U Zagrebu se održala peta tehnološko-poslovna konferencija Game Changer. U zanimljivom programu u kojem su sudjelovali brojni poznati hrvatski poduzetnici i stručnjaci IT-a dominirala je tema umjetne inteligencije i AI agenata. U uvodnom predavanju, svoja je iskustva i promišljanja podijelio Dejan Turk, član uprave i glavni direktor kompanije A1 Hrvatska. Zanimljivo predavanje otvorio je anegdotom od prije nekoliko mjeseci. "Dogodila se neobična situacija na recepciji našeg korisničkog centra kada je jedna starija gospođa donijela kutiju Bajadere. Htjela se zahvaliti agentici Niki koja joj je pomogla riješiti problem s računom, pritom naglasivši njenu strpljivost i ljubaznost. Gospođa je željela da se ta pohvala negdje zabilježi jer je bila iznimno zadovoljna uslugom koju je dobila. Ali, agentica Nika zapravo ne postoji, gospođa je cijelo vrijeme razgovarala s glasovnim botom, odnosno umjetnom inteligencijom", otkrio je na kraju priče Turk, dodavši da su očito napravili nešto dobro.
Turk je priznao da ga taj događaj nije ostavio ravnodušnim. "Prvi put sam stvarno osjetio koliko je granica između tehnologije i čovjeka postala tanka. Od tog trenutka nije me više zanimalo može li umjetna inteligencija obavljati dio našeg posla, to je pitanje već dobrim dijelom riješeno. Počelo me je zanimati kako ćemo mi voditi kompanije, donositi odluke i razvijati ljude u svijetu u kojem tehnologija napreduje brže nego ikad prije. Kada ljudi pomisle na telekom kompanije, najčešće im na pamet padaju minute razgovora, gigabajti interneta i televizijski paketi. Međutim, današnja je slika malo drugačija. Svaki put kada otvorite AI alat i postavite pitanje, odgovor do vas dolazi kroz mreže, infrastrukturu koju netko mora izgraditi i održavati", kaže Turk.
Drži kako je uloga telekoma danas znatno važnija nego što je bila prije deset godina. Telekomunikacijska infrastruktura više nije bitna samo za pojedinačne korisnike, nego i za cjelokupno gospodarstvo, javne sustave i cijelo društvo u cjelini. "Umjetna inteligencija nije stvorila tu veliku odgovornost, nego ju je samo učinila vidljivijom," pojašnjava Turk.
Govoreći o planovima, Turk je naglasio kako danas nitko ne može sa sigurnošću znati kako će tržište izgledati za pet godina pa ističe kako on radije govori o općem smjeru razvoja nego o sigurnim predviđanjima. "Jedno od naših očekivanja je da će kvaliteta infrastrukture postati još važnija. Možda zvuči dosadno u usporedbi s umjetnom inteligencijom, ali bez infrastrukture nema ni umjetne inteligencije. Mnoge organizacije pokušavaju primijeniti umjetnu inteligenciju kako bi riješile probleme za koje im taj alat uopće nije potreban. Često je stvarni uzrok poslovnih poteškoća loše postavljen interni proces, a ne nedostatak modernog softvera. Ljudi ponekad rade stvari na isti način već desetine godina i onda očekuju da će ih tehnologija spasiti. Neće. Zato kod nas nije uspjeh svakom AI projektu reći da, nekada je uspjeh i reći ne. I fokusirati se na ono u čemu tehnologija stvarno donosi neku vrijednost."
Unatoč brzom razvoju softvera, Turk ističe da ga danas najviše zaokupljaju ljudi, a ne sama tehnologija. Priznaje kako postoje mnoga pitanja o vođenju kompanije kroz promjene na koja još uvijek nije pronašao savršene odgovore. Smatra da je sasvim pošteno priznati kako nitko nema potpuno razumijevanje svega što se trenutačno događa na području umjetne inteligencije. Zbog te neizvjesnosti s vremenom je postao još uvjereniji u važnost okruživanja stručnjacima koji su bolji u svom poslu od samih menadžera. Nakon što se okupi takav tim, ključno je dati zaposlenicima dovoljno prostora i slobode da neometano obavljaju svoje zadatke. Iako to zvuči jednostavno u teoriji, njegovo dosadašnje iskustvo pokazuje da to u praksi često predstavlja veliki izazov za lidere. Pravi menadžer mora prihvatiti činjenicu da na sastancima često neće biti najstručnija ni najpametnija osoba u prostoriji, što je sasvim u redu, uvjeren je Turk.
S godinama iskustva sve manje vjeruje u koncept svemogućeg lidera koji ima spremne odgovore na baš sva pitanja. Umjesto toga, svoje povjerenje polaže u stručne timove koji zajedničkim snagama dolaze do najboljih rješenja za kompaniju. "Nesiguran menadžer zapošljava ljude koje može kontrolirati, a siguran zapošljava ljude koji ga mogu nadmašiti i to doživi kao uspjeh", objasnio je Turk svoju filozofiju. Prisjetio se svog prvog posla nakon fakulteta u restoranu brze hrane, gdje je počeo na blagajni i na kraju postao direktor. Odatle nosi jednostavnu životnu lekciju koja kaže da se najbolje odluke donose onda kada ih prepustite ljudima koji su najbliži samom problemu. Iako je to lako izgovoriti, u velikim i složenim organizacijama taj je princip prilično teško dosljedno provoditi. Ipak, on čvrsto vjeruje da je to jedini pravi put ako kompanija želi postići brzinu, inovativnost i odgovornost.
Mnogi se danas pitaju hoće li umjetna inteligencija u potpunosti zamijeniti inženjere. Turk smatra da se to neće dogoditi, ali da će promijeniti njihov posao. Podsjetio je publiku konferencije Game Changer da se taj posao zapravo mijenjao cijelo vrijeme. Zbog toga je uvjeren da je jedna od najvažnijih investicija svake kompanije ulaganje u sposobnost zaposlenika da kontinuirano uče nove stvari. Ta potreba za obrazovanjem ne vrijedi samo za inženjere, već se jednako odnosi na menadžere, direktore i članove uprava.
Na kraju svog izlaganja, ponovno se osvrnuo na priču o korisnici koja je na recepciji ostavila kutiju bajadera za virtualnu asistenticu: "Takve ćemo priče slušati sve češće jer je tehnologija napredovala, ali pitanje tehnologije je uvijek pitanje ljudi i emocija. Pitanje nije koliko smo pametan sustav napravili, nego jesmo li stvorili organizaciju kojoj ljudi vjeruju jer u vremenu u kojem će tehnologija biti sve moćnija, povjerenje će opet biti sve važnije. To je nešto što nijedan algoritam ne može izgraditi umjesto nas i vas."
Otvori KEKS Pay
" pričala je s AI agentom..."...Razgovarala je ,a ne pričala.