U povodu obilježavanja Dana Grada Zagreba, od 11 sati, u Staroj gradskoj vijećnici, u Ulici sv. Ćirila i Metoda 6, održava se svečana sjednica Gradske skupštine Grada Zagreba, u sklopu koje će gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević i predsjednik Gradske skupštine Joško Klisović dodijeliti javna priznanja Grada Zagreba.
Među uzvanicima je i predsjednik RH Zoran Milanović. Izaslanik predsjednika Vlade je ministar Tomo Medved, a Hrvatskoga Sabora, zastupnik Marko Pavić.
>> POGLEDAJTE SNIMKU
>> TIJEK DOGAĐAJA:
13:40- Gradonačelnik Tomašević i predsjednik Gradske skupštine daju izjavu
Predsjednik Gradske skupštine Joško Klisović komentirao je navode novinara da je on osobno predložio ravnateljicu Svetog duha za priznanje Grada Zagreba te oko dodjele za Zagrepčanku godine
-Mislim da je Čavajda zaslužila nagradu. Ono što je ona pokrenula svojim slučajem u javnosti stvarno zaslužuje da dobije nagradu, posebno u kontekstu zaštite prava žena. Prosvjedi su legitimno pravo svakog građanina, dok se ne događa kakav nered- kazao je Klisović pa dodao da nije sudjelovao na službenoj svečanosti proslave Dana državnosti.
Gradonačelnik Tomislav Tomašević čestitao je svima građanima Dan grada. Podjelili smo 15 nagrada Grada Zagreba te nagradu za Zagrepčanku godine koja je, ustvrdio je Tomašević, najvažnija.
13:00 - Zagrepčanka godine je Mirela Čavajda
- Hvala svima vama, hvala Gradu Zagrebu i svima koji su bili uz mene i prepoznali ovu temu kao izrazito važnu. Hvala mojoj obitelji i prijateljima i ovu bi nagradu posvetila svojem sinu Grgi koji će živjeti vječno i ovu bi nagradu posvetila svim majkama - rekla je kroz suze.
12:55 - Glazbeni broj
Prije dodjele posljednje nagrade danas, slijedi glazbeni broj - B. Papandopulo: Dudaš iz Pintarichiane za gudače
12:50 - prof. dr. sc. Ana-Maria Šimundić, specijalistica medicinske biokemije, ravnateljica Kliničke bolnice "Sveti Duh"
Kao ravnateljica za prioritetni cilj postavila je ostvarenje svih uvjeta potrebnih za cjelovitu i kvalitetnu zdravstvenu skrb za sve žene te neprekidan rad za opće dobro koje u segmentu zdravstva podrazumijeva unaprjeđenje kvalitete skrbi o pacijentima, povećanje zadovoljstva zdravstvenih djelatnika, unaprjeđenje poslovanja i poticanje znanstvenoistraživačkog rada.
Autorica je više od 25 poglavlja u raznim priručnicima i knjigama, objavila je 200-tinjak radova, a od 2011. do 2017. bila je glavna urednica uglednog znanstvenog časopisa Biochemia Medica. Kao pozvani predavač gostovala je na više od 90 domaćih i međunarodnih znanstvenih i stručnih skupova, a na nizu skupova sudjelovala je kao član i/ili predsjednik znanstvenoga i organizacijskog odbora. Od 2020. do 2021. bila je predsjednica Europskog udruženja za laboratorijsku medicinu, u kojem je bila i voditelj niza radnih skupina i povjerenstava.
Redoviti je profesor na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, mentorirala je brojne diplomante i doktorande, a za svoj stručni i znanstveni rad primila je brojne nagrade i priznanja.
Prema istraživanju skupine znanstvenika sa Sveučilišta Stanford uvrštena je među 2 posto najcitiranijih svjetskih znanstvenika u 2019. i 2020., a prema poslovnom tjedniku Lider zauzela je 23. mjesto na listi najmoćnijih predsjednica uprave u Hrvatskoj u 2022.
12:48 - HRT Hrvatski radio Radio Sljeme
Svakodnevno, iznimno profesionalno, kvalitetno i ažurno prati sve događaje u Zagrebu tijekom impresivno dugog razdoblja jer svoj program emitira na području Zagreba i šire okolice od 1953. Iako se Radio Sljeme čuje u cijeloj središnjoj Hrvatskoj i pokriva nekoliko županija, u programskom usmjerenju središnje mjesto zauzima grad Zagreb.
