Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 168
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
kako ide gradnja?

Muke s boksovima u metropoli: Moramo li ih graditi ako se to ne može platiti iz pričuve?

storyeditor/2023-02-06/PXL_300123_98039528.jpg
Foto: tomislav miletić/pixsell
1/2
07.02.2023.
u 17:22

Ponovno se potegnulo pitanje zakonitosti financiranja konstrukcija za zaključavanje kontejnera, no u Gradu kažu da su sve odluke o otpadu legalne i da obveza ostaje

"Boksirati" ili ne, pitanje je koje muči Zagrepčane koji još nisu smjestili spremnike za otpad unutar svojih nekretnina, odnosno u smetlarnike ili dvorišta. Svi koji nemaju tu mogućnost, dužni su iz pričuve platiti gradnju tipiziranih boksova na javnoj površini čije im korištenje besplatno ustupa Grad. Boksovi pod ključem, kažu u Čistoći, jedini su način da se odlaganje otpada drži pod kontrolom. A od 670 dosad zaprimljenih zahtjeva za njihovo postavljanje, kažu u Gradu, pozitivno je riješeno 411, negativno 29, a preostalih 230 još je u obradi. Ističu i da je u Zagrebu sagrađeno nekoliko desetaka boksova, no točan broj nemaju jer nakon pozitivnog rješenja stanari taj posao sami dogovaraju. Neslužbeno doznajemo i da je procjena Čistoće da gradu zapravo treba oko 800 boksova.

Odgovor Ministarstva

Ima i onih koji postavljaju pitanje zašto to sami moraju plaćati kada u centru postavljanje podzemnih spremnika financira Grad iz proračuna. U jednom od istupa o tome, gradonačelnik Tomislav Tomašević poručio je da Grad nema novca svima platiti ugradnju spremnika te da bi to bio dugotrajan proces, a kazao je i da su boksovi zapravo "nužno zlo". U posljednje vrijeme pak pojavile su se i sumnje da čitav proces "boksiranja" nije legalan. Posebice nakon što je Davor Bernardić, saborski zastupnik Socijaldemokrata, pitao Ministarstvo pravosuđa i uprave mogu li se građevinske konstrukcije za otpad koje bi se postavljale na gradskom zemljištu financirati novcem iz pričuve. Odgovorili su mu kako je po Zakonu o vlasništvu i drugim srodnim pravima iz pričuve dopušteno plaćati troškove održavanja ili poboljšavanja nekretnine, kao i kredit za njihovo pokriće. "Plaćanje iz pričuve nije namijenjeno za troškove posebnih građevinskih konstrukcija na zemljištima u tuđem vlasništvu", stoji u odgovoru, u kojemu dodaju kako pitanje nije regulirano ni Uredbom o održavanju zgrada. Navode i da Grad, Zagrebački holding, Čistoća i Gradsko stambeno-komunalno gospodarstvo nisu zatražili mišljenje resornog Ministarstva gospodarstva o "boksiranju".

Pobunu protiv "boksiranja" prvi su u metropoli pokrenuli stanari tzv. limenki u Mjesnom odboru Brune Bušića na Borongaju.

– Uporno tvrdimo da je odluka da se boksovi plaćaju iz pričuve u suprotnosti sa zakonom. Angažirali smo i odvjetnicu koja je pravno formulirala naše zahtjeve i smatramo da se spomenutom odlukom krši nekoliko uredbi, Ustav i europske konvencije. Zakonski je strogo propisano čemu služi pričuva. Ona je namjensko sredstvo koje ne služi za ispunjavanje želja političara, nego isključivo za održavanje postojeće nekretnine – napominje Marinko Blažević, vijećnik MO te koordinator i predstavnik 80 suvlasnika na Borongaju koji se brinu o oko 1300 stambenih jedinica zahvaćenih odlukom. Tamošnji su stanovnici, dodaje, Visokom upravnom sudu podniijeli šest zahtjeva za ocjenu zakonitosti odluke.

– U našem slučaju, Čistoća i Grad izišli su na teren a da nas nisu o tome obavijestili te odredili novu lokaciju za boks za cijelu zgradu koja ima šest ulaza i 80 stanova. Dobili smo prostor od 6,5 metara u koji stanu četiri kontejnera, što je premalo za toliko korisnika – navodi Blažević. S Gradom su kontaktirali više puta kako bi našli zajedničko rješenje, no sastanak i dogovor još čekaju.

Budući da je postupak ocjene zakonitosti u tijeku, u Gradu ga, kažu, ne žele komentirati. No, ističu kako su sve odluke koje uređuju pitanja pružanja javne usluge skupljanja otpada i postavljanja boksova na javnoj površini, koje je donijela Skupština te su objavljene u Službenom glasniku Grada, u skladu sa zakonom. S obzirom na to, one su važeće pa su ih, poručuju, svi korisnici dužni poštovati.

