandroković, Kolinda Grabar-Kitarović, Dražen Klarić, Klaus Schweighofer i Ivan Tolj
Foto: Borna Filic/PIXSELL Konferencija Hrvatska kakvu trebamo, 5 godina u EU
Akademik Zvonko Kusić
Foto: Borna Filic/PIXSELL Konferencija Hrvatska kakvu trebamo, 5 godina u EU
Lars Schmidt i Branko Grčić
Foto: Borna Filic/PIXSELL Konferencija Hrvatska kakvu trebamo, 5 godina u EU
Nenad Bakić, Emil Tedeschi i Jadranka Kosor
Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL Zagreb: Konferencija Hrvatska kakvu trebamo, 5 godina u EU, panel diskusija: Politika i EU
Doris Pack, Dubravka Šuica, Tonino Picula, Jadranka Kosor i Ivo Josipović
Foto: Borna Filic/PIXSELL Konferencija Hrvatska kakvu trebamo, 5 godina u EU
Foto: Borna Filic/PIXSELL Konferencija Hrvatska kakvu trebamo, 5 godina u EU
Foto: Borna Filic/PIXSELL Konferencija Hrvatska kakvu trebamo, 5 godina u EU
Foto: Borna Filic/PIXSELL Konferencija Hrvatska kakvu trebamo, 5 godina u EU
Foto: Borna Filic/PIXSELL Konferencija Hrvatska kakvu trebamo, 5 godina u EU
Foto: Borna Filic/PIXSELL Konferencija Hrvatska kakvu trebamo, 5 godina u EU
Foto: Borna Filic/PIXSELL Konferencija Hrvatska kakvu trebamo, 5 godina u EU
Foto: Borna Filic/PIXSELL Konferencija Hrvatska kakvu trebamo, 5 godina u EU
Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL Zagreb: Konferencija Hrvatska kakvu trebamo, 5 godina u EU, panel diskusija: Politika i EU
Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL Zagreb: Konferencija Hrvatska kakvu trebamo, 5 godina u EU, panel diskusija: Politika i EU
Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL Zagreb: Konferencija Hrvatska kakvu trebamo, 5 godina u EU, panel diskusija: Politika i EU
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL Zagreb: Večernjakova konferencija Hrvatska kakvu trebamo - 5 godina EU
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL Zagreb: Večernjakova konferencija Hrvatska kakvu trebamo - 5 godina EU
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL Zagreb: Večernjakova konferencija Hrvatska kakvu trebamo - 5 godina EU
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL Zagreb: Večernjakova konferencija Hrvatska kakvu trebamo - 5 godina EU
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL Zagreb: Večernjakova konferencija Hrvatska kakvu trebamo - 5 godina EU
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL Zagreb: Večernjakova konferencija Hrvatska kakvu trebamo - 5 godina EU
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL Zagreb: Večernjakova konferencija Hrvatska kakvu trebamo - 5 godina EU
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL Zagreb: Večernjakova konferencija Hrvatska kakvu trebamo - 5 godina EU
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL Zagreb: Večernjakova konferencija Hrvatska kakvu trebamo - 5 godina EU
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL Zagreb: Večernjakova konferencija Hrvatska kakvu trebamo - 5 godina EU
Foto: Borna Filić/PIXSELL Zagreb: Konferencija Hrvatska kakvu trebamo, 5 godina u EU, panel diskusija: Gospodarstvo i EU
Foto: Borna Filić/PIXSELL Zagreb: Konferencija Hrvatska kakvu trebamo, 5 godina u EU, panel diskusija: Gospodarstvo i EU
Foto: Borna Filić/PIXSELL Zagreb: Konferencija Hrvatska kakvu trebamo, 5 godina u EU, panel diskusija: Gospodarstvo i EU
Foto: Borna Filić/PIXSELL Zagreb: Konferencija Hrvatska kakvu trebamo, 5 godina u EU, panel diskusija: Pozitivna iskustva u EU
Petra Maretić Žonja, Vjeran Vrbanec, Željko Burić i Marinko Došen
Foto: Borna Filić/PIXSELL Zagreb: Konferencija Hrvatska kakvu trebamo, 5 godina u EU, panel diskusija: Pozitivna iskustva u EU
Foto: Borna Filić/PIXSELL Zagreb: Konferencija Hrvatska kakvu trebamo, 5 godina u EU, panel diskusija: Pozitivna iskustva u EU
Foto: Borna Filić/PIXSELL Zagreb: Konferencija Hrvatska kakvu trebamo, 5 godina u EU, panel diskusija: Pozitivna iskustva u EU

'Tržište rada bit će nešto najdinamičnije što će se događati u idućih pet do deset godina'

26. 06. 2018. u 14:07 135
Uvijek mi je bilo nezamislivo da bi naša djeca u 21. stoljeću mogla ostati izvan nečega čemu geografski, povijesno, svjetonazorski i ekonomski pripadamo, rekao je poduzetnik Emil Tedeschi

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednik Sabora Gordan Jandroković i niz drugih političara i poduzetnika sudjelovali su danas na konferenciji "Hrvatska kakvu trebamo – 5 godina u EU" u organizaciji Večernjeg lista. Riječ je o sedmoj konferenciji "Hrvatska kakvu trebamo", a današnja je posvećena petoj godini članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji.

Hrvatska kakvu trebamo Butković: Jedini izlaz za Croatia Airlines jest pronalazak strateškog partnera

Konferencija je započela obraćanjem glavnog urednika Večernjaka Dražena Klarića te trima tematskim izlaganjima koje su održali poduzetnik Emil Tedeschi, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, nakon čega su uslijedile panel-diskusije.

Predsjednica je rekla kako je u godinama koje su prošle od ulaska u EU makroekonomska stabilnost zemlje povećana te da danas rastemo na zdravim temeljima. Istaknula je kako je potrebno da svi zajedno napravimo sve da bismo pogurali reforme, povećali povlačenje sredstava iz fondova EU i osigurali zaposlenje i pristojne plaće.

Ukratko život dostojan čovjeka. Sigurna sam da bi to zaustavilo i okrenulo negativne trendove, posebno demografske. Nadajmo se da ćemo na desetu godišnjicu članstva u EU moći tome i svjedočiti – zaključila je Grabar-Kitarović.

– Značaj Europske unije jest njezina uloga ujedinjenja kontinenta i izgradnja prostora mira, pomirenja, sigurnosti i suradnje – rekao je Jandroković.

U konferenciji su sudjelovali i brojni stručnjaci, među kojima su Jadranka Kosor, bivša predsjednica Vlade RH, Doris Pack, njemačka političarka i bivša zastupnica u Europskom parlamentu, Tonino Picula, zastupnik u Europskom parlamentu, Ivo Josipović, bivši predsjednik Republike Hrvatske, Dubravka Šuica, zastupnica u Europskom parlamentu, Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke (HNB), Darko Horvat, ministar gospodarstva Republike Hrvatske i drugi. 

Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL Foto: Borna Filic/PIXSELL Foto: Sanjin Strukic/Pixsell Foto: Sanjin Strukic/Pixsell Foto: Sanjin Strukic/Pixsell Foto: Sanjin Strukic/Pixsell Foto: Sanjin Strukic/Pixsell Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL Foto: Sanjin Strukic/Pixsell Foto: Sanjin Strukic/Pixsell Foto: Sanjin Strukic/Pixsell Foto: Sanjin Strukic/Pixsell Foto: Borna Filic/PIXSELL Foto: Borna Filic/PIXSELL Foto: Borna Filic/PIXSELL Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL Foto: Borna Filic/PIXSELL Foto: Borna Filic/PIXSELL Foto: Borna Filic/PIXSELL Foto: Borna Filic/PIXSELL Foto: Borna Filic/PIXSELL Foto: Borna Filic/PIXSELL Foto: Borna Filic/PIXSELL Foto: Borna Filic/PIXSELL Foto: Borna Filic/PIXSELL Foto: Borna Filic/PIXSELL Foto: Borna Filic/PIXSELL Foto: Borna Filic/PIXSELL Foto: Borna Filic/PIXSELL Foto: Borna Filic/PIXSELL

U nastavku pratite tijek konferencije:

14.05 – Predsjednik Uprava AD Plastik Grupe Marinko Došen rekao je da se za dobar projekt uvijek nađe novca. Rekao je da je pitanje konkurentnosti i troškova poslovanja jedino što će privući investitore.

– Morate dati neku pogodnost, neku prednost nekome da bi uložio novac baš kod vas – rekao je Došen.

Foto: Borna Filić/PIXSELL Petra Maretić Žonja, Vjeran Vrbanec, Željko Burić i Marinko Došen

Vjeran Vrbanac, predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a, pozvao je sve poduzetnike koji imaju želju i volju za investiranjem i traženjem sredstava da se svakako jave i da prate natječaje koje objavljuju Ministarstvo gospodarstva i HAMAG-BICRO.

13.50 – Što su više plaće, to je punjenje lokalnih proračuna veće – rekao je Burić, koji je upozorio na centralizaciju.

– Zato imamo praznu Slavoniju, Baniju i Kordun, Dalmatinsku zagoru... To jednostavno nije dobro. Ako cijelu gospodarsku reformu ne bude pratila ozbiljna reforma lokalne samouprave, nećemo polučiti uspjeh – rekao je.

13.30 – Gradonačelnik Šibenika Željko Burić rekao je na trećoj panel-diskusiji "Pozitivna iskustva u EU" kako bi, da nije Europske unije, Šibenik vjerojatno potpuno izgubio svoj urbani karakter. Sada Šibenik diše optimizmom – naglasio je.

Bez pardona Ne trebamo državnike, samo odgovorne političare

13.20 – Bakić je rekao da nam se turizam počeo događati zbog arapskog proljeća i krize u Grčkoj, što je tek onda ohrabrilo investicije u turizmu. Rekao je da moramo bježati od mitomanije i objektivno sagledavati dijagnostiku.

– Mi nismo osvijestili, iako su podaci bili na stolu, da su nama doznake naših radnika u inozemstvu postale dvostruko veće od direktnih stranih ulaganja iz inozemstva. To je neodrživa stvar – rekao je Bakić.

Vujčić je na pitanje o prioritetima sa stajališta monetarne vlasti rekao da će održavati stabilan tečaj i bankovni sustav. 

– Mislim da ćemo imati dosta brz put prema eurozoni, ali to je srednjoročni cilj – rekao je Vujčić. Dodao je da će tržište rada biti nešto najdinamičnije što će se događati u idućih pet do deset godina.

– Strukturne promjene na tržištu rada su počele, bit će izuzetno izražene. Bit će sve teže njima se prilagođavati – rekao je Vujčić.

Vujčić je rekao i da će u srednjem do dugom roku automatizacija i robotizacija do te mjere napredovati da više nećemo imati problem nedostatka radne snage, nego ćemo vjerojatno početi govoriti o problemima kako sve više radnih mjesta preuzimaju roboti.

Foto: Borna Filić/PIXSELL Zagreb: Konferencija Hrvatska kakvu trebamo, 5 godina u EU, panel diskusija: Gospodarstvo i EU

13.00 – Ministar Horvat rekao je da hrvatski investitori imaju mnogo  zaleđenog kapitala te kad bi se taj kapital stavio u funkciju, nama strani investitori ne bi ni trebali.

– Do kraja godine moramo za hrvatske poduzetnike raspisati natječaje do otprilike 1,6 milijardi kuna. I na proljeće sljedeće godine tu alokaciju podijeliti hrvatskim poduzetnicima – rekao je Horvat.

12.48 – Grčić je rekao da je prije dva-tri dana imao iskustvo s jednim načelnikom općine koji je dobio odobrenje za EU-projekt od milijun i pol eura, ali nije mogao dobiti kredit jer se projekt u jednom dijelu odnosi na usluge.

– Toga u mojem vremenu nije bilo. To je katastrofa – rekao je Grčić, dodajući da se stvaraju nova ograničenja. Pitao se zašto je Vlada ukinula Fond za sufinanciranje EU-projekata koji je on osnovao.

– Objektivno, mi imamo golemi prostor za unapređenje infrastrukture – rekao je Grčić.

MATE MIJIĆ SSSR se preselio na zapad i sad se zove EU

12.40 – Guverner HNB-a Boris Vujčić rekao je da se u monetarnoj uniji odričemo vrlo malo suverenosti.

– Praktički sve što je bitno ostaje nacionalna suverenost – rekao je Vujčić.

Foto: Borna Filić/PIXSELL Mislav Šimatović, Boris Vujčić, Nenad Bakić, Darko Horvat, Gordana Deranja, Branko Grčić

Predsjednica HUP-a Gordana Deranja rekla je da se ne može provoditi samo jedna reforma, a kao aktualni problem istaknula je nedostatak radne snage. Pozvala je na reformu tržišta rada, pravosuđa, obrazovanja te mirovinskog i zdravstvenog sustava. Rekla je da Hrvatska ima perjanice u gospodarstvu koje mogu biti na ponos, poput Rimac Automobila.

