Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 154
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Ponuda izvanredne uprave

Završna bitka za Agrokor: Sberbank s 80 milijuna eura ulazi u roll-up

Agrokor
Foto: Sandra Simunovic/PIXSELL
1/5
21.05.2018.
u 15:00

U Agrokoru napominju da je plan radni dokument koji se može mijenjati te da nijedan posebni dogovor neće utjecati na druge vjerovnike

Plan nagodbe vjerovnika Agrokora bit će objavljen sredinom tjedna, a u utorak će se održati novi sastanci s vjerovnicima. Dobavljači ne žele potpisati plan koji je pripremila izvanredna uprava jer se, kažu, privilegira financijske vjerovnike, ali u Agrokoru napominju da je plan radni dokument koji se može mijenjati te da nijedan posebni dogovor neće utjecati na druge vjerovnike. Vode se pregovori s Adris Grupom, Agramom i Sberbankom, a oni uključuju nekoliko zanimljivih rješenja. Tako se Sberbanku nudi zamjena dionica Mercatora s udjelima u novom Agrokoru.

Dobavljači ljutiti

Naime, Sberbank posjeduje 18 posto dionica Mercatora koje je stekla ovrhom. Agrokor bi preuzeo te dionice pa bi imao oko 80 posto udjela u Mercatoru, a ruska banka pojačala bi utjecaj u vlasništvu koncerna. Koliki se udjel nudi, nije poznato, ali jest da su savjetnici upravo Mercator procijenili kao najvredniju tvrtku unutar koncerna. Tako je vrijednost Mercatora procijenjena u rasponu od 763 milijuna do čak 1,5 milijardi eura, ali za vjerovnike vrijednost je oko 430 milijuna eura. Drugim riječima, Sberbank bi tako mogao steći nekoliko dodatnih postotaka u koncernu.

S obzirom na to da po EPM modelu koji je odredio formulu pretvaranja duga u kapital Sberbank i VTB banka svojih 1,4 milijardu eura potraživanja pretvaraju u oko 44 posto Agrokora, ti bi dodatni udjeli mogli značiti puno za samu strukturu vlasnika. Sberbanku se nudi i ulazak u roll-up aranžman, što je potvrdio izvanredni povjerenik Fabris Peruško, i to s 80 milijuna eura. Ukupno zaduženje Agrokora povećat će se za 90 milijuna eura. Kako se dio potraživanja pretvara u kredit, udjeli koje bi Rusi dobili na Mercatoru roll-upom bi se smanjili. Posjetimo, izvanredna uprava još nije osigurala 1,06 milijardi eura refinanciranja koje se ovim dogovorom diže na 1,15 milijardi eura, a Peruško je jučer rekao i da pobuna dijela vjerovnika negativno utječe na percepciju stabilnosti Agrokora koja je, naravno, uvjet za odobravanje novih kredita.

Agram je osporio jamstva bez kojih nema nagodbe pa se i s tom kompanijom vode užurbani pregovori. Na stolu je zahtjev za povlačenje osporavanja, a Agram bi dobio “dealom” po kojem bi Agrokor otkupio njihove dionice Agrolagune. U koncernu kažu da postoji i financijski interes za konsolidaciju te tvrtke u sustav. Adris Grupi pak nudi se ulazak u roll-up što znači sigurnu naplatu dijela od milijardu kuna potraživanja koje imaju.

Agrokor
1/5

Međutim, iz Adris grupe i u nedjelju odgovaraju da stoje pri svome i da 'će ustrajati na zaštiti svojih prava, pravnoj zasnovanosti cijelog postupka i donesenih odluka, a, osobito, na jednakopravnosti svih vjerovnika i poštenijem pristupu'. Neslužbeno, može se čuti da su odbili dosadašnje ponude izvanredne uprave u kojoj i dalje vjeruju da će sporazum postići. Bez dogovora vlasnici obveznica ne mogu sudjelovati u glasovanju o nagodbi jer su im potraživanja potpuno osporena. O njihovim će potraživanjima u tom slučaju odlučivati drugi vjerovnici, a oni bi nakon nagodbe naplatili potraživanja s otpisima dogovorenima u planu nagodbe. Situacija se dodatno zakomplicirala jer su dobavljači ljutiti na posebne dogovore koji se odnose na sve nezadovoljnike osim na Franck. Poručili su da neće podržati nagodbu.

U Agrokoru se može čuti da odbijanjem glasovanja za nagodbu padaju i dogovor o naplati 80 milijuna eura graničnog duga i dogovor koji je postignut o zajamčenom plasmanu robe na police maloprodajnog lanca u sustavu Agrokora u idućih pet godina. Ako ne glasaju za nagodbu, objašnjavaju nam, dobavljači će moći naplatiti samo 214 milijuna eura starog duga, i to pretvaranjem duga u četiri posto udjela u koncernu. Naime, Trgovački sud nije promijenio stav da će se moći glasovati samo s tražbinama koje nisu podmirene što znači da ni kreditori u roll-up aranžmanu ni dobavljači kojima je isplaćeno oko 60 posto duga isplatom 494 milijuna eura, a naročito mali dobavljači kojima su tražbine kompletno podmirene neće imati pravo glasa. Još se usklađuju plaćene fakture i prijavljene tražbine, ali možemo reći da dobavljači imaju mali utjecaj. S druge strane, više nije sigurno tko za nagodbu uopće može glasovati i koliki im je utjecaj.

Fabris Peruško: Franck se žali, a ponašao se kao Agrokorova Banka

Izvanredna uprava Agrokora predvođena Fabrisom Peruškom žestoko je napala Franck pa su njegovo ponašanje kvalificirali kao ponašanje “iz dječjeg vrtića”. Reagirali su nakon Franckove poruke da će od suda tražiti zaštitu od 'daljnjeg skandaloznog i nezakonitog odlučivanja izvanredne uprave'.

– Franck kreira okruženje u kojem svi vjerovnici postaju taoci jednog vjerovnika, i to tvrtke Franck koja se našla u problemima jer su se ponašali kao Agrokorova banka, a ne kao proizvođač kave. Svoje probleme pokušavaju baciti na izvanrednu upravu – kazao je Peruško.

Iznijeli su podatke o tražbinama Francka pa su istaknuli da je kompanija prijavila ukupan stari i granični dug u iznosu od oko 37 milijuna eura, od čega samo 9,3 milijuna eura otpada na prodaju robe Agrokoru. Od prijavljenih 9,3 milijuna eura duga plaćeno im je 6,8 milijuna eura, tvrdi Peruško, a to znači da su naplatili 73 posto starog i graničnog duga za robu.

Pravi problem Francka nisu ova potraživanja, već 59 milijuna eura duga vezanog za financijske mjenice, kaže Peruško, na koje banke imaju regresno pravo. Izvanredna uprava lani je u svibnju dogovorila jednogodišnji grace period u kojem nije bilo prisilnih naplata, a tijekom te godine tvrtke sa sličnim problemima, kaže Peruško, provele su predstečajne nagodbe i vlasnički se restrukturirale.

Taj su postupak prošli AWT, Granolio i Sokol Marić. Peruško ističe da to Franck nije napravio, već se usmjerio na rušenje nagodbe kako bi riješio svoje probleme. Istodobno, Agrokor je ostao Franckov najveći kupac te Franck, napominje povjerenik, ostvaruje gotovo trećinu svojeg prihoda upravo iz poslovnog odnosa s koncernom. Franck je, kažu, kriv i zbog toga što da nije osnovano stalno vjerovničko vijeće.

Peruško je poručio da je upravo ta tvrtka srušila skupine vjerovnika. Nažalost, njihovo ponašanje sliči na dječji vrtić – jedan dan osporavaju vijeće, a drugi dan za njega skupljaju punomoći, kaže Peruško. Privremeno vjerovničko vijeće nije vijeće Ante Ramljaka ili Martine Dalić, već je to vijeće Ivice Todorića jer se u njemu nalaze oni od kojih je posuđivao novac, poručio je Peruško pa istaknuo da privremeno vjerovničko vijeće predstavlja najveće vjerovnike.

U tom kontekstu zanimljivo je i inzistiranje na zadržavanju privremenog vjerovničkih vijeća, koje se sastoji od čak tri od pet predstavnika koji po tom principu nisu reprezentativni jer su u njemu i predstavnik malih dobavljača, predstavnik vlasnika obveznica iz Knighthead Capitala kojima su tražbine ili osporene ili refinancirane kroz roll-up te predstavnica dobavljača za koje sad u Agrokoru tvrde da ima pravo tek na 214 milijuna eura tražbina od milijardi eura o kojima se dogovara.

Nekoliko dana za dogovor

Franck cijelo vrijeme inzistira na stalnom vjerovničkom vijeću i ističe da ima punomoći razlučnih vjerovnika koji žele da ih u stalnom tijeku predstavlja. Situacija se komplicira u posljednjem trenutku, a sve je više posebnih dogovora koji sam plan nagodbe čine u najmanju ruku vrlo kreativnim. Ostalo je svega nekoliko dana da se dogovori i finaliziraju jer Trgovački sud mora sazvati sve vjerovnike na glasovanje o nagodbi.

Za prolaz nagodbe potrebna je podrška 66 posto tražbina, ali nužno je utvrditi koliki je to iznos. Ukupno prijavljene tražbine iznosile su 7,6 milijardi eura, ali 1,5 milijardi eura odnosi se na refinancirane tražbine i razlučne vjerovnike, koji će biti isplaćeni u gotovini. Oko 500 milijuna eura isplaćeno je dobavljačima, 1,7 milijardi eura potraživanja su povezanih društava koja nemaju pravo glasa, a osporeno je i oko 780 milijuna eura vrijednih obveznica čiji vlasnici stoga nemaju pravo glasa.

Prof. Miladin: Nužno je ažurirati stečajni zakon

Da je nužno ažurirati stečajni zakon u slučaju da do nagodbe ne dođe, upozorio je makroekonomist Željko Lovrinčević, a njegovo mišljenje dijeli i pravni stručnjak dr. sc. Petar Miladin s Pravnog fakulteta u Zagrebu, koji je i bivšu potpredsjednicu Vlade te konzultante upozoravao na pojedine odredbe lex Agrokor.

U radu 'Stečajni plan i nagodba u postupku izvanredne uprave', u kojem mu je koautor Hrvoje Markovinović, ne propituje ustavnost lex Agrokor, ali ističe da se stečajnim planom smije, za razliku od općeg režima Stečajnog zakona koji ustraje na likvidaciji dužnikove imovine i njezinoj raspodjeli među dužnikovim vjerovnicima, sačuvati dužnikovo poduzeće kao poseban predmet pravnog i poslovnog prometa, a preko kojega je stečajni dužnik kao njegov nositelj djelovao na tržištu.

Drži i da je nužno napisati zakon o stečaju koncerna, kako bi se mogao u slučaju potrebe voditi objedinjen postupak. Miladin je inzistirao na uvođenju odredbe o pristanku vlasnika koncerna na aktivaciju zakona, čime je spasio ustavnost lex Agrokor. Bunio se protiv toga da Vlada predlaže izvanrednu upravu, a upozorio je i da treba ugraditi klauzulu koja će spriječiti sukob interesa.

Komentara 46

BA
barbaizamerike
15:21 21.05.2018.

Anketa od pocetka Todoriceva rada i uspona upetljane su neke tajne sluzbe da bi imali ovo danas sto imamo Zavjera

PR
prokurator
17:05 21.05.2018.

a ko su ovi manekeni na fotki, jel bi to bili novi ramljak i dalićka? odlično, ovi su još zgodniji za vidjet.

TO
tolitol
16:24 21.05.2018.

i čemu je onda čitavo ovo uplitanje države preko lexa agrokora u odnose agrokora i njegovih vjerovnika poslužilo? da bi se spriječili rusi? što je sad onda ovo?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije