Nije riječ o Nadalini i nisu mutili jaja, ali su napravili kajganu. A prema svemu sudeći, ekipi iz restorana Vegefino, koji se temelji na jelima od sastojaka koji nisu životinjskog podrijetla, ništa nije nemoguće. Budući da vole izazove te su se zaželjeli dobre stare kajgane, no u varijanti koja odgovara njihovu veganskom stilu života, odlučili su ju je spremiti od nekoliko jednostavnih namirnica poput luka, paprike, slanutkova brašna i tofua uz dodatak tajnih začina. Predstavili su je tako danas na 13. izdanju ZeGeVegea, jednom od najvećih festivala održivog življenja u ovom dijelu Europe, koji se još sutra održava na Jelačićevu trgu do 20 sati. Okupio je oko 80 izlagača, među kojima je i devet restorana.
Zamirisala menta s ananasom
Pripremali su kajganu na licu mjesta od svježeg tofua koji prave sami, a desetak je porcija, koje su stajale po 15 kuna, “planulo” u nekoliko minuta. Kako nam kažu posjetitelji koje smo sreli kod štanda, ostali su oduševljeni ovom delicijom, a da ne znaju da u njoj nema jaja, ne bi nikad ni skužili. Među njima je bilo i onih koji nisu vegani ni vegetarijanci. Kajgana je usto dobila nagradu za najinovativniji veganski proizvod putem projekta udruge Prijatelji životinja, koja je i organizator sajma, te Ministarstva poljoprivrede pod imenom “Proizvodimo održivo, jedimo zeleno”.
– Kad se čovjek prebacuje na veganstvo, nekako mu najteže u cijelom tom procesu pada zamjena jaja nekom drugom namirnicom. Često se zaželimo kajgane i nismo je jeli godinama, a i ima ljudi koji je zbog zdravlja ne mogu jesti te smo se zato odlučili stvoriti verziju koja je sto posto veganska. Reakcije su odlične. Izgleda kao kajgana, miriši kao kajgana i originalnog je okusa. Trenutačno je pravimo svježu, a moći će se kupiti i vakuumirana – govori Tin Pažur, vlasnik restorana Vegefino. Kod njih su se mogli kušati ili kupiti veganski ćevapčići, kobasice, salama, falafel, faširanci...
Na štandu Marijane Lihtar, odnosno OPG-a Anto Jurić iz Velike Gorice, a koji ujedno izgleda kao minidžungla, može se kupiti i “živo” začinsko bilje. Njega, pak, ne možete fulati jer će vas do gospođe Lihtar dovesti miris koji se širi cijelom južnom stranom trga. A posebice je snažan miris mente u kombinaciji s ananasom, čija teglica košta 20 kuna.
– Ananas se osjeti tek kad protrljamo list mente. Osim toga, imamo i bosiljak, ružmarin, vegetu, vlasac, origano, a oni su po 10 kuna – nabraja nam M. Lihtar. Nedaleko od nje, velik je interes privukao i beskvasni kruh obrta Iris i Branimir delicije. Pripremaju ga od sedam do 10 dana na isti način, objašnjavaju, kako se to radilo i prije 500 godina. Kruh stoji 25 kuna po kilogramu.
– Pravimo ga od prirodnog kvasca, odnosno startera, koji također radimo sami. Kvasac mora fermentirati, a nastaje od brašna, vode i soli. Taj je proces kompliciran i dugotrajan te kvasac nastaje po mjesec, dva. Mogu ga jesti i osobe koje ne podnose gluten zato što, zbog svog sastava, ne “krade” kalcij tijelu i nije težak za organizam. A opet s druge strane dovoljno je zasitan – kaže Iris Komesar, vlasnica obrta.
Sprijateljila se s mušterijama
Kod Zlate Nanić, pionirke ekološke poljoprivrede, mogu se pak naći razni proizvodi – od smokve i goji bobica te pite zeljarice s batatom, njezine verzije međimurske pite do pizze sa šumskim gljivama. A u ponudi su i njezine kuharice.
– Najbolje mi zasad ide zeljarica. Ispunjava me kad vidim kako ljude obraduju moji proizvodi. Kad nije bilo pandemije, toliko me je ljudi znalo izgrliti jer sam se sa svakom mušterijom sprijateljila – iskrena je 70-godišnjakinja koja do sada nije propustila nijedno izdanje ZeGeVegea. Ovo joj je, dodaje, posljednje i “oproštajno” jer se ipak za života naradila i vrijeme je za odmor.
Prvi put se na sajmu može naći i veganska pizza za 40 kuna, i to kod štanda zagrebačke udruge Avokado, a koju spremaju od salate, žitarica, mahunarki, povrća, umaka te pohanog sejtana. Ima tu i burgera, variva, sushija te tortilja, a osim raznih jela, voća i povrća, na ZeGeVegeu svatko može pronaći nešto što može ponijeti kući. Sve, od veganske odjeće i obuće do knjiga, maslinova i bučina ulja, kozmetike... ili pak otići na neku od desetak besplatnih radionica.
zar nije rečeno da na trgu više ne bude vašara i šatora?