– Nije važno gdje smo ako prepoznamo to digitalno, suvremeno, tehnološki napredno vrijeme i ako se uspijemo ukrcati u taj vlak, mislim da bismo mogli brzo napredovati – rekla je Deranja.

Podsjetila je da nam je trebalo mnogo vremena da uopće priznamo da smo u krizi. Rekla je da digitalizacija nije reforma već program rada jednog ministarstva.

izbor večernjeg lista Ovo je 100 najmoćnijih ljudi u Hrvatskoj

12.25 – Druga panel-diskusija Gospodarstvo i EU. Ministar gospodarstva Darko Horvat rekao je da nismo ni imali izbora te da smo u to zajedničko globalno okruženje morali ući. Horvat je rekao da gospodarski rast od 2,2 posto nije dovoljan.

– Mi se u ovom trenutku lovimo s tim gospodarskim rastom i želimo ući u zadnji vagon onoga što rade Bugarska, Rumunjska i neke druge zemlje koje ratno okruženje nisu imale – rekao je Horvat.

– Svjesni smo da samo realni poduzetnički privatni sektor može donijeti zdravu sliku gospodarskog rasta – dodao je.

Poduzetnik Nenad Bakić rekao je da ne možemo biti zadovoljni sadašnjim stopama gospodarskog rasta. Naglasio je važnost prilagodbe.

TOMISLAV KRASNEC Da, sloboda kretanja može biti i sjajna i štetna

– Kad ulaziš u recesijski zavoj, a ne mijenjaš se, i dalje voziš ravno, ti pouzdano izlijećeš s ceste – rekao je Bakić. Osudio je nevoljkost pristupanja reformama te je naveo izjavu tadašnjeg premijera Zorana Milanovića iz vremena pristupanja EU, za čiju je Vladu rekao da je potpuno odustala od reformi te da su tada najviši organi vlasti "trkeljali" o neoliberalnom kapitalizmu, što je usporedio sa sjevernokorejskom službenom ideologijom juche.

Bivši ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić osvrnuo se na Bakićeve kritike rekavši da smo u to vrijeme imali premijera u čijoj vladi je i Grčić bio ministar, koji se hvalio da je više liberal nego socijaldemokrat, te da se tada dogodilo nekoliko velikih zahvata u hrvatskom gospodarstvu

12.05 – Josipović je rekao da je činjenica da se Hrvatska prazni zabrinjavajuća.

– Kako možemo misliti da će ljudi htjeti ostajati u zemlji u kojoj očigledno raste korupcija, pravosuđe ne funkcionira, imate jasni otklon od nekih načela u Ustavu poput sekularnosti? Tu će trebati jako mnogo raditi, volio bih da za sve relevantne stranke postoje ustavne vrijednosti koje se neće dovoditi u pitanje – rekao je Josipović, dodajući da Europu vidi kao zajednicu naroda i država u kojoj svatko ima svoj identitet, ali da nedostaje europski identitet na kojemu se, kaže, ne radi.

Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL Zagreb: Konferencija Hrvatska kakvu trebamo, 5 godina u EU, panel diskusija: Politika i EU

– Malo sam se našalio na jednoj međunarodnoj konferenciji kada sam rekao: Da sam predsjednik EK, svakako bih poradio na tome da na svjetskom prvenstvu igra u nogometu reprezentacija Europe, a ona bi meni nakon reprezentacije Hrvatske bila drugi odabir – rekao je Josipović.

12.00 – Picula je rekao da je jedna od bijelih pjega Europske unije odnos prema geografski zakinutim područjima poput otoka.

Kosor je podsjetila na antifašističke temelje u našem Ustavu nasuprot NDH.

– Da je kad smo završavali pregovore neka ploča s natpisom ''Za dom spremni'' osvanula u Jasenovcu, gdje to znači samo jedno – teška, gruba, užasna provokacija, i da mi nismo na to reagirali, sigurna sam da bi isti dana nazvala gospođa Viviane Reding, tadašnja povjerenica za pravosuđe i potpredsjednica EK, i pitala me što radim. To su neke stvari o kojima moramo ozbiljno razgovarati vrlo hrabro, vrlo otvoreno – rekla je Kosor. Dodala je da bi odmah pozvala ljude koji su postavili ploču i rekla im da je uklone sami ili da će je ukloniti oni.

