Od svih lokomotiva koje su vozile po nekadašnjoj Jugoslaviji jedino je ona smjela biti plava.
A od točke A do točke B vukla je isključivo vlak u kojemu se vozio – Josip Broz Tito. Redovi vožnje bili su tajna, a spaljivali su ih odmah nakon obavljenog posla.
Ratna odšteta
– Lokomotiva 11-015 vozila je nakon II. svjetskog rata do 1960-ih – objašnjava Tamara Štefanac, voditeljica Hrvatskog željezničkog muzeja, još jednog u nizu manje poznatih. Smješten je u bivšoj tvornici Gredelj, pokraj Glavnog kolodvora; na otvorenom su izložena 24 stara vozila, a muzej kojim upravlja HŽ Infrastruktura ukupno ih ima 106, ali su ostala razasuta po cijeloj Hrvatskoj.
No ima se u bivšem Gredelju još toga za vidjeti: stari dokumenti, crno-bijele fotografije, makete, ali i uporabni predmeti vezani uz željeznicu. Na šinama stoji i dizel-lokomotiva jednog od starih Samoborčeka koja je vozila na relaciji Zagreb – Samobor, sagrađena 1942. u tvornici Gmeinder Lokomotivfabrik u Njemačkoj, ondje je i lokomotiva vlaka iz željezničke nesreće na Glavnom kolodvoru 1974. godine, oklopna lokomotiva iz II. svjetskog rata čiju je gradnju naredio Hitler, a u tadašnjoj Jugoslaviji završila je kao ratna odšteta, tzv. kennedyjevka koju su poklonili Amerikanci, ali i lokomotiva iz 1904. koja je vukla teret kada se gradila raška pruga u Istri...
– Sačuvana je i manevarska lokomotiva proizvedena 1971. u Đuri Đakoviću, gdje je 1991. i oklopljena limom debljine 20 milimetara za potrebe Domovinskog rata. Za vrijeme rata prevozila je zapaljivu robu, oklop je morala imati jer je bila izložena mogućim napadima – ističe T. Štefanac.
Uz velike lokomotive, na šinama stoji i pružni automobil volga, koji je služio za ophod pruge, ali i lokomotiva iz ribnjaka Crna Mlaka pokraj Jastrebarskog, koja se koristila za prijevoz ribe sve do 2003., kad se ribogojilište zatvorilo.
– Ribnjakom je išla uskotračna željeznica, a vozila je sve do kolodvora u Zdenčini, odakle je riba išla u izvoz – kaže T. Štefanac.
U muzej, dodaje, dolaze turisti, obitelji s djecom, učenici na školski izlet, ljubitelji željeznica... Bude i istraživača, osoba koje žele vidjeti kako je njihov grad nekad izgledao, ali i onih čiji su preci radili na gradnji pruga.
Nadvožnjak u Miramarskoj
U glavnoj zgradi može se vidjeti kako je izgledao Željeznički most dok se gradio, ali i posuđe iz luksuznog Orient Expressa, kalendar iz 1870-ih, stari satovi s kolodvora, fotografija otvaranja nadvožnjaka u Miramarskoj... Ulaz se ne naplaćuje, potrebno je samo javiti se na telefon 3782-862 ili putem e-maila tamara.stefanac@hzinfra.hr.
Hrvatski se ne kaže "šina" nego tračnica. Pa i sami kažete uskotračna... dajte se malo saberite, ili vam teško iz glave izlaze riječi od prije!?