Obnavljali su se u proteklih pet godina i objekti javne namjene, poput škola, bolnica i fakulteta, a neki su od njih u nadležnosti Grada Zagreba. Dogradonačelnik Luka Korlaet na prošlotjednom se Stručnom savjetu za obnovu pohvalio kako je od 207 projekata dovršeno njih 187, odnosno kako još treba riješiti 20 najkompleksnijih. Među njima je i nekoliko objekata obrazovnih ustanova, poput onog na Šalati koji dijele XVIII. gimnazija i Osnovna škola Ivana Gorana Kovačića. Radovi vrijedni 8,3 milijuna eura počeli su lani u studenom, a trebali bi trajati oko godinu dana. Cjelovitu obnovu doživjet će i Škola primijenjene umjetnosti i dizajna, za što je u tijeku natječaj za izvođača radova, a vrijednost projekta procijenjena je na 15 milijuna eura bez PDV-a. Obnavljaju se i domovi zdravlja, poput onog u Prilazu baruna Filipovića, na kojem će se raditi još nešto više od godinu dana.
Dovršena i Petrova
Što se tiče radova koje provodi država financiranjem iz Fonda solidarnosti, ugovoreno je, kažu u Ministarstvu graditeljstva, 1309 projekata obnove zgrada javne namjene i infrastrukture, a od toga na zagrebačko područje otpada njih 578. – Dosad je pak dovršeno 467 projekata, 99 ih je u fazi izvođenja radova, a ostali su u različitim etapama provedbe. Riječ je o bolnicama, školama, fakultetima te državnim i zgradama kulturne baštine. Ukupno su na poslijepotresnu obnovu privatne i javne imovine utrošene 3,53 milijarde eura, uključujući europska i nacionalna sredstva, od čega se na zagrebački potres odnosi 2,04 milijarde, a na petrinjski 1,49 milijardi eura – navode iz ministarstva.
Prva zagrebačka bolnica koja je u cijelosti obnovljena jest Merkur, a u to je, kako je istaknuto na otvaranju početkom tjedna, uloženo više od 63 milijuna eura. Dovršeni su i 35 milijuna eura vrijedni radovi na Klinici za ženske bolesti i porode u Petrovoj ulici, ispred koje su 22. ožujka 2020., podsjetimo, snimljene fotografije majki i beba koje su ganule svijet.
Svi zainteresirani pak danas mogu posjetiti 29 obnovljenih zgrada javne namjene u metropoli, ali i Zagrebačkoj te Krapinsko-zagorskoj županiji. Od 10 do 18 sati, naime, održava se Dan otvorenih vrata, a obilaze se, među ostalim, prostori Agronomskog, Pravnog i Učiteljskog fakulteta, Gornjogradska i Gimnazija Tituša Brezovačkog te Hrvatski prirodoslovni muzej, u koji će ulaz biti besplatan. U nekim se ustanovama organiziraju i razne aktivnosti pa će svi koji, primjerice, svrate u KB Merkur ondje moći izmjeriti visinu, težinu, glukozu i tlak, a slično se nudi i u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo u Rockefellerovoj. Postav s fotografijama koje svjedoče o posljedicama potresa može se razgledati u zgradi HINA-e na Marulićevu trgu, a izložbe su priređene i u Atelijeru Meštrović u Mletačkoj te u Hrvatskom restauratorskom zavodu u Grškovićevoj.
Biser sakralne baštine
Svoja će vrata otvoriti i gornjogradska palača Bužan te zgrada Ministarstva vanjskih i europskih poslova na Zrinjevcu, a uz stručno vodstvo konzervatora i projektanata od 16.30 sati na Kaptolu će se moći obići i Crkva svetog Franje Asiškog sa samostanom sagrađenim u 13. i 16. stoljeću. Uz predstavljanje obnove kompleksa u Adžijinoj, gdje se gradi druga scena HNK, izložit će se njegovi kostimi i scenografski elementi, a otvorit će i spomen-kuću glumice i donatorice Mile Dimitrijević u Mesićevoj. Na području Zagrebačke županije pak u program su, primjerice, uključeni Dom kulture Kravarsko i Pučko otvoreno učilište u Zaprešiću, a u Zagorju se mogu posjetiti škole u Putkovcu te Lazu Bistričkom.
Obnova je neorganizirana, nedovoljna, spora, a ne daj Bože da novi veliki potres pokaže koliko je bila konstrukcijski kvalitetna. Sramotno, jadno, nedovoljno, balkanski. Zanima me koliko je novca otišlo u krive ruke i na kriva mjesta. Pet godina je trebalo za obnoviti par zgrada. Da su tako obnavljali Berlin nakon rata obnova bi trajala do 2145. godine.