Radio Sljeme tijekom dugih sedamdeset godina predanog bavljenja gradskim temama stekao je reputaciju i odvjetnika Zagrepčana baveći se njihovim svakodnevnim životnim poteškoćama od komunalnih usluga, preko zastoja u prometu do prirodnih nepogoda kojima je grad nažalost bio izložen. Na frekvenciji najzagrebačkijeg radija 88,1 MHz, koji emitira od 0 do 24, mnogo je i savjetodavnih emisija, zabavnoga, kulturnoga i sportskog programa uz glazbu evergreenskog senzibiliteta i podosta glazbe posvećene gradu Zagrebu.
Popis brojnih aktualnih emisija sa zagrebačkim štihom, odnosno vezanim uz Zagreb impresivna je bilješka koja oslikava značenje Radija Sljeme za ovaj grad: Zajednički nazivnik, Kaj vas žulja, Zagrebi po Zagrebu, Moj firtl, Zagrebački dnevnik, Zagrebački vremeplov, Obnavljamo Zagreb zajedno, Gradska posla, Replika, Purgeraj, Kolnički trač, Reporterska javljanja, Cener, Komunalije, Pozivnica, Kajkavijana, Plesnjak, Onak među nama, Dobri duh Zagreba i Gospodična Muza.
12:47 - Udruga "Zemljani - Are You Syrious?"
Udruga je nastala 2015. kao građanska inicijativa koja pruža podršku tražiteljima azila i osobama pod međunarodnom i privremenom zaštitom. Neki od njihovih programa su besplatna samoposluga AYS Free Shop, tečajevi opismenjivanja i hrvatskog jezika za odrasle, podrška djeci u svladavanju jezika i učenju, monitoring kršenja zakonom zajamčenih prava i podrška pri njihovu ostvarivanju te redovito izvještavanje o problemima izbjeglica na širem području Europe.
Volonteri i volonterke udruge su u 2022. ostvarili više od 7000 volonterskih sati. Suradnja s Gradom Zagrebom u projektu Connection pridonijela je uspješnom provođenju integracijskih aktivnosti udruge.
U prošloj godini u socijalnoj samoposluzi zabilježena su 1424 posjeta te su podijeljena 34.864 artikla. Posjetitelji su bili tražitelji azila, azilanti, osobe pod privremenom zaštitom, ali i građani Grada Zagreba u potrebi. U 2022. u okviru programa podrške djeci 48-ero djece u 21 obitelji dobilo je podršku 77 volontera koji su individualno radili s djecom te su ostvarili 2407 volonterskih sati.
12:45 - Olja Savičević Ivančević, profesorica hrvatskog jezika i književnosti, književnica
Njezin roman Ljeta s Marijom pojavljuje se u trenutku kad hrvatsku književnu scenu više nego ikad obilježavaju ženski glasovi; u rasponu od napisa po društvenim mrežama, optuživanja, povremenih ekscesa i nerazumijevanja, pojednostavnjivanja teme koja je mnogo ozbiljnija od dnevne doze medijske histerije, pa do objavljivanja doista impresivnog broja knjiga koje potpisuju žene, a neke su od njih, što nikako ne znači sve, iznimno bitne i kvalitetne.
Ovaj roman kreće u ispisivanje one dionice obiteljske povijesti koja je nepravedno ostala prazna, pa okljaštrenom obiteljskom stablu dodaju nove grane koje mu pripadaju i čine ga potpunim i cjelovitim, ispravljaju neke stare nepravde i tamne povijesne taloge dajući glas nevidljivim ženama koje se nisu uklapale u tipologiju žena objekata ili žena konstrukcije kako su ih tretirali veliki književni bardovi.
To je roman kojim je postavljen spomenik što će ga teško bilo tko moći pospremiti u ropotarnicu prošlosti jer predstavlja lude jadne drage opasne divne žene, a upravo takve su sve njezine Marije. Bitne su riječi, a one moraju biti prirodne i precizne, komunicirati kao muzika, a baš to uspijevaju one zapisane u romanu Ljeta s Marijom.
