Obnova Schlosserovih stuba počela je u prosincu 2024., kasni već osam mjeseci u odnosu na prvotno najavljene rokove, a sudeći po najnovijim fotografijama koje je na terenu zabilježio Pixsellov fotoreporter Patrik Macek, radovi se bliže kraju. Kako smo ranije pisali, zapeli su zbog niza nepredviđenih okolnosti, od naknadno utvrđenih problema s konstrukcijom, preko potrebe za dodatnim armiranjem bočnih zidova, do tehničkih ograničenja vezanih uz tramvajske vodove koji onemogućuju korištenje dizalice.
U međuvremenu su nam, kako smo također pisali, u redakciju počele pristizati i poruke Zagrepčana koji su kašnjenje komentirali s dozom ironije, nudeći vlastite prijedloge što se sve, u vremenu koliko traje rekonstrukcija Schlosserovih, moglo napraviti. Jedan od njih napisao nam je da se moglo, umjesto stuba, odmah na gradnju uspinjače, što bi, dodao je, građanima barem olakšalo uspon prema Šalati. – Nazovemo je Schlosserova uspinjača, naravno, da ostane tradicija imena, ali ne i muka koja je potrebna za doći gore – kazao nam je tada naš čitatelj. Neki su otišli i korak dalje pa su, aludirajući na niz tehničkih iznenađenja tijekom radova, predlagali da se o obnovi snimi mini-dokumentarac u nastavcima, s epizodama simboličnih naslova poput "Beton koji nije bio armiran", "Zid koji je iznenadio" i "Dizalica koja čeka tramvajske vodove".
Schlosserove stube nastale su početkom 1920-ih godina kao dio urbanističke vizije arhitekta Huga Ehrlicha, koji je projektirao i Zakmardijeve stube. U Zagrebu su se u 19. i 20. stoljeću stube gradile kako bi se olakšao pristup brežuljkastim dijelovima grada, a ovo stubište i danas predstavlja najbrži pješački put prema Šalati. Počinje iza zgrade Slavenske banke u Vlaškoj 53 te se u šest krakova u velikom luku uspinje prema sjeveru.
Ime su dobile po poznatom liječniku i prirodoslovcu Josipu Kalasanciju Schlosseru-Klekovskom, a generacijama su služile kao svakodnevni put prema fakultetima, školama i sportskim terenima na Šalati. Tijekom desetljeća intenzivne uporabe stube su se rasklimale, na pojedinim mjestima otkrhnule i napukle, a dijelovi konstrukcije su se i pomicali. Sve je to postupno narušilo njihovu stabilnost i jasno pokazalo da je temeljita obnova neizbježna.
A, podsjetimo i kako je još prije početka radova najavljeno da projekt obuhvaća zamjenu svih istrošenih prefabriciranih dijelova, sanaciju konstrukcije te ugradnju nove drenaže i sustava odvodnje, a poseban zahvat predviđen je bio i na sanaciji nagnutog zida u duljini od oko 20 metara.
Otvori KEKS Pay
Evo male računice: Schlosserove imaju 162 stuba (stepenica). Radovi su krenuli 02.12.2024. a to su do danas ukupno 499 dana. To konkretno znači da za jednu jedinu stepenicu trebaju 3 dana! Ali i tu je, naravno, Bandić kriv...