DAN DRŽAVNOSTI Državni vrh odao počast poginulima za Domovinu

11.50 – Doris Pack rekla je kako su se mnogi u Hrvatskoj neosnovano bojali da će u EU nešto izgubiti, umjesto da razmišljaju što bi mogli dobiti. Rekla je da u Hrvatskoj raste nacionalistički tradicionalistički sentiment, kao i u drugim zemljama.

– Budite moderniji – apelirala je.

Dubravka Šuica komentirala je Josipovićevu izjavu o nedostatku političke volje rekavši da zapravo nedostaje političke snage "jer smo uvijek u nekim koalicijama" te da nas uvijek zatiču neki izbori. Rekla je i da se treba suprotstaviti potpuno nerealnim i bezidejnim populističkim idejama.

11.40 – Bivša premijerka Jadranka Kosor rekla je kako je ulazak u EU zapravo osvajanje zadnjeg golemog cilja za Hrvatsku nakon osamostaljenja, obrane i oslobađanja te ulaska u NATO.

– Za to smo se iz sve snage borili. To je bio zadnji istinski pravi konsenzus svih političkih snaga u Hrvatskoj – rekla je Kosor.

Bivši predsjednik Ivo Josipović rekao je kako je bio silno ponosan kad su Jadranka Kosor i on zajedno potpisali pristupni ugovor.

– Smatram da je EU najbolje što se Hrvatskoj moglo dogoditi – rekao je Josipović, dodajući da je Hrvatska dobila mogućnost da svoje probleme rješava brže i bolje.

Guenther Oettinger: 'EU može dati 6 milijardi eura za migrantske centre u Africi'

– Zamislite kako bi Grčka izgledala da nema podrške EU. Europsku uniju vidim kao alat koji Hrvatska može i mora iskoristiti za vlastitu dobrobit – rekao je Josipović. Dodao je da, kad danas uspoređuje Hrvatsku s vremenom ulaska, mora reći da je proteklo razdoblje bilo pet godina neiskorištenih mogućnosti.

Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL Doris Pack, Dubravka Šuica, Tonino Picula, Jadranka Kosor i Ivo Josipović

– Izgubili smo kapacitet reformi, nismo imali političke volje da nastavimo s reformama i zato se događa proces koji nazivam društvenom regresijom. Hrvatska je u stanju društvene regresije – rekao je Josipović. 

– Danas je Hrvatska manje tolerantna, nacionalizam je snažnije izražen – dodao je.

11.25 – Eurozastupnica Dubravka Šuica ocijenila je dosadašnjih pet godina ocjenom vrlo dobar - 4. Njezin kolega Tonino Picula rekao je da ne postoji sustav koji bi omogućavao mir i suradnju na europskom kontinentu poput postojećeg sustava EU.

– Međutim, on je u krizi – dodao je Picula.

Na pitanje na čiju bi stranu Hrvatska trebala stati u sporu Bruxellesa s Poljskom, odgovorio je kako bi trebala stati uz one članice EU koji je ne vide samo kao zajedničko tržište već kao zajednicu vrijednosti.

Dan Državnosti Predsjednica: budućnost Hrvatske je u našim rukama i našim srcima

11.15 – Prva panel-diskusija je Politika i EU. Doris Pack, njemačka političarka i bivša zastupnica u Europskom parlamentu, ispričala je o svom odnosu s Hrvatskom otkrivši kako joj je Domovinski rat bio prvi rat koji je malo proživjela te da je tada prvi put vidjela vrtić pun metaka.

Pack je rekla da prati Hrvatsku i zna što su naši političari učinili dobro, a što loše.

– Puno ste učinili, ali u jednom dijelu trebali ste učinili više – trebali biste se pobrinuti za pravosuđe. Svaki mjesec dobijem pismo od nekoga tko ima problema zbog pravosudnog sustava u Hrvatskoj – rekla je Pack, dodajući da to kaže kao prijateljica Hrvatske za koju želi da bude najuspješnija država u EU.

Pack se našalila kako uvijek mora pamtiti da Hrvatska nije na Balkanu.

– Gospodin von Habsburg uvijek mi je govorio: "Doris Pack, molim vas, nemojte reći da je Hrvatska Balkan" – rekla je Pack.