12:41 - prof. dr. sc. Drago Prgomet, dr. med., specijalist otorinolaringolog, subspecijalist plastične kirurgije glave i vrata
Redoviti je profesor u trajnom zvanju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i predstojnik Klinike za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata KBC-a Zagreb od 2006. te vodeći hrvatski stručnjak na ovom području, s iznimnim međunarodnim ugledom. Autor je više od 250 stručnih i znanstvenih radova objavljenih u časopisima s međunarodnom recenzijom, objavio je 25 poglavlja u domaćim i stranim udžbenicima, autor i/ili urednik je 8 udžbenika, mentor je na 14 doktorskih disertacija i 38 specijalističkih usavršavanja.
Kao predsjednik ili voditelj organizirao je 34 domaća i međunarodna znanstveno-stručna skupa. Pozvani je urednik u pet časopisa s međunarodnom recenzijom. Utemeljio je Hrvatsko društvo za vojnu medicinu i Hrvatsko društvo za tumore glave i vrata.
Tijekom svoje karijere obavio je oko deset tisuća operacija, najvećim dijelom iz područja tumora glave i vrata. Osnovao je Centar za tumore glave i vrata KBC-a Zagreb kao jedinstvenu instituciju u Hrvatskoj kako bi se bolesnicima s ovom vrstom tumora na jednome mjestu pružila vrhunska medicinska dijagnostika i liječenje. Tijekom 2022. bio je pozvani urednik suplementa Acta Clinica Croatica u prigodi 100 godina rođenja Ive Padovana, predsjednika HAZU-a. Bio je predsjednikom "International Conference of Head and Neck Cancer" održanog u Zagrebu 22. listopada 2022.
12:39 - Slavka Pavić, fotografkinja
Jedna je od najvažnijih hrvatskih fotografkinja čiji je rad obilježio umjetnost druge polovice 20. stoljeća. Fotografijom se aktivno počela baviti 1950-ih godina. U idućim desetljećima formirala se kao autorica prepoznatljive autorske poetike i jedna od glavnih domaćih predstavnica subjektivne fotografije. Oduvijek poznata među ljubiteljima fotografije, širu popularnost i zasluženo priznanje dobila je tek posljednjih desetak godina za nekoliko projekata: 2012. predstavljena je samostalnom izložbom na Festivalu Hrvatske u Francuskoj - Croatie, la voici u Cité nationale des arts u Parizu, a dvije godine kasnije priređena joj je velika retrospektivna izložba u Muzeju grada Zagreba koja je doživjela i nekoliko gostovanja.
Objavljena je i njezina monografija Slavka Pavić: subjektivna fotografija 2015., a predstavljena je i u dva projekta Hrvatske televizije Fotografija u Hrvatskoj 2008. i Suvremenici 2017. U povodu 70. godišnjice rada priređena joj je prošle godine izložba Slavka Pavić: Svijet vrijedan gledanja u Galeriji Kranjčar u Zagrebu.
Kao osoba iskrene radosti, ljudske topline, slobodnog duha i otvorena prema svijetu omiljeni je gost i posjetitelj različitih izložbi i kulturnih događanja. Svojim objektivnim rezultatima i nesumnjivom pripadnosti antologiji hrvatske fotografije te 70-godišnjim aktivnim umjetničkim radom postala je jednim od najpozitivnijih simbola Zagreba.
12:37 - Matea Parlov Koštro, magistra kineziologije, atletičarka
Jedna je od najboljih hrvatskih atletičarki, članica Atletskog kluba Svetice i višestruka prvakinja Hrvatske na srednjim i dugim prugama, a posljednje dvije godine ostvarila je vrlo zapažene rezultate u međunarodnoj konkurenciji.
Na Olimpijskim igrama u Tokiju u ljeto 2021. oduševila je hrvatsku sportsku javnost 21. mjestom u maratonu u Sapporu iako je u iznimno teškim uvjetima, uz visoku temperaturu i vlagu u zraku, u konkurenciji 88 atletičarki iz cijelog svijeta nastupila s prijavljenim tek 72. rezultatom. U izravnom prijenosu olimpijskog maratona, pred auditorijem od nekoliko milijardi gledatelja, bila je šesta najbrža Europljanka. A da je u najužem krugu najboljih europskih maratonki, potvrdila je osvajanjem srebrne medalje u maratonskoj utrci na Europskom prvenstvu u Münchenu u kolovozu 2022.
Tim uspjehom donijela je Hrvatskoj povijesnu prvu medalju iz maratona s velikih natjecanja. Uoči tog povijesnog rezultata za hrvatsku atletiku postavila je i novi hrvatski rekord u trčanju na 10 km.
U svojoj svakodnevici ispunjenoj atletikom i medijskim nastupima promovira zdrav život, a uspješnim nastupima izvan Hrvatske izvrsno promovira svoju domovinu i svoj grad.
12:33 - 25 škola koje su ponudile smještaj kolegama stradalim u potresu
25 odgojno-obrazovnih ustanova - škola, domova i učilišta, u duhu zajedništva i solidarnosti, ponudilo je svoje prostore i resurse za nastavak odgojno-obrazovnog rada pet osnovnoškolskih i osam srednjoškolskih ustanova oštećenih u potresu u ožujku 2020., za ukupno 6094 učenika i 80 korisnika Učeničkog doma Ante Brune Bušića.
Zajednice u školama domaćinima pokazale su solidarnost i velikodušnost kada je bilo najpotrebnije iako su se i same suočavale s posljedicama potresa. Za vrijeme obnove gotovo sve su škole domaćini morale organizirati nastavu u dvije smjene umjesto u jednoj. Aktivnosti koje su se prije organizirale bez problema sada su morale koordinirati dvije školske zajednice.
Sve se ovo događalo u kontekstu pandemije COVID-19 koja je dodatno otežala i koordinaciju škola i izvođenje nastave. Stoga su sve škole od resornog ministarstva zatražile i dobile suglasnost za skraćenje nastavnog sata na 40 minuta, što je nametnulo nove pedagoške i organizacijske izazove koje su sve škole uspješno prebrodile.
Učenici, roditelji, djelatnici i ravnatelji škola uložili su izniman trud, pokazali su solidarnost i spremnost na suradnju i prilagodbu novim uvjetima rada te je s gostujućim školama ostvarena kvalitetna suradnja u organizaciji aktivnosti važnih za održavanje kvalitete učenja i poučavanja te obrazovnog sustava u cjelini.
12:29 - Muška moda Šabić
Jedan je od nezaobilaznih zagrebačkih obrta, pojam visoke kvalitete i individualnog pristupa klijentu. U struci se ističu kao jedan od rijetkih obrta koji čuvaju prepoznatljivost hrvatske tradicije, a izdvajaju se ponudom ručno rađenih muških odijela.
Obrt je utemeljio 1958. Salim Šabić u Ilici 58, a na toj se adresi nalazi i danas. Nakon njegove smrti 2000. obrt preuzima sin Mirza Šabić koji nastavlja proizvoditi muška odijela od biranih tkanina oslanjajući se na tradiciju i poslovanje koje je postavio njegov otac.
Redovito izlaže na modnim revijama i sajmovima, aktivno sudjeluje u humanitarnim akcijama, dobitnik je brojnih domaćih i međunarodnih nagrada i priznanja za očuvanje tradicije, promicanje obrtništva i edukacije mladih. Nastavio je suradnju s kazalištima kako domaćim, tako i inozemnim.
Obrt Muška moda Šabić odabran je za izradu uniformi počasne bojne Hrvatske vojske.
Mukotrpnim i predanim radom, s proizvodima uvijek jednako visoke kvalitete, opstali su na tržištu više od šest desetljeća.
12:27 - dr. sc. Matko Meštrović, povjesničar umjetnosti, doktor humanističkih znanosti, znanstvenik
Svojim je plodnim javnim djelovanjem tijekom gotovo sedam desetljeća ostavio dubok trag na područjima kulture, umjetnosti, medija i znanosti. Na intelektualnom polju rijetki su pojedinci s tako širokim interesima, temeljnom konzistentnošću pristupa, zauzetošću za opće dobro i prevladavanje odnosa dominacije. U užem smislu, nezaobilazan je začetnik teorije neoavangardne umjetnosti i dizajna u Hrvatskoj i šire, koji je svoje ideje širio i prenosio u kulturnu, umjetničku i medijsku praksu svoga vremena.
