Koliko puta dnevno otvarate hladnjak – zbog gladi, dosade ili jednostavno tražeći nešto za večeru? Iako nam pruža praktičnost i omogućava dugotrajno čuvanje hrane, u njemu se mogu skrivati ozbiljne prijetnje zdravlju. Pitate se je li kuhanu rižu staru tri dana sigurno jesti? Može li svježa zelena salata sadržavati bakterije? A što je sa sirovom piletinom? Iz HuffPosta su razgovarali sa stručnjacima kako bi saznali koje namirnice predstavljaju najveći rizik i kako ih sigurno skladištiti.
Prvo, važno je razumjeti da sva hrana može potencijalno uzrokovati trovanje. "Hrana koja predugo stoji izvan hladnjaka, ostaci koji nisu dobro podgrijani ili namirnice kojima je prošao rok trajanja mogu biti kontaminirane štetnim bakterijama," upozorava dr. Daniel Atkinson.
Najveći rizik predstavljaju visokoproteinske namirnice koje su omiljena meta patogena, poput mesa, ribe, mlijeka, sira i jaja. Matt Taylor, viši menadžer za sigurnost hrane u NSF-u, ističe i posebne rizike mekih sireva, dimljene ribe te nepasteriziranog mlijeka.
Osim toga, delikatesno meso i gotova jela od peradi često su izloženi bakterijama, pogotovo ako su narezani na pultu u trgovini. Prof. Dennis D'Amico sa Sveučilišta Connecticut upozorava i na opasnost od bakterija na svježim proizvodima poput gljiva, lisnatih salata i klica. "Većinu svježih proizvoda treba temeljito oprati, a četke za čišćenje povrća redovito dezinficirati," napominje.
Riža može biti posebno problematična. Prije kuhanja može sadržavati spore bakterije Bacillus cereus, koje preživljavaju čak i nakon kuhanja. Ako se riža ne hladi ispravno, može postati plodno tlo za bakterije. "Stavite rižu u hladnjak čim se ohladi i pojedite je u roku od 24 sata," savjetuje dr. Atkinson.
Zablude o kvarenju hrane
Mnogi vjeruju da hrana koja izgleda i miriše dobro automatski znači da je sigurna za konzumaciju. Međutim, dijetetičarka Tracee Yablon Brenner ističe da neke bakterije, poput salmonele i listerije, ne mijenjaju miris, okus ili izgled hrane. Osim toga, iako hlađenje usporava rast bakterija, ne eliminira ih u potpunosti.
"Jedna od najvećih zabluda je uvjerenje da niske temperature potpuno zaustavljaju rast bakterija," kaže dr. Jason Reese, specijalist za bolesti izazvane hranom. Idealna temperatura u hladnjaku treba biti između 2°C i 4°C, ali istraživanja pokazuju da prosječna temperatura u kućanstvima često prelazi 7°C, što povećava rizik od trovanja.
Postoji nekoliko uobičajenih navika koje mogu povećati rizik od kontaminacije:
- Ostavljanje hrane nepokrivene u hladnjaku – Zrak u hladnjaku može širiti bakterije s jedne namirnice na drugu.
- Predugo ostavljanje kuhane hrane na sobnoj temperaturi – Hrana poput mesa, jaja, rezanog voća i gotovih jela može razviti bakterije u roku od dva sata.
- Ignoriranje vijesti o povlačenju hrane s tržišta – Ako čujete za opoziv proizvoda, odmah ga uklonite iz kuće.
Ako niste sigurni koliko dugo neka hrana stoji u hladnjaku, najbolje ju je baciti. "Ako sumnjate – bacite," kaže Atkinson. No, kako biste smanjili bacanje hrane, koristite oznake s datumima skladištenja. Sigurnost hrane nije nešto što treba shvatiti olako – praktične odluke mogu spriječiti ozbiljne zdravstvene probleme.
Znate li koliko dugo sirova piletina može stajati u hladnjaku? Pripazite na ove znakove!