DAN DRŽAVNOSTI Plenković o iseljavanju: 'U Africi bi vapili da imaju standard kakav je u Hrvatskoj'

11.05 – Hrvatska će nastaviti raditi i aktivno se zauzimati za proširenje EU na sve države jugoistočne Europe. Međutim, držim kako pitanje proširenja ne treba biti ono pitanje koje će definirati naše predsjedanje. Držim da se moramo isprofilirati u onim područjima gdje posjedujemo posebne niše koje su toliko bitne za sveukupni ravnomjerni razvoj Hrvatske – rekla je Grabar-Kitarović, ističući kao bitne teme pametne specijalizacije i plavi rast.

Foto: Sanjin Strukic/Pixsell Kolinda Grabar-Kitarović

Grabar-Kitarović rekla je kako je potrebno da svi zajedno napravimo sve kako bismo pogurali reforme, podigli povlačenje sredstava iz fondova EU i osigurali zaposlenje i pristojne plaće.

Ukratko  život dostojan čovjeka. Sigurna sam da bi to zaustavilo i okrenulo negativne trendove, posebno demografske. Nadajmo se da ćemo na desetu godišnjicu članstva u EU moći tome i svjedočiti – zaključila je Grabar-Kitarović.

11.00 – Grabar-Kitarović rekla je kako je u godinama od ulaska u EU makroekonomska stabilnost zemlje povećana te da danas rastemo na zdravim temeljima, a znatan dio tih promjena povezan je s ulaskom.

– Ulazak u EU pridonio je ostvarivanju povoljnijih uvjeta financiranja. Ipak, ostaje činjenica kako smo od 10,7 milijardi eura dodijeljenih sredstava u prvih pet godina iskoristili samo 11,4 posto – rekla je predsjednica.

– Unatoč brojnim koristima jedinstvenog tržišta, mogući su i nepovoljni učinci koji su ponajprije povezani s emigracijskim tijekovima – rekla je Grabar-Kitarović. Od pridruživanja do kraja 2016. iz Hrvatske se iselilo 102.000 ljudi.

– Nastave li se emigracijski tijekovi iz Hrvatske, imat će sve veće negativne dugoročne implikacije na potencijal gospodarskog rasta, ali i na socijalno i opće društveno stanje – rekla je Grabar-Kitarović.

Ukupno 14 Srbija otvorila nova poglavlja u pregovorima s EU-om

10.45 – Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je kako se ne može oteti dojmu da smo se u početku izgubili. Malo je onih koji smatraju članstvo lošim, ali samo 36 posto naših građana smatra ga dobrim, što je daleko ispod prosjeka EU od 60 posto. Međutim, čak i kad su ravnodušni, većina građana svjesna je kako od njega imamo koristi, dodala je.

– Još nismo u potpunosti zaživjeli članstvo ovdje u Hrvatskoj – rekla je predsjednica.

Članstvo nosi brojne mogućnosti koje je potrebno realno sagledati i pokušati što bolje iskoristiti, dodala je. Omogućena je mobilnost, pogotovo za mlade, koja je sjajna mogućnost.

– Iako je to pozitivno za njih, istodobno to predstavlja veliki izazov za državu i demografske trendove – rekla je predsjednica.

– Problem je, naravno, kad trajno gubimo talent koji smo izgrađivali – dodala je. Zato, rekla je Grabar-Kitarović, trebamo raditi na stvaranju uvjeta kako bi se oni mogli vratiti u domovinu.

Kolinda Grabar-Kitarović: 'Državu nismo stvarali da bi nam neki krajevi izumirali'

10.37 – Značaj Europske unije  njezina je uloga ujedinjenja kontinenta i izgradnja prostora mira, pomirenja, sigurnosti i suradnje – rekao je predsjednik Sabora Gordan Jandroković.

Iznio je brojne izazove i promjene koji, kako je rekao, ozbiljno narušavaju poredak koji se dugo gradio, a neki izazovi napadaju samu srž EU. 

Foto: Sanjin Strukic/Pixsell Gordan Jandroković

– Europa mora pronaći odgovore radi zaštite onoga što je njezin temelj, a to su njezine vrijednosti na kojima počiva sigurnost europskog prostora i građana i  pritom pokušati izbjeći svaku vrstu daljnje podjele među građanima – rekao je Jandroković.

Koliko god se mišljenja država članica mogu razlikovati, mora ih povezivati briga i borba za bolji, napredniji i sigurniji život građana na europskom kontinentu, naglasio je.

– Jedino zajedno možemo biti vjerodostojni i ostvarivati daljnji napredak – rekao je Jandroković.

Osnivač i vlasnik Agrivija Matija Žulj: Roboti su budućnost agrara

Rekao je kako smo u početku pomalo naivno i romantično očekivali da ćemo brzo ući u EU, ali su devedesete donijele otrežnjenje. Velikosrpska agresija i Domovinski rat odgodili su članstvo, morali smo se izboriti za vlastitu egzistenciju i u tome smo uspjeli, dodao je.

– Bilo je teško, ponekad i mukotrpno, bilo je tu i nepravdi, ali isplatilo se u konačnici. Mijenjali smo se nabolje – rekao je Jandroković.

– Nažalost – dodao je – ušli smo kasno kada se EU već počeo mijenjati i počele su se pojavljivati napukline.

Naglasio je da smo u ratu proživjeli veliku štetu.

– Da nije bilo rata, ušli bismo u EU 2004. godine i ne znam koliko desetaka milijardi eura slilo bi se u Hrvatsku prije  2013. kada smo postali punopravna članica. Kada govorimo o nama danas, kada smo kritični prema sebi, ipak mislim da je pošteno reći da nas je povijesna dinamika zaista onemogućila da se razvijamo onako kako bi se hrvatsko društvo razvijalo i vjerujem da bi Hrvatska danas bila jedna od najuspješnijih postkomunističkih tranzicijskih zemalja – rekao je Jandroković.

Dodao je da ima dojam da većina građana na nedovoljan način koristi i shvaća prednosti EU.

hrvatska kakvu trebamo Isplativ i siguran promet do 2030. pokrenuo bi gospodarski razvoj

– Pet godina od članstva EU je slabiji nego prije, sustav vrijednosti ozbiljno je ugrožen. Sigurnost je ugrožena zbog migrantske krize. Gospodarski razvoj postoji, ali ova dva elementa – vrijednosti i sigurnost – nisu više onako čvrsti i na kušnji su. Mi u takvim okolnostima moramo tražiti svoje mjesto – rekao je Jandroković dodajući da mnoge države koje su nam pomagale pri ulasku danas među sobom nemaju dobre odnose. Naglasio je da neupitno moramo težiti ulasku u Schengen i eurozonu.

– Hrvatska je naš dom, EU je zajednica kojoj smo odlučili pripadati, dobro je da smo članica EU, treba je razvijati, ali sasvim sigurno pred nama je velika borba – zaključio je Jandroković.

Hrvatska kakvu trebamo Do 2030. godine oko 20 milijuna putnika

10.20 – Uvijek mi je bilo nezamislivo da bi naša djeca u 21. stoljeću mogla ostati izvan nečega čemu geografski, povijesno, svjetonazorski i ekonomski pripadamo – rekao je poduzetnik Emil Tedeschi tijekom prvog izlaganja na konferenciji.

– Ne smijemo biti sebični prema našoj djeci, a na nama je da se pobrinemo da naše obrazovne institucije budu vrhunske i da smo im u stanju ponuditi kvalitetna i konkurentna radna mjesta i uvjete koje s tim idu. Trebamo biti otvoreno društvo, usmjereno na kvalitetu u svakom pogledu – poručio je. Dodao je da samo zajedništvom, uključivanjem svih, pa i onih koji dolaze k nama, možemo postići napredak i boljitak za naše društvo.

Foto: Sanjin Strukic/Pixsell Emil Tedeschi

Ništa nam samo po sebi ne pripada, ni ovaj zrak, ni djeca, ni zemlja ako se o njima ne znamo starati – poručio je Tedeschi.

Rekao je da pozitivne strane članstva u EU već osjećamo te da je nužno njegovati društvenu toleranciju. 

– Ukopavanje u političke i svjetonazorske rovove neće iznjedriti novu vrijednost – rekao je Tedeschi.

– Moramo prihvatiti i naviknuti se na to da samo kvaliteta i odgovorno ponašanje jamči opstanak i prosperitet – dodao je.

Pozvao je da nagodba oko Agrokora posluži kao podsjetnik da su vremena protekcionizma, pogodovanja i netransparentnosti iza nas.

Panel-diskusija Kad budemo obrazovaniji i bogatiji, smanjit će se bolesti srca i krvnih žila

– Sintagmu "biti Europejac" doživljavam kao osjećaj pripadnosti velikim vrijednostima, istinski europejac je netko tko poštuje i njeguje vlastite posebnosti, a istovremeno shvaća da su naše različitosti velika kvaliteta, da samo u sinergijama s drugim narodima i kulturama europskog prostora možemo stvarati sigurniji i bogatiji svijet – rekao je Tedeschi, naglašavajući pri tome veliku važnost trgovine.

Parafrazirao je Winstona Churchilla i rekao: "Ne trebamo se pretvarati da je EU savršen, ali je najbolji oblik udruživanja europskih država koji poznajemo".

– Samo cjelovita Europska unija omogućuje mir, toleranciju i blagostanje, a to je nešto čemu svi trebamo težiti – zaključio je Tedeschi.

Privatna inicijativa Treba vratiti porezne olakšice za zdravstveno osiguranje

10.10 – Glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić uvodno je rekao kako su konferencijom željeli na jednom mjestu okupiti vladajuće i oporbu i pokušati izraditi strateški dokument koji će omogućiti da Hrvatska bude uistinu ugodna za život. Rekao je da je vrijeme za EU nakon ulaska Hrvatske bilo sve samo ne uobičajeno – migrantska kriza, problemi u eurozoni, teroristički napadi...

– No, jesmo li razočarani? Nismo. Mnogi su u Hrvatskoj iskoristili sve ono dobro što Europska unija pruža – rekao je Klarić.

– Kad bismo povukli crtu, moramo priznati da su oni koji su bili spremni, koji su imali vještine i oni koji su željeli uspjeli na ovom tržištu – dodao je.

Klarić je čestitao 59. rođendan svim večernjakovcima.

– Večernji list i Hrvatska i dalje će se voljeti javno, kritizirati katkada i javno i tajno, a sve u interesu bolje Hrvatske – zaključio je Klarić.

Foto: Sanjin Strukic/Pixsell Foto: Sanjin Strukic/Pixsell Foto: Sanjin Strukic/Pixsell Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL Foto: Sanjin Strukic/Pixsell U organizaciji Vecernjeg lista odrzana je konferencija "Hrvatska kakvu trebamo-buducnost hrvatskog zdravstva" Foto: Luka Stanzl/PIXSELL Foto: Luka Stanzl/PIXSELL Foto: Luka Stanzl/PIXSELL Foto: Luka Stanzl/PIXSELL Foto: Luka Stanzl/PIXSELL Foto: Luka Stanzl/PIXSELL Foto: Luka Stanzl/PIXSELL Foto: Sanjin Strukic/Pixsell Foto: Sanjin Strukic/Pixsell Foto: Sanjin Strukic/Pixsell Foto: Sanjin Strukic/Pixsell Foto: Sanjin Strukic/Pixsell Foto: Sanjin Strukic/Pixsell Foto: Sanjin Strukic/Pixsell

Budućnost hrvatskog zdravstva Ako se društvo u cjelini ne mijenja, teško će se mijenjati i zdravstveni sustav

K. Grabar-Kitarović: 'Hrvatska ima priliku postati energetski lider regije'

pogledajte na vecernji.hr
  • 10:21 26. lipnja 2018.

    VL je aktivan u provedbi Memoranduma 2. Redakcija je puna yugića. Stoga je VL zadnji koji treba govoriti o tome kakvu RH trebamo.

  • 11:54 26. lipnja 2018.

    Oprostite za što je stručnjak Ivo Josipović ? Ili Jadranka Kosor !!? Pa Josipoviću je NAROD, dao otkaz jer je nesposoban ! I on je kao neki " mozak" koji nam dijeli lekcije.Sramota.

  • 12:16 26. lipnja 2018.

    Hrvatska je zapad , Hrvati su uvijek bjezali i selili na zapad nisu u Rusiju Srbiju ili balkan koji su nam nametali stotine godina.Uspjesnije zapadne kulture nisu imale komunizam i ratnu agresiju zato su nekoliko godina u prednosti koja se ...

Komentirajte
Vecernji.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti i prikaza sustava oglašavanja. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice vecernji.hr slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice vecernji.hr kliknite na "Slažem se".