U 2025. napokon je zaustavljen dugogodišnji pad broja rođenih pa je lani rođeno 32.385 djece ili 316 beba više nego u 2024., pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku. Prije samo pet godina u Hrvatskoj se rađalo 36 tisuća djece godišnje, prije deset godina imali smo 37,5 tisuća rođenih, no nakon posljednjeg velikog vala iseljavanja u 2022. uslijedio je još izraženiji pad broja rođene djece, ispod 34 tisuće, a 2024. bilo je svega 32.069 rođenih. Bez obzira na to što će trebati vremena da se stabilizira broj rođenih te da on kontinuirano polako raste, u Ministarstvu demografije i useljeništva i Vladi mogu zasad biti zadovoljni i time što je zaustavljen dramatičan pad broja rođenih i što se bilježi blagi rast. Naime, broj rođenih lani veći je ne samo u odnosu na 2024. nego i u odnosu na 2023. kada smo imali 32.170 rođene djece.
Podsjetimo da je izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama koje su stupile na snagu 1. ožujka poboljšan financijski položaj (samo)zaposlenih roditelja na roditeljskom dopustu te roditelja djece koji rade skraćeno, roditelja koji su na bolovanju zbog djece, ali i nezaposlenih roditelja. Primjerice, za drugih šest odnosno osam mjeseci roditeljskog dopusta roditelji primaju svoju punu plaću do maksimalno 3000 eura. Iako, naravno, smatra da je zaustavljanje pada broja rođenih dobra vijest, demograf i akademik prof. dr. sc. Anđelko Akrap napominje:
– Bit će potrebni veliki napori da se stabilizira taj broj živorođenih te da pomalo raste na godišnjoj razini jer se znatniji rast rođene djece može očekivati tek u srednjem roku. No to se neće ostvariti bez cjelovitih mjera populacijske politike o kojima Ministarstvo demografije govori i koje planira. Bez aktivne povratničke politike odnosno povratka naših iseljenika iz posljednjeg velikog vala iseljavanja ne može se u narednim godinama očekivati rast živorođenih zato što su iseljavanjem mladih ljudi iscrpljeni veliki kapaciteti budući da se znatno smanjio broj žena u fertilnoj dobi – govori Akrap.
Hrvatska je, podsjetimo, u jednom desetljeću do posljednjeg popisa stanovništva 2021. izgubila 10% svog stanovništva. Nakon Rumunjske, imamo najveći udio svojih državljana koji žive u drugoj članici EU, gotovo 600 tisuća (14,9%), prema Eurostatu. Među oko 400 tisuća iseljenih od ulaska Hrvatske u EU prevladavali su mladi ljudi u najboljoj radnoj i reproduktivnoj dobi.
– Koliko god je dobro što je zaustavljen pad živorođenih, to ne znači da će tako biti i sljedeće godine bez cjelovitih mjera populacijske politike. No imam dojam da su naši demografski problemi napokon ozbiljno shvaćeni u vlasti jer se zbog manjka djece očituju veliki negativni učinci po sve javne sustave, počevši od gašenja škola, radikalnog smanjenja priljeva mladih u studentsku dob do negativnih posljedica za tržište rada kao i mirovinski i zdravstveni sustav. Ne trebamo se zavaravati time da i druge zemlje EU imaju problema s niskim stopama fertiliteta jer mi smo malobrojna nacija i ne možemo se uspoređivati s velikima.
Uzalud će nam biti poticanje rađanja većim roditeljskim potporama ako se iseljavanje mladih ljudi ne zaustavi, odnosno svede na prihvatljivu razinu. Problem nepriuštivog stanovanja jak je potisni čimbenik za iseljavanje, kao što je to dugo vremena bio i rad na određeno vrijeme za mlade ljude, stoga te probleme treba eliminirati i svesti na minimum. Sada se tek govori o priuštivom stanovanju, ali moramo biti svjesni da si mladi čovjek s prosječnim primanjima ne može priuštiti stan što negativno djeluje na iseljavanje i rađa se manje djece. Sva ministarstva, a ne samo Ministarstvo demografije, trebaju se baviti tim problemima jer demografske mjere ne mogu biti samo mjere socijalne politike – zaključuje profesor Akrap.
Vlada je za ovu godinu u proračunu osigurala više od pola milijarde eura za rodiljne i roditeljske potpore, do 2030. planira osigurati oko 20 tisuća priuštivih stanova, i to njih 9000 programom priuštivog najma, 8000 kombinacijom POS-ovih modela gradnje te još 2000 stanova gradnjom i obnovom na potpomognutim područjima. No valja napomenuti da smo zbog dugogodišnjeg zanemarivanja demografskih problema od školske godine 2013./2014. do danas izgubili više od 62 tisuće učenika osnovnih i srednjih škola ili njih 12%, prema podacima Školskog e-Rudnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih.
Otvori KEKS Pay
Mislim da je problem nataliteta više nezdrava klima u društvu, loše zdravstvo, korupcija, rođački ortakluk,crkveno tutorstvo, a još kada se dodaju skupi stanovi i majstori. Tada ljudi bježe gdje je to uređenije.