Nije autor kojeg možemo povezati s ijednim konkretnim dizajnerskim djelom, nije grafički niti industrijski dizajner u užem smislu. Ipak, riječ je o osobi i stručnjaku koji je iznimno važan za afirmaciju discipline i razvoj diskursa o dizajnu u našoj sredini.
Njegovi radovi uključuju velik broj tekstova, kritika, eseja, znanstvenih i popularnih članaka te desetak autorskih knjiga i obuhvaćaju interdisciplinarnu kritičku teoriju, kritiku umjetnosti, teoriju dizajna i kritičko-teorijsko promišljanje tehnologije i medija te dvije zbirke pjesama. Glavna djela uključuju: Od pojedinačnog općem (1967.), Obrisi bez obrasca (1978.), Teorija dizajna i problemi okoline (1980.), Svijet, svijest i zavisnost (1983.), Roba i sloboda (1995.), Vrijeme zbilje (2002.), Prema novom usmjerenju (2011.).
12:26 - prim. dr. sc. Borut Marn, dr. med., specijalist otorinolaringologije i subspecijalist audiologije
U Hrvatsku je uveo ispitivanje evocirane otoakustičke emisije i frekvencijsku audiometriju slušnim evociranim potencijalima te je tako znatno unaprijedio ranu dijagnostiku oštećenja sluha. Godine 2002. osnovao je stručnu udrugu Hrvatska udruga za ranu dijagnostiku oštećenja sluha (HURDOS). Iste je godine osmislio i uveo probir sve novorođenčadi na oštećenje sluha, i to u sva rodilišta u Hrvatskoj.
Na taj su način prikupljeni dragocjeni statistički podaci o uspješnosti probira i učestalosti ranog oštećenja sluha u Hrvatskoj te je dokazana opravdanost probira. Na prijedlog HURDOS-a 2006. provjera sluha u sve novorođenčadi postala je obvezatna mjera zdravstvene zaštite.
Sudjelovao je kao istraživač ili voditelj u osam domaćih ili međunarodnih projekata, autor je 60-ak stručnih ili znanstvenih radova te koautor udžbenika Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Preventivna i socijalna pedijatrija objavljenog 2018. U svom je radu uvijek okrenut dobrobiti svojih malih pacijenata i njihovih obitelji, ali i stručne zajednice kojoj pripada te društva. Inovativno je pronalazio načine da se unaprijedi klinička praksa i dosljedno ih provodio.
Njegova je iznimnost u samozatajnoj posvećenosti dječjoj otorinolaringologiji i audiologiji tijekom četrdesetogodišnjega kliničkoga, znanstvenoistraživačkoga i predavačkog rada te u stvaranju cjelovitih rješenja, kao što je obvezan neonatalni probir na oštećenje sluha, koja trajno mijenjaju razvojni ishod djece rođene s oštećenjem sluha.
12:23 - Juraj Lerotić, diplomirani redatelj, filmski i TV redatelj
Njegov dugometražni igrani prvijenac Sigurno mjesto iznimno je umjetničko postignuće i uspjeh, režiran prema vlastitom scenariju, u kojem je fikcionalno rastvarajući kroniku i traumu stvarno proživljenoga intimnog (i obiteljskog) gubitka stao pred kameru i kao glumac, sugestivno tumačeći ulogu mladića koji traži sigurno mjesto za brata zarobljena i već fizički načeta neobjašnjivim suicidalnim porivima.
Tim trima samopostavljenim i superiorno odigranim ulogama u Sigurnome mjestu Lerotić potvrđuje reputaciju iznimno kreativnoga i inovativnoga, a povrh svega beskompromisnog filmaša koji se, ne podilazeći komercijalnim ili umjetničkim trendovima u lokalnom i globalnom okruženju, suočava s temama od duboko intimnog interesa i univerzalne humanističke težine.
Pristupa im pomnom scenarističkom i redateljskom elaboracijom te besprimjerno inovativno, dovodeći u gotovo savršeno suglasje opservaciju svakodnevice, intimni svijet prožet emocionalnim izazovima i nekonvencionalne izlagačke postupke. Takva reputacija prati ga od višestruko nagrađivanog srednjometražnog igranog filma Onda vidim Tanju (2010.).
