Slično kao već desetljećima otvoreni dalmatinski restoran u Zagorju ili pak udruženje studenata Istrijana u Osijeku djeluju zagrebačke klape prosječnom konzumentu u glavnom gradu. Kao dio bliske, bratske kulture, ali ipak tuđe. Iako, odgovaraju uglas članovi, nije klapska glazba u središnjoj Hrvatskoj, ili bilo kojem kutku naše zemlje, ni toliko egzotična ni toliko rijetka jer je postala općehrvatski fenomen.
Tako će sutra u 19 sati na Fiofestu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, koji se održava u čast Dinka Fia, hrvatskog skladatelja, dirigenta i glazbenog pedagoga koji je prije nego je preminuo 2011. godine dobrano zadužio hrvatsku klapsku glazbu, nastupiti 11 zagrebačkih klapa. Pardon, smiju se organizatori, nisu sve iz Zagreba, klapa Poj je iz Samobora.
Figurin, Bošket, Petrada...
A uz nju će se na Fiofestu predstaviti klape Slavić, Obilanca, Ćakulone, Figurin, Bošket, Euterpa, Nostalgija, Sagena, Petrada i Prvi komin Snježanin.
Obilanca djeluje u metropoli već sedam godina i sastoji se od sedam članica.
– Neke su s juga, neke nisu, ali ono što nas je povezalo jest ljubav prema pjevanju i izričaju koji je davno izišao izvan granica Dalmacije. Pojam “klapa” i predstavlja skupinu ljudi koja se druži i dobro muzicira zajedno. Valja dobro klapati – objašnjava Dobrila Zvonarek iz Obilance, jedna od pokretačica Fiofesta.
– To i jest smisao klape, kako na pozornici, tako i izvan nje – slaže se Snježana Špiljak iz klape Prvi komin Snježanin. Po njoj je dobila ime, no ponosno kaže da je klapu utemeljio sam Dinko Fio.
– S maestrom Fiom surađivala sam još od 1961., kada sam bila članica dječjeg zbora, a već nas je tada inficirao svojim načinom učenja pjevanja i usmjeravao nas u zborove. Zbog koncerta u povodu svog 80. rođendana maestro nas je na brzinu okupio 2004., ali kao klapu. Dotad se takvim pjevanjem zapravo nisam ni bavila – ističe Snježana Špiljak.
Iako su zagrebačka klapa, dodaje, već su ih tada doživljavali kao da su došli s mora.
– Fio nam je udahnuo duh i dah klapskog pjevanja i toga se nikako ne možemo riješiti – objašnjava.
Bogata ostavština
Nostalgija je pak jedna od najvećih klapa koje je Fio osnovao, a postoji još od 1983. i otpočetka djeluje u zagrebačkom kontekstu. Josip Vatavuk njezin je član od 1990.
– Klape su spona sjevera i juga jer prepoznajemo mentalitet i jednih i drugih. Jedna je od osobina klapskog pokreta da se uspio locirati i u nedalmatinskim krajevima: Rijeci, Slavoniji, Istri... – ističe Vatavuk.
Posljednjih devet godina života Fio je surađivao s NSK pa je svoju ostavštinu darovao knjižnici.
– Ona je bila živa, dinamična, u nastajanju te je tako i pristizala u knjižnicu. Dijelove ostavštine koja danas broji 211 naslova slao nam je od 2002. do 2011. godine, kada je u svibnju primljeno zadnje njegovo pismo – kaže Tatjana Mihalić, koordinatorica Zbirke muzikalija i audiomaterijala NSK.
Ova institucija ime maestra spominje s velikim poštovanjem, a klape ga redom navode kao najveći uzor.
