Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Zagreb ZG Vijesti

Bivši gradonačelnik: Radove i materijal za obnovu Zagreba treba osloboditi poreza

Kosty, po struci arhitekt, gradom je upravljao od 1985. do 1986. godine kad je metropola bila u jeku gradnje.
23. travnja 2020. u 09:03 1 komentara 435 prikaza
Bivši gradonačelnik Tito Kosty
Foto: Matija Habljak/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/5

U Zagrebu je za jednogodišnjeg gradonačelničkog mandata Tita Kostyja u jeku bila gradnja, uređivanje i šminkanje. A povod je bila priprema grada za XIV. svjetske studentske igre. U vrijeme pred Univerzijadu vladao je graditeljski polet kakav nije bio viđen od razdoblja Većeslava Holjevca. No baš kao i dok je taj “graditelj” Novog Zagreba bio na čelu metropole, grad se promijenio i dok je njime od 1985. do 1986. upravljao Kosty, po struci arhitekt

Ministar Štromar posjetio inženjere koji rade na provjeri statike i procjeni štete od potresa POSJETIO INŽINJERE Štromar: Zakon bi u tjedan do dva trebao krenuti u brzu proceduru

Moderno u povijesnom

Promijenio je Zagreb svoju vizuru, jednako kao i poslije velikog potresa 1880., kada se temeljito transformirao. Potres koji je grad pogodio 22. ožujka mogao bi pak, smatra Tito Kosty, biti poticaj za primjenu novih rješenja u saniranju stradalih povijesnih zgrada, ali i prilika za suvremenu gradnju objekata i infrastrukture. A pri rekonstrukciji povijesnih zgrada polazište bi, ističe, mogli biti primjeri obnove kulturne baštine u inozemstvu, poput baroknog dvorca u njemačkom Karlsruheu.

Dom za nezbrinutu djecu u Nazorovoj pretrpio značajnu materijalnu štetu u potresu zgradu spasila obnova Saniraju strop doma u Nazorovoj koji se srušio na igraonicu

– Nakon što je stradao u II. svjetskom ratu, uz stari kompleks sagrađeni su suvremeni objekti. Vidi se da je novo, ali se fenomenalno uklapa jer su arhitekti koristili povijesnu matricu kako bi integrirali moderne elemente – govori Kosty, koji je bio i jedan od sudionika prvog sastanka sa stručnjacima što ga je aktualni gradonačelnik Milan Bandić sazvao kako bi sastavio svoj savjet za obnovu.

– Iznio sam na tom sastanku situacije koje su mi poznate i u kojima sam sudjelovao tijekom svoje karijere. Primjerice, 1964. godine, nakon velike poplave, volonterski sam se kao student angažirao u sanaciji šteta. Kasnije su me kao djelatnika  Urbanističkog instituta poslali u Crnu Goru nakon njihova potresa, a radio sam i na programu obnove Vukovara dok sam bio u Ministarstvu graditeljstva – govori Kosty. Koristiti iskustva drugih gradova koji su bili u istim ili sličnim situacijama, smatra, ključno je za sanaciju hrvatske metropole.

SANACIJA Bandićeva materijala za "hitnu" sanaciju nema dovoljno: Za svaku zgradu - metar crijepa!

– Obnova Skoplja nakon potresa 1963. godine, koju su vodili arhitekti Adolf Ciborowski i Radovan Mišćević, primjer je na koji se možemo osloniti – navodi Kosty, dodajući da bi i obnovu Zagreba trebao voditi arhitekt ili urbanist, primjerice s Katedre za urbanizam Arhitektonskog fakulteta.

– Kažem to s razlogom jer se naša struka temelji na spajanju multidisciplinarnih rješenja i zahtjeva raznih struka te smo naučeni koordinirati i “prometaše”, konzervatore, električare, sociologe, ekonomiste... Ljudi iz arhitektonske i urbanističke struke pravi su operativci, a i jako dobro poznaju Zagreb – objašnjava. Nužno je pojačati i usuglašavanje i koordiniranje državnih i gradskih tijela, a veći angažman potreban je i u traženju međunarodne potpore.

Oštećenja u centru Zagreba nakon potresa procjena štete Mjesec dana od snažnog potresa u Zagrebu. Štromar: Šteta je oko 42 milijarde kuna

– Osim europskim fondovima, za pomoć se, primjerice, može obratiti i Habitatu, programu Ujedinjenih naroda za gradove koji je nadležan za održivi urbani razvoj te je nositelj aktivnosti usmjeren na razvijanje globalne strategije urbanizacije – ističe Kosty. 

Šteta 42 milijarde kuna

Važno je i da Vlada sve olakša, napominje nekadašnji gradonačelnik, i to ukidanjem nameta.

– Recimo, prije Univerzijade ukinut je savezni porez koji se odnosio na gradnju. Da nas država sad oslobodi poreza na materijal i radove, to bi već bio velik doprinos – ističe Kosty i dodaje da bi i privatni vlasnici trebali sudjelovati u obnovi, ali ne da ih se “oguli”. Građani, napominje, zaslužuju da se sve odradi kroz transparentne demokratske procese te da se program obnove prihvati i u zagrebačkoj Skupštini i u Saboru. Nakon što se utvrdi stanje, što trenutačno rade statičari, treba odrediti, precizira, i tko bi trebao voditi te koordinirati obnovu, procijeniti koliko novca će trebati za sanaciju i utvrditi izvore te onda pratiti provedbu. Sve to trebalo bi biti, smatra, dio strategije i programa u sklopu novog zakona o obnovi, koji se upravo izrađuje u ministarstvu Predraga Štromara. On je, pak, jučer prvi put iznio i procjenu štete od oko 42 milijarde kuna, koju su odredili stručnjaci s Građevinskog fakulteta i Hrvatske komore inženjera građevinarstva. Zakon samo što nije, rekao je Štromar, još ga malo “brusi sa stručnjacima”, a na svjetlo dana trebao bi kroz nekoliko tjedana.

Otvoreno Sanacija štete U Otvorenom o potresu: Obnova Zagreba sigurno će trajati desetljećima

– Sagradit ćemo hitno i stanove bez građevinske dozvole koju će dobiti u roku od dvije godine. U njima bi ljudi kojima su kuće i stanovi stradali u potresu bili nekoliko godina, a potom će se te zgrade iskoristiti kao studentski dom – kazao je Štromar.

Milan Bandić
Večernji doznaje
Umro je Milan Bandić!
PET FAZA SNA
Jeste li se ikad zapitali zašto spavate više od osam sati, a nenaspavani ste?
  • Avatar SandraBJ91
    SandraBJ91:

    w︆­w︆­w︆­.︆­k︆­i︆­s︆­s︆­i︆­a︆­.︆­c︆­l︆­u︆­b