Briljira na skliskom terenu psihološke drame, ovdje još osjetljivijem zbog autobiografske inspiracije, a izvedbeno zahtjevnijem i zbog odluke da se proživljenoj traumi još jedanput izloži i kao tumač glavne uloge. Taj autentični umjetnički i humanistički izazov ne prestaje donositi domaće i međunarodne nagrade i priznanja Lerotićevu drugom profesionalnom filmu.
12:20 - Zdenko Kobešćak, profesor tjelesnog odgoja, nogometni trener
Jedna je od legendi Građanskog nogometnog kluba Dinamo Zagreb u kojem je proveo više od 50 godina i kao uspješan igrač i kao trener. Za Dinamo je debitirao 1962. te je s Modrima osvojio više trofeja među kojima se svakako ističe Kup velesajamskih gradova 1967. Uspješno je nastupao za reprezentaciju Jugoslavije, a igrao je i u Sloveniji i u Francuskoj.
Nakon završetka nogometne karijere svoju životnu energiju usmjerava radu s mladim igračima. Trenerski posao započeo je u radu s mlađim kategorijama u omladinskoj školi Hitrec Kacijan. U 40 godina rada s talentiranim omladincima utjecao je na njihov profesionalni razvoj i pripremio oko 50 igrača za seniorski sastav Dinama.
Kruna njegove trenerske karijere bila je prva međunarodna utakmica hrvatske nogometne reprezentacije 1990. protiv SAD-a kada je bio pomoćnik tadašnjeg izbornika. Za svoj sportski rad primio je brojne nagrade i priznanja.
12:17 - Dobitnice nagrade profesorice iz inicijavite Pravo svakog djeteta na obrok.
Dobitnice su izv. prof. dr. sc. Ivana Dobrotić, izv. prof. dr. sc. Olja Družić Ljubotina, izv. prof. dr. sc. Marijana Kletečki Radović i izv. prof. dr. sc. Antonija Petričušić, na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, članice inicijative Pravo svakog djeteta na školski obrok
Polazeći od teorijskih i empirijskih spoznaja iz svog znanstvenoistraživačkog rada, dvije i pol godine su na društveno angažiran način zagovarale promjene u sustavu školske prehrane. Zalagale su se za univerzalan model kojim bi se svakom djetetu u osnovnim školama u Hrvatskoj omogućio jedan besplatan i nutritivno uravnotežen obrok dnevno.
Zagovaranje inicijative rezultiralo je krajem 2022. donošenjem Odluke Vlade Republike Hrvatske o uvođenju besplatnog školskog obroka za svu djecu u osnovnim školama i zakonodavnim izmjenama unutar obrazovnog sustava. Za tu je mjeru u okviru državnog proračuna za 2023. osigurano 73 milijuna eura.
Inicijativom Pravo svakog djeteta na školski obrok nisu samo pridonijele mogućnosti da svako dijete ima pravo na školski obrok nego su pokazale veliku osjetljivost, pogotovo za djecu koja žive u nepovoljnim socijalnim prilikama. Pokazale su važnost kreiranja politika temeljenih na znanstvenim dokazima te važnost suradnje akademske zajednice i kreatora politike, odnosno umreženosti i međusektorske suradnje za pokretanje društvenih promjena kada su u pitanju prava najslabijih članova društva te time dokazale da samo stvaranjem jednakih mogućnosti za sve stvaramo pravedno i zdravo društvo.
12:15 - Nagradu dobiva fizičar Saša Ceci
Profesor Saša Ceci dobitnik je Nagrade grada Zagreba. U četvrtoj knjizi iz serijala Blesimetar pod nazivom Kronika beznađa prikupljeni su znanstveno-popularni tekstovi u kojima je sustavno razotkrivao dezinformacije o pandemiji bolesti COVID-19. Pojašnjavao je što je znanstveni konsenzus o ovoj temi, koje su znanstvene činjenice relevantne za nju te kako sve to javnost sama može provjeriti. Zbog svog sustavnog rada na javnom iznošenju znanstvenih činjenica, poput mnogih drugih promotora znanosti u svijetu našao se na meti širitelja dezinformacija kojima je kvario posao. Unatoč tim napadima nije se uplašio niti posustao.
Autor je četiriju knjiga s tekstovima sa svog znanstveno-popularnog bloga Blesimetar, pokrenutoga 2010. Njegova prva knjiga koristi se u nastavi metodike i psihologije na Sveučilištu u Rijeci, a tekstove objavljene u četvrtoj knjizi podržali su naši međunarodno priznati znanstvenici iz područja biologije i medicine te brojni drugi znanstvenici u našoj zemlji. Autor je 70-ak znanstvenih radova s više od 3000 citata. Jedan je od začetnika i organizatora Skeptika u pubu od njihova početka, jedan je od četiriju autora i voditelja znanstvene emisije HRT-a Treći element već desetu sezonu, a za učenike, nastavnike, studente i profesore, ne samo fizike, održao je brojna popularizacijska predavanja u zemlji i regiji.
12:10 - Glazbena točka
Zbor Zvjezdice, uz klavirsku pratnju izveo je skladbu „Moj Zagreb tak imam te rad“ Slijedi dodjela nagrada Grada Zagreba
12:05 - Medalja Grada Zagreba policajcima
Sandiju Kraljiću, Luciji Kolegi i Sonji Jovanović Jurić, službenicima Policijske uprave zagrebačke, VIII. Policijske postaje Zagreb, dodijeljuje se Medalja Grada Zagreba zbog pružanja nesebične pomoći te iskazanog plemenitog čina i timskog rada prilikom poroda i skrbi o novorođenom djetetu i majci djeteta do dolaska medicinske službe.
>> Njihovu priču pročitajte OVDJE
12:00 - Slijedi nastup zagrebačkih solista, zatim dodjela priznanja
W. A. Mozart: Allegro iz Divertimenta u F duru je glazbeni broj koji izvode.
11:50 - Govor Zorana Milanovića
- Deset godina smo u Europskoj uniji i gledam što je Hrvatska napravila. Car je daleko, a Bog je visoko, međutim u tih deset godina napravljen je pomak. 10 godina 10 milijardi eura koji danas vrijedi 20 posto manje, nego tada zbog inflacije. Ne razlikujemo se puno od ostalih, rijetko europska sredstva idu u razvojne projekte, a nitko se nije razvio osim rentijera i državama u posebnim pozicijama, ako nije imao jeftinu energiju - započeo je izlaganje Milanović.
Istaknuo je kako Hrvatska nije učinila i rasla dovoljno koliko bi mogla, no da raste poput ostalih država u regiji, čak BiH raste više od nas, dodao je Milanović.
- Zagreb je moj grad i ja ga tako doživljavam. Naslijedili smo grad koji se povijesno razvijao stihijski, kad to kažem ne mislim na prethodnu vlast, ja sam puno o tome govorio, no to je počelo puno prije. U Zagrebu vidimo stvari za koje ni sam ne znam kako ih riješiti, primjerice donjogradski blokovi koji su dosta stihijski rasli, kao čitava Ilica, Vlaška koje su nakrcane starim neatraktivnim i jeftinim privatnim nekretninama, a nemaju nikakav poticaj za obnovu. To su stotine zgrada i to me kao Zagrepčanina tišti i ne vidim riješenje. Ovo je naš grad i ovo je i turistički grad. Ovdje se vrte milijarde i milijuni eura, a vlast od toga nema ništa - nastavio je.
Osvrnuo se i na gradsku vlast.
- Izabrali ste teži put, govorim iz osobnog iskustva, ali nemojte od toga odustati jer mi se čini da je to pravi put, a kada to kažem ispada da navijam, ali mislim da je transparentno poslovanje ispravan način - kazao je.
11:30 - Govori izaslanika predsjednika Vlade i Sabora
U svojim govorima uz čestitke, Marko Pavić i Tomo Medved nisu zaboravili istaknuti uspjehe Vlade. Govorili su o najavljenoj poreznoj reformi, ukidanju prireza te sredstvima za lokalnu samoupravu.
- Vlada će i dalje biti partner na dobrobit građana i gospodarstva - zaključio je.
11:20 - Govor Tomislava Tomaševića
- Nogometnim rječnikom, iza nas je prvo poluvrijeme, prve dvije godine rada. Kada smo preuzeli vlast dočekala nas je prazna blagajna i urušen sustav. Na polovici mandata pokrenuli smo brojne promjene, neke su stigle do svakog kućanstva poput one o novom modelu za otpad, a neke su malo manje vidljive. Stabilizirali smo financije, reorganizirali smo rad gradske uprave, imamo 40% rukovodećeg kadra manje i zapošljavamo preko javnog natječaja. Holding je prvi put završio godinu u plusu, a rastao mu je rejting baš kao i gradu. - kazao je.
Dodao je kako u mandatu još planiraju završiti 20 vrtića kako bi svako dijete u Zagrebu imalo osigurano mjesto u vrtiću, a naglasio je kako je i dio sredstava osiguran izmjenom odluke o roditeljima odgojiteljima. Nastavio je Tomašević nabrajati uspjehe Grada osvrnuvši se na povlačenje europskih sredstava za koje je ocijenio da su nikad veća.
- Nakon sedam godina u gradskoj bolnici Sveti Duh, žene mogu ostvariti pravo na pobačaj, uveli smo građanski odgoj u školama, podržavamo Zagreb Pride, vratili smo ploču na Dotrščinu, a najveći kapitalni projekt je Paromlin koji će biti najveći društveno-kulturno-obrazovni centar u državi - nastavio je Tomašević.
Osvrnuo se i na nabavu novih tramvaja, izgradnju pruge i ostale projekte koje planira realizirati u naredne dvije godine mandata. Na kraju je zahvalio svim građanima.
- Dodijeljujemo danas 15 nagrada Grada Zagreba, zbog kojeg je ovaj grad bolje mjesto i hvala im na doprinosu za razvoj ovoga grada. Posebno bih izdvojio nagradu Zagrepčanka godine, koja je i najbitnija na ovoj sjednici. Dobila ju je Mirela Čavajda. Ona je svojom hrabrošću potaknula sve i istupila o najtežem i najdelikatnijem životnom trenutku. U ime grada Zagreba, gospođi Čavajdi zahvaljujem i čestitam.
11:10 - Govor Joška Klisovića
- Naš Zagreba svakoga dana postaje sve ljepše mjesto za život. Zagreb više nije niti kantograd, niti kleptograd, a zaustavljen je i urbanocid - kazao je predsjednik Skupštine SDP-ov Joško Klisović.
Ocijenio je dobrim da građani sudjeluju u odvajanju otpada i da urbana kultura postoji te nastavio kako su u dobrom stanju i gradske financije, što su prepoznale i međunarodne financijske institucije.
- Ukidanje prireza, ne bi doprinijelo razvoju grada - kratko se osvrnuo Klisović na najavljenu Vladinu poreznu reformu dok ga je iz prvih redova slušao izaslanik premijera i potpredsjednik Vlade Tomo Medved.
Osvrnuo se i na pobačaj kazavši kako je činjenica da je pobačaj dostupan je pozitivni pomak u Zagrebu.
- Razvijat ćemo ga i dalje zajedno, naš Zagreb, a dio naših laureata to je već učinio i zato smo i ovdje kako bismo im dodjelili priznanja - zaključio je.
11:00 - Početak programa
Oko dva sata programa svečane sjednice započelo je u 11 sati intoniranjem himne, a nakon pozdrava svih prisutnih slijede govori visokih uzvanika. Zatim slijedi dodjela nagrada i priznanja
10:40 - Prosvjed prije skupštine
Prije početka sjednice uzvanike i goste su dočekali prosvjednici protiv pobačaja s transparentima, a zasvirali su i trube. U trenutku kada je došao predsjednik Zoran Milanović kojeg su dočekali gradonačelnik Tomislav Tomašević i predsjednik Skupštine Joško Klisović prosvjednici su na trubi počeli svirati Krist stade na žalu. Jedan od razloga je, naime, to što nagrada Zagrepčanka godine ove godine odlazi u ruke Mirele Čavajde.
Nikad ljepše mjesto? Ajme... Gužve nikada veće, ne radi broje automobila, već radi neznanja da se usklade semafori. Smeća po cestama koliko se želi, komunalije skuplje nego ikada, a usluga lošija nego ikada, ceste propadaju, usluga u bolnici nikada gora, a glavna preokupacija je preimenovanje ulica... To je to, kada ne znaš, onda se baviš ideologijom...