Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 172
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Burno u Otvorenom

Žestok okršaj Markić i ministra Kuščevića: Zapitajmo se tko govori istinu

Otvoreno
HRT/Screenshot
23.01.2019.
u 09:13

Markić je rekla kako je broj potpisa stizao iz različitih krajeva zemlje te nastavila raspravu

U Ministarstvu uprave održana je prva sjednica radne skupine za izmjene Zakona o referendumu. U emisiji Otvoreno na HRT-u gostovali su ministar uprave Lovro Kuščević, saborski zastupnik SDP-a Arsen Bauk, predsjednica Udruge "U ime obitelji" Željka Markić, potpredsjednik Sabora (zastupnik talijanske nacionalne manjine) Furio Radin i saborski zastupnik Mosta Robert Podolnjak.

Na pitanje kako je prošao prvi sastanak radne skupine za izradu novog Zakona o referendumu, ministar Kuščević je rekao da je bilo jako dobro. 

Odazvali su se svi stručnjaci koji su u radnoj skupini. Ministarstvo uprave iznijelo je probleme s kojima smo se suočili, pravne praznine i zamolili stručnjake da daju prijedloge rješenja kako bi zakon o referendumu zaživio u punom obliku. HDZ i Vlada pozdravljaju referendum  kao jedan dobar institut izražavanja mišljenja naših birača, koji nekad može biti dobar korektiv politici. Plan je da zakon bude na Vladi do kraja ožujka, eventualno u travnju. Zaista nam je važno da se uredi ova važna demokratska procedura – rekao je.

– Postoje pitanja koja su abrogativne naravi, koja mijenjaju zakone. Oni referendumi koji mijenjaju zakone, bilo organske, bilo redovite, trebali bi imati drukčiji postotak kvoruma nego što ima ustavni zakon. Ustavni bi morali imati 40 posto ili čak 50 posto izlazaka (od ukupnog broja birača), a drugi bi mogli i s 25 posto izlazaka. Treba postaviti pravila jer ovdje gotovo da ih i nema. Treba postojati obostrano povjerenje onih koji skupljaju i onih koji broje glasove – rekao je Radin.

Na pitanje u kojem bi smjeru trebale ići izmjene Zakona o referendumu, Bauk je rekao da je 28. svibnja 50 zastupnika potpisalo prijedlog odluke o pristupanju promjeni Ustava RH koja se tiče izmjene članka 87. stavka 3. i dodavanja još četiri stavka u tom članku kojim bi se prvo propisalo o čemu se ne može raspisivati referendum. 

– Još smo propisali da za različite razine odluka bude različit broj glasova. Tako se na primjer za promjenu ustava mora izjasniti više od 50 posto ukupnog broja birača, za promjenu organskog zakona više od 40 posto ukupnog broja birača, a za promjene običnog zakona, akta ili odluke 25 posto ukupnog broja birača.  To bi referendumsku regulativu značajno dopunilo. Sličan prijedlog bio je u ustavnim promjenama 2013. godine, ali nisu na kraju donesene – rekao je Bauk.

– U radnoj skupini za izradu zakona nema profesora ustavnog prava i nema predstavnika građanskih inicijativa. To je odraz smjera u kojem će ići priprema  novog Zakona o referendumu. Slušajući ministra Kuščevića, doista čovjeku dođe toplo oko srca kako je vama stalo do toga da građani iznose svoju volju da sudjeluju u direktnoj demokraciji. U procesu građanske inicijative Narod odlučuje sve one prijedloge koje je inicijativa donosila, a koji su služili tome da se popune te rupe i da se omogući dobar i transparentan način pregleda potpisa, ministar Kuščević osobno je odbijao. Predloženo je da se da na pregled Državnom izbornom povjerenstvu, predloženo je da se omoguće promatrači. Građanska inicijativa Narod odlučuje pripremila je pravilnik u kojem je utemeljila svoje prijedloge na koji se način validiraju potpisi, odnosno da je ključ onoga što građani izražavaju kad daju svoj potpis namjera da se raspiše referendum. Mogu reći da je u ovim okolnostima, u kojima je građanska inicijativa prikupila 10 posto više od 10 posto potpisa, a Ministarstvo je proglasilo nevažećim 40.000 potpisa, priča o tome da je Vladi premijera Plenkovića i ministra Kuščevića stalo do toga da ljudi imaju priliku izraziti ono što misle zvuči kao da se ruga građanima i inicijativama. Utvrdili ste da ne priznajete potpise, da se nečitko potpisalo 40.000 ljudi. Niste dopustili da se potpisi pregledaju, niste dopustili da se revidiraju. Da je bilo tko to napravio u sklopu političke borbe kad se borite ući u Sabor ili kad prebrojavate glasove, to bi bio svjetski skandal – bila je oštra Markić.

– U okolnostima u kojima za prvo referendumsko pitanje nedostaje 0,8 posto, a za drugo pitanje 2 posto ne omogućiti pregled potpisa na način na koji se to radi i onda pričati da vam je stalo do referenduma... Ja mislim da vam to nitko razuman u Hrvatskoj ne vjeruje, naglasila je Markić.

– Nije na gospođi Markić da meni vjeruje ili ne vjeruje. Razumijem da mi ne vjeruje – krenuo je odgovarati na optužbe ministar Kuščević.

– Ne ja, nitko vam ne vjeruje – upala je u riječ Markić.

– Vidimo da se ne vjeruje ustavnim sucima. O broju prikupljenih glasova slavodobitno ste objavili da ste skupili 377.635 glasova, da biste nakon samo sedam dana predali 390.000. Broj je narastao za 14.000 u pet dana. Za razliku od gospođe Markić i za razliku od inicijative Narod odlučuje, mi smo izabrani od naroda. Mi smo predstavnici naroda, dobili smo legitimitet, uzvratio je ministar Kuščević.

– Gospođa Markić pokušala je 2015. ući u Sabor, naravno da nije prešla ni u jednoj izbornoj jedinici izborni prag. Mi smo izabrani od naroda i mi to povjerenje narodu vraćamo. Ova Vlada napravila je strašno dobar i transparentan posao. Vjerujemo svim institucijama. Zapitajmo se je tko govori istinu – rekao je Kuščević.

Ni Markić nije ostala dužna, opravdavajući rast broja potpisa. Rekla je kako je broj potpisa stizao je iz različitih krajeva zemlje te nastavila raspravu.

– Nije normalno da zapisnik Sabora na putu od Sabora do Ministarstva uprave pogubi određeni broj knjiga i prebacuje ih iz kutije i kutiju. Nije se moglo očekivati da vaše ministarstvo, da vi koji ste se kao ministar izjasnili protiv ove građanske inicijative i o njoj lagali u medijima, optuživali je za krivotvorenje, da vi kao zainteresirana strana brojite glasove i onda ne dopustite da se to pogleda – rekla je Markić.

– Nažalost je istina da imamo puno problema s Ustavnim sudom odnosno s predsjednikom Ustavnog suda. Zašto? Zato što se on jučer postavio u poziciju vašeg glasnogovornika. Reći ću vam zašto. Jučer je čelnik Ustavnog suda izjavio da Sabor može odlučiti ne raspisati referendum. Godine 2014. taj isti Šeparović digao je ruku za rješenje Ustavnog suda u kojem stoji sljedeće: "Sabor nije ovlašten donijeti odluku kojom bi se odlučilo da državni referendum neće biti raspisan..."

Nova Pervanova sinkronizacija: 'Plenki silni u epizodi: Šta si rek'o?'

Komentara 114

DU
Deleted user
09:30 23.01.2019.

A kako je samo Furio Radin jučer koristio klasičnu zamjenu teza govoreći da manjine trebaju imati prava kao i većinski narod i da se manjinama to ne smije ukidati. I nitko nije na takvu podmetnutu formulaciju reagirao i naglasio pravu istinu da trenutno manjine u RH imaju puno veća prava od većinskog naroda i da se referendumom to htjelo izjednačiti. Radinu doslovce jedan jedini glas (njegov osobni) može omogućiti saborski mandat, što on već čitav niz godina koristi za saborski uhljeb, samo zbog njegovog drugačijeg nacionalnog porijekla. Slično je i s Popovcem. Nije li to klasičan primjer rasizma i diskriminacije?

Avatar IVANIVANIVAN
IVANIVANIVAN
09:23 23.01.2019.

tako je treba se ugledati na Sjevernu Koreju .....podrška državim parazitima Kuščeviću,Pupovcu,Sauchi,Bauku,Đakiću ......podrška zakonu sa kojim manjinac sa samo jednim galsom može sjediti u saboru i dobiti mirovinu,podrška diskriminaciji Hrvatskog naroda ,podrška zakonu sa kojim predsjednik sabora ne mora dobitiobiti NITI jedna glas ,podrška iseljavanju Hrvatske mladosti ...ZLO

DO
dom7
09:31 23.01.2019.

G .Kuščeviću jeste čuli za izreku: " Možeš varati sve ljude neko vrijeme, neke ljude sve vrijeme ali ne možeš varati sve ljude sve vrijeme." Abraham Lincoln

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije