Volodimir Zelenski suočava se s ozbiljnim problemom: nitko ne želi preuzeti jedan od najtežih poslova u Washingtonu. Ukrajinski predsjednik teško pronalazi osobu s dovoljno političkog utjecaja koja bi predstavljala Kijev pred administracijom Donalda Trumpa. Potencijalni kandidati, prema riječima dvojice bivših visokih ukrajinskih dužnosnika i četvero zastupnika, nerado prihvaćaju iznimno zahtjevnu dužnost u trenutku koji bi mogao biti presudan za daljnji tijek rata. Potreba da se pronađe zamjena za dosadašnju veleposlanicu Olgu Stefanišinu bila je jedan od razloga zbog kojih je Zelenski pokrenuo još uvijek nedovršenu rekonstrukciju vlade. Stefanišina je službeno razriješena dužnosti 3. kolovoza zbog predstojećih optužbi za pronevjeru, piše Politico. Zelenski je ubrzao planove o rekonstrukciji kako bi mjesto veleposlanice mogao ponuditi Juliji Sviridenko, premijerki na odlasku, tvrde bivši visoki ukrajinski dužnosnik i republikanski stručnjak za vanjsku politiku upoznat s okolnostima političkih promjena. Međutim, Sviridenko je ponudu odbila i time poremetila predsjednikove planove. „Nije tajna da sam računao na Juliju Sviridenko i ponudio joj mjesto veleposlanice u Sjedinjenim Državama”, rekao je Zelenski na konferenciji za novinare krajem srpnja. Dodao je kako traži kandidata s najvišim mogućim kvalifikacijama: „osobu na razini potpredsjednika vlade, ministra ili premijera”.
Od tada su, međutim, i drugi potencijalni kandidati pokazali jednaku suzdržanost prema preuzimanju funkcije koja bi ionako podrazumijevala iznimno zahtjevan odnos s nepredvidljivom administracijom Donalda Trumpa. Ukrajinci koji imaju dovoljno političke težine i iskustva za veleposlaničku dužnost na tu funkciju gledaju s oprezom, „zabrinuti da ne bi imali uvjete potrebne da svoj posao obavljaju kako treba”, rekla je Ivanna Klimpuš-Cincadze, istaknuta ukrajinska oporbena zastupnica i bivša potpredsjednica vlade, koja često kritizira Zelenskog. „To bi svakako bio slučaj kada ne bi imali pristup predsjedniku ili njegovo povjerenje”, dodala je. Takvi uvjeti znatno sužavaju izbor koji Zelenski ima na raspolaganju. Kandidat bi, smatra Klimpuš-Cincadze, vjerojatno morao doći iz njegova uskog kruga najpouzdanijih suradnika, ali ondje trenutačno nema osobe koja bi u potpunosti odgovarala zahtjevima tog položaja. „Predstavljati situaciju kao da nitko ne želi taj posao bilo bi svojevrsno pojednostavljenje”, rekao je bivši ukrajinski diplomat koji je želio ostati anoniman kako bi mogao otvoreno govoriti. „Naravno da postoje ljudi koji žele tu dužnost, ali nema nikoga tko joj uistinu odgovara. Zelenski ima velikih problema s popunjavanjem tog mjesta.”
Problemi s pronalaskom veleposlanika u Washingtonu dio su šireg izazova s kojim se suočava Zelenski, čiji ured nije odgovorio na zahtjev za komentar. Predsjedniku je pala popularnost otkako je prije mjesec dana krenuo u rekonstrukciju vlade, koja još nije završena i već je izazvala niz političkih potresa. Prema istraživanju Centra za društvena istraživanja Socis, više od 55 posto Ukrajinaca smatra da se njihova zemlja kreće u pogrešnom smjeru. Zelenskijeva odluka da u srpnju smijeni popularnog ministra obrane Mihajla Fedorova izazvala je ulične prosvjede i političke kritike, dok nekoliko ključnih položaja u državnom vrhu i dalje nije popunjeno. Rekonstrukcija je istodobno otvorila pitanja o načinu na koji Zelenski bira najviše suradnike te o tome koliko je spreman tražiti kadrove izvan uskog kruga ljudi kojima vjeruje. „Nitko Ukrajincima nije objasnio zašto je točno vlada morala biti promijenjena”, rekao je Mikola Knjažicki, oporbeni zastupnik iz Lavova i osnivač ukrajinskog televizijskog kanala Espreso TV. „Nije bilo jasno artikuliranih javnih kritika na račun Sviridenko. U oproštajnom obraćanju parlamentu dobila je pljesak. Zastupnici su joj priredili ovacije. Zašto je onda smijenjena ako se njezin rad smatrao tako uspješnim i bio toliko cijenjen?”
Upražnjeno mjesto veleposlanika dolazi u posebno osjetljivom trenutku za Kijev. Washington ostaje presudan za sposobnost Ukrajine da nastavi rat, a osoba koja preuzme dužnost morat će se snalaziti u odnosima s Trumpovom administracijom, koja je u više navrata mijenjala stajalište o vojnoj pomoći te o tome kako i kada bi rat trebao završiti. U intervjuu za POLITICO ranije ove godine Stefanišina je priznala da je na toj funkciji doživjela svojevrstan „diplomatski udar bičem”, odnosno nagle i teško predvidive promjene političkog smjera. Kijev pokušava uvjeriti Trumpa da Ukrajini odobri licencu za proizvodnju sustava protuzračne obrane Patriot, što je američki predsjednik obećao u lipnju, da bi već u srpnju promijenio stajalište. Pitanje postaje sve hitnije jer Ukrajina ulazi u još jednu zimu tijekom koje se očekuju ruski napadi na energetsku i civilnu infrastrukturu, a već se sada suočava s teškoćama pri presretanju sve intenzivnijih napada balističkim projektilima. Zelenski je izjavio da su ovogodišnje isporuke projektila za protuzračnu obranu iz savezničkih zemalja pale za dvije trećine u odnosu na 2025. godinu.
Istodobno postoje naznake da bi Bijela kuća uskoro mogla pokušati ponovno pokrenuti zamrznute mirovne pregovore. U takvim bi okolnostima bilo osobito važno da Ukrajina u Washingtonu ima veleposlanika s dovoljno političkog utjecaja da otvara vrata, dovoljno ovlasti da govori u ime Zelenskog i dovoljno diplomatske vještine da se snađe u administraciji u kojoj se politički smjer može vrlo brzo promijeniti. Uz sve to, morao bi učinkovito lobirati i u Kongresu. Ostavljanje tog položaja praznim stoga nosi rizike koji daleko nadilaze pitanje diplomatskog protokola. Ukrajina bi se mogla naći bez politički utjecajnog predstavnika u Washingtonu upravo u trenutku kada se donose odluke o oružju, protuzračnoj obrani, logistici i razmjeni obavještajnih podataka, ali i o uvjetima eventualnog novog pokušaja pokretanja mirovnih pregovora. „Vrlo je moguće da Zelenski neće nikoga imenovati prije međuizbora u Sjedinjenim Državama”, rekao je oporbeni zastupnik Jaroslav Jurčišin. „Bit će teško procijeniti tko bi se najbolje uklopio u političku situaciju dok se ti izbori ne održe.”