Ako se mučite sa stajanjem na jednoj nozi, to bi mogao biti znak nečeg ozbiljnijeg od puke nespretnosti. Istraživanje međunarodne skupine stručnjaka iz Brazila, Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Australije i Finske pokazalo je da su osobe u srednjoj i starijoj životnoj dobi koje ne mogu održati ravnotežu na jednoj nozi deset sekundi suočene s gotovo dvostruko većim rizikom od smrti unutar sljedećih deset godina. Zapanjujući rezultati, objavljeni u časopisu British Journal of Sports Medicine, sugeriraju da bi ovaj jednostavan test mogao postati ključan dio rutinskih zdravstvenih pregleda. Nakon analize podataka i uzimanja u obzir dobi, spola i postojećih zdravstvenih stanja, znanstvenici su utvrdili da je nemogućnost prolaska testa povezana s čak 84 posto većim rizikom od smrti iz bilo kojeg uzroka.
Studija je pratila 1702 sudionika, muškarce i žene u dobi od 51 do 75 godina, kroz prosječno razdoblje od sedam godina. Na početku istraživanja od svih je zatraženo da stanu na jednu nogu na deset sekundi bez dodatne potpore. Rezultati su bili iznenađujući: otprilike svaka peta osoba (20.4 posto) nije uspjela proći test. Očekivano, postotak neuspjeha rastao je s godinama. Dok je u dobnoj skupini od 51 do 55 godina test palo manje od pet posto sudionika, u skupini od 66 do 70 godina taj je postotak skočio na gotovo 37 posto. Među najstarijim sudionicima, onima između 71 i 75 godina, više od polovice (oko 54 posto) nije moglo održati ravnotežu, što znači da su imali jedanaest puta veće šanse za neuspjeh od onih koji su bili dvadeset godina mlađi.
Tijekom sedmogodišnjeg praćenja, umrlo je 123 sudionika. Međutim, razlika u smrtnosti između dvije skupine bila je drastična. Među onima koji nisu mogli proći test, umrlo je čak 17,5 posto, u usporedbi sa samo 4,6 posto u skupini koja je uspješno održala ravnotežu. Najčešći uzroci smrti bili su rak (32 posto), kardiovaskularne bolesti (30 posto), bolesti dišnog sustava (devet posto) i komplikacije povezane s COVID-19 (sedam posto), no nije bilo značajne razlike u uzrocima smrti između skupina. Ključna je bila sama činjenica da je loša ravnoteža bila povezana s daleko većim brojem smrtnih ishoda, neovisno o specifičnoj bolesti.
Za razliku od aerobne kondicije ili mišićne snage, ravnoteža se obično vrlo dobro održava sve do šestog desetljeća života, kada počinje relativno naglo slabiti. Zbog toga je postala snažan pokazatelj općeg zdravstvenog stanja i takozvane krhkosti (eng. frailty). Ravnoteža je složena funkcija koja zahtijeva besprijekornu suradnju više tjelesnih sustava, uključujući vid, funkciju unutarnjeg uha, snagu mišića te propriocepciju, odnosno osjet položaja vlastitog tijela u prostoru. Istraživanje je pokazalo da su osobe koje su pale na testu općenito bile lošijeg zdravlja, s većim udjelom pretilosti, srčanih bolesti, visokog krvnog tlaka i nezdravih profila masnoća u krvi. Posebno je zabrinjavajuće što je dijabetes tipa dva bio tri puta češći u toj skupini.
Kako pravilno izvesti test i zašto je toliko važan?
Istraživači predlažu da ovaj test postane dio rutinskih pregleda jer je brz, siguran i ne zahtijeva nikakvu opremu, a pruža objektivne informacije o riziku. Test možete isprobati i sami kod kuće, ali uz oprez. Stanite bosi pokraj čvrstog stola ili zida kako biste se mogli pridržati u slučaju gubitka ravnoteže. Ruke držite opuštene uz tijelo, a pogled usmjerite ravno ispred sebe. Podignite jednu nogu i prednji dio stopala te noge prislonite na stražnji dio potkoljenice stajne noge. Pokušajte izdržati u tom položaju punih deset sekundi. Dozvoljena su do tri pokušaja na bilo kojoj nozi. Iako zvuči jednostavno, mnogi se iznenade koliko je zapravo izazovno.
Treba li test postati dio rutinskih pregleda?
Dr. Claudio Gil Araujo, voditelj istraživanja, zaključio je da "test ravnoteže od 10 sekundi pruža brzu i objektivnu povratnu informaciju pacijentu i zdravstvenim djelatnicima o statičkoj ravnoteži" te "dodaje korisne informacije o riziku od smrtnosti kod sredovječnih i starijih muškaraca i žena". Međutim, neki stručnjaci pozivaju na oprez. Profesor Mark Morgan, s Kraljevskog australskog koledža liječnika opće prakse, opisao je nalaze kao "fascinantne", ali je izrazio sumnju u njegovu praktičnu primjenu u kliničkoj praksi, ističući da još nije jasno kako bi se rezultati testa koristili za donošenje odluka o liječenju.
Ipak, dobra je vijest da se ravnoteža, za razliku od nekih drugih zdravstvenih pokazatelja, može značajno poboljšati vježbanjem. Bez obzira na to možete li proći test ili ne, stručnjaci preporučuju redovito vježbanje ravnoteže kroz aktivnosti poput joge, tai chija ili ciljanih vježbi stabilnosti. Time se smanjuje rizik od padova, prijeloma i drugih komplikacija koje mogu ugroziti neovisnost i u konačnici skratiti životni vijek.
Imam 96 godina i, nažalost, test mi je otkrio da u sljedećih 10 godina imam veću ugrozu od smrti.