– Sukladno odluci o načinu pružanja javne usluge, skupljanje komunalnog otpada na obračunskom mjestu korisnika obavlja se u standardiziranim spremnicima koji se moraju nalaziti u za to predviđenim zaključanim spremnicima i podrumima, haustorima, ograđenim dvorištima, tipiziranim boksovima smještenim unutar katastarske čestice nekretnine ili na bilo koji drugi odgovarajući način kojim se onemogućuje pristup trećih osoba. Samo iznimno, ako se utvrdi da ne postoji mogućnost smještanja dodijeljenih spremnika unutar nekretnine korisnika usluge, može se za te potrebe omogućiti korištenje javne površine bez naknade, na način kako je odlukom propisano. U tom slučaju, uz ispunjenje svih propisanih uvjeta, korisnik usluge moći će koristiti javnu površinu za postavljanje spremnika odnosno boksa koji je dužan financirati vlastitim sredstvima – navode iz Grada u odgovoru na naše pitanje.

Čekalo se dopuštenje

Među onima koji su sagradili tipizirani boks stanari su zgrade u Budakovoj ulici na Peščenici. Koštalo ih je to oko 4000 eura, a platili su jednokratno s računa pričuve. Procedura je trajala gotovo pola godine jer su četiri mjeseca čekali dopuštenje mjerodavnog Gradskog ureda za gradnju, prostorno uređenje i komunalne poslove, a nedugo nakon što su podignuli boks, prijavio ih je jedan od susjeda tvrdeći da je postavljen na njegovu zemljištu. Zbog toga su se morali pravdati uredu koji im je izdao dozvolu pa je slučaj dospio u medije, no u međuvremenu je, kaže Dubravka Hren, predstavnica stanara na brojevima 7, 8 i 9, situacija riješena.

– Kada je proljetos počela cijela priča o boksovima, javili smo se Čistoći, čiji tim je brzo izišao na teren te nam dao zeleno svjetlo za postavljanje. To je bila osnova za sljedeći korak, odnosno slanje dopisa gradskom uredu koji izdaje dozvolu za gradnju. Zahtjev smo uputili u svibnju, ali nitko nam nije odgovarao, zvala sam valjda bezbroj puta, slali smo i mailove, a tek je potkraj rujna ili početkom listopada došlo dopuštenje – prepričava D. Hren. Ostalu proceduru, dodaje, obavili su prilično brzo. Obratili su se tvrtkama, dobili ponude za gradnju boksa, odabrali najpovoljniju i prikupili potpise suglasnosti većine suvlasnika. – U dogovoru s upraviteljem zgrade, odlučili smo boks platiti jednokratno novcem koji smo imali na računu pričuve – ističe D. Hren. Kada je boks postavljen, umnožili su i podijelili ključeve stanarima, a iako su u isto vrijeme kad i oni zahtjev Gradu poslali i neki drugi predstavnici stanara zgrada u kvartu, njima dopuštenje još nije stiglo.

Komentara 4

Avatar Purgerdragovoljac
Purgerdragovoljac
08:20 08.02.2023.

Senf se hvali kako su do sada građani kupili preko 14 milijuna plavih ZG (nerazgradivih) vrećica. Tih 14 milijuna nerazgradivih plavih vrećica će dodatno završiti na smetlištu (dakle u okolišu) u vrijeme kada se cijeli svijet bori raznim zakonskim zabranama i edukacijama protiv proizvodnje plastike. Do sada smo za smeće koristili otpadne vrećice iz dućana, stare škarnicle, pakiranja od rola WC papira, itd. a sada će sve navedeno završiti tako i tako u smeću (dakle u okolišu) uz još dodatnih 14 milijuna nerazgradivih vrećica. I oni su sebe predstavljali kao stručnjake za otpad.....da ne povjeruješ.

Avatar Purgerdragovoljac
Purgerdragovoljac
08:10 08.02.2023.

Nedavni vjetar je najbolje pokazao u kakvom je stanju naš nekad zvani ''bijeli'' Zagreb od kada njime upravlja ova ekipa. Smeće koje je stajalo u vrećicama pored kontejnera jer isti nisu pražnjeni na vrijeme, kao i ono koje je u vrećicama čekalo svoj odvoz jer je nova gradska vlast maknula kante s gradskih ulica, a koje su do tada već načele vrane te psi i mačke lutalice, kao i štakori kojih je sve više, letjelo je cijelim gradom nošeno vjetrom. Pogled u krošnje stabala otkriva zapetljane vrećice i ostatke smeća još i danas, a također su ih puni i parkovi, ulice i livade. Nikada u svojoj višestoljetnoj povijesti Zagreb nije bio ovako prljav.

DU
Deleted user
17:46 07.02.2023.

Na takvom smo stupnju razvoja da i smeće moramo zaključavati u posebnu prostoriju koje ako nema, treba je izgraditi. Da li će iduća uprava tražiti da to bude prostorija na kat? Zar je uz današnju mobilnost tako teško otpeljati smeće kamo već treba? Ali ne, trebaju ljudi još i još potrošiti i treba sve biti komplicirano. Bože sačuvaj!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije