Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Svijet

Žene u EU sve kasnije postaju majke: Evo kada u prosjeku Hrvatice rađaju prvo prvo dijete

Hrvatska prednjači u EU po tome što se mladi najkasnije iseljavaju iz roditeljskog doma
25. veljače 2021. u 09:50 51 komentara 7540 prikaza
Foto: Zeljko Lukunic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Suvremeni način života donosi svoje pa žene u Europskoj uniji svoje prvo dijete rađaju sve kasnije. Talijanke u prosjeku najkasnije u EU rađaju svoje prvo dijete, i to u dobi od 31,3 godine, a slijede ih Španjolke i Luksmeburžanke u dobi od 31,1 godinu. Najmlađe u EU rađaju Bugarke u dobi od 26,3 godine, no nakon toga u prosjeku i ostaju na samo jednom djetetu.

LETVE, FRIŽIDERI, KNAUF... Petrinjci ušli u tajno skladište puno donacija: 'Rekli su da nema ništa, a otvorili tek kad smo zvali policiju'

Najveća promjena u Estoniji

Prosječna dob u kojoj žene prvi put postaju majke iz godine u godinu se postupno povećava te je u 2019. godini iznosila 29,4 godine prema jučer objavljenim podacima Eurostata. Inače, prosječna dob žena koje rađaju svoje prvo dijete porasla je u svim članicama EU iako u različitom stupnju. U Hrvatskoj žene u prosjeku rađaju svoje prvo dijete s 28,9 godina, a 2015. su prvi put postajale majke u prosjeku u dobi od 28,3 godine. Najveća promjena dogodila se u Estoniji, gdje se prosječna dob rađanja prvog djeteta povećala za godinu dana, s 27,2 godine u 2015. na 28,2 godine u 2019. Zatim slijede Litva i Luksemburg u kojima se prosjek rađanja prvog djeteta u četiri godine povećao za 0,9 godina. Litavke rađaju prvo dijete s 28 godina, a Luksemburžanke s 31,1 godinom.

U istom razdoblju najmanje promjene zabilježene su u Slovačkoj i Sloveniji u kojima se prosjek rađanja prvog djeteta pomaknuo samo 0,1 odnosno 0,2 godine pa su Slovakinje u 2019. rađale prvo dijete u prosjeku u dobi od 27,2 godine, a Slovenke 28,9 godina. Demografi su već ranije isticali da to ne znači da su Talijanke i Španjolke najemancipiranije, nego je u tim zemljama loš položaj žena na tržištu rada. A što se tiče Hrvatske, više je razloga zašto Hrvatice sve kasnije rađaju.

– Danas žene ostaju sve dulje u sustavu obrazovanja, s druge strane velika je nesigurnost na tržištu rada, rade na određeno, nemaju riješeno stambeno pitanje. Sve to doprinosi odgađanju rađanja na koje utječe i današnji moderan način života – kaže socijalna geografkinja Sanja Klempić Bogadi.

Primošten Burnji: Uljare za preradu maslinovoga ulja još uvijek imaju pune ruke posla Cijene odlične, no je li ono pravo? Alarmantni nalaz inspektorata: Čak svako drugo maslinovo ulje je lažno

Usto žene i kasnije ulaze u brak, a kod nas se još uvijek najviše djece rađa u braku. Osim toga mi prednjačimo u EU po tome što se mladi najkasnije iseljavaju iz roditeljskog doma, a razlozi za to nisu samo tradicionalne nego i materijalne prirode. I emancipirane Francuskinje, primjerice, rađaju prije Hrvatica, u prosjeku s 28,8 godina i imaju u prosjeku više djece. No to je i zbog toga što, kako kaže Klempić Bogadi, Francuska jako dugo ima razvijenu pronatalitetnu politiku prilagođenu zaposlenim ženama. U Finskoj i Švedskoj, kaže, u sklopu sveučilišta postoje vrtići za djecu, a kod nas još uvijek ni zaposleni roditelji nisu sigurni da će im dijete dobiti mjesto u vrtiću.

Najveće stope fertiliteta

O ravnoteži poslovnog i obiteljskog života i boljoj institucionalnoj brizi za djecu kod nas se tek počelo govoriti dok razvijene zemlje odavno imaju dobro razrađenu skrb o djeci dok im roditelji rade ili studiraju i ne strepe hoće li ostati bez krova nad glavom. Stoga ne čudi što se posljednjih godina najviše djece rađa u bogatim državama i što najveće stope fertiliteta (broj rođene djece po ženi u reproduktivnoj dobi, op. a.) imaju Francuska, Švedska, Irska, Danska i Velika Britanija.

Nasuprot njima najniže stope fertiliteta prema podacima Eurostata zabilježene su u državama na jugu Europe, Malti, Španjolskoj, Italiji, Cipru, Grčkoj. U Hrvatskoj je stopa fertiliteta niža od prosjeka EU (1,55) te iznosi 1,47 rođene djece po ženi. Iako Bugarke u prosjeku rađaju svoje prvo dijete najranije, s 26,3 godine, najveći broj Bugarki na jednom djetetu i ostane jer je Bugarska vodeća zemlja u Europskoj uniji s najvećim udjelom kućanstava s jednim djetetom, njih čak 60%. Švedska, Irska i Nizozemska imaju s druge strane najmanji udio kućanstava s jednim djetetom. 

 

>> Pogledajte i ovaj video - Alarmantni nalazi inspektorata: Čak svako drugo maslinovo ulje je lažno!

HUB
FINANCIJSKA EDUKACIJA
Važnost kreativnog pristupa u financijskom obrazovanju mladih
  • reborn:

    Ova zemlja neće ostati prazna. Naseliti će je neki drugi koji imaju drugačije poglede na roditeljstvo, a o činjenici da su ovdje živjeli Hrvati govoriti će se kao i o činjenici da su ovdje živjeli Iliri...

  • Avatar Klopotec22
    Klopotec22:

    To če ju sve riješiti migranti nema straha.

  • razuman čovjek:

    Karijerizam, individualizam, "briga me za sve osim za mene", putovanja, cjeloživotno učenje, sva moga i nemoguća prava, teška kriza braka, kriza identiteta, država koja podržava lgbt pokret, genderizam, feminizam, pobačaji, obrazovni sustav koji podržava sve gore navedeno ... Sve to ... prikaži još! Europi dolazi na naplatu. MEĐUTIM..... unutar naroda raste mala ali odana skupina koja je vezana uz tradicionalne vrijednosti, uz Katoličku, pa i Pravoslavnu crkvu i koja će, bar se nadam, biti ipak toliko jaka da preokrene trendove. Jača i pokret za život. Ovo su nade i Hrvatske i Europe. Inače nas neće biti.