Godišnji odmor može se nenadano zakomplicirati dođe li do zdravstvenih tegoba ili ozljeda tijekom boravka izvan mjesta življenja. Valja pritom znati na koju razinu zdravstvene usluge imamo pravo i u kojem opsegu, ali i koje predradnje treba napraviti da bismo u ordinaciji ili bolnici u inozemstvu dobili liječničku pomoć a da nas to ne opali po džepu.
Recepti i uputnice
Bilo da su na službenom putu ili godišnjem odmoru, sve osigurane osobe Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje koje privremeno borave izvan mjesta prebivališta, odnosno boravišta imaju pravo koristiti primarnu zdravstvenu zaštitu kod bilo kojeg ugovornog liječnika primarne zdravstvene zaštite na području RH u slučaju akutnih stanja, primjerice ozljede/traume, akutne upalne i zarazne bolesti te akutnog poremećaja koji zahtijeva terapijsko zbrinjavanje i slično.
Osiguranici na to imaju pravo u istom opsegu kao i kod svog izabranog doktora primarne zaštite pa će tako dobiti i lijekove na e-recept i primarnu laboratorijsku dijagnostiku propisanu na e-uputnicu za primarni laboratorij. HZZO je, kako navode, utvrdio određeni broj laboratorijskih postupaka u svrhu dijagnosticiranja i zbrinjavanja akutnih stanja upravo kako bi se osiguranim osobama osiguralo pravo na primarnu laboratorijsku dijagnostiku izvan mjesta prebivališta. Ono na što osiguranici nemaju pravo u takvim slučajevima jest utvrđivanja privremene nesposobnosti za rad, dakle ne može im doktor na moru otvoriti bolovanje.
I u inozemstvu možemo u slučaju potrebe koristiti hitnu zdravstvenu zaštitu na teret HZZO-a, a način i opseg prava ovise o državi u kojoj privremeno boravimo.
– Kako bi se tijekom boravka u inozemstvu u slučaju potrebe nesmetano koristilo zdravstvene usluge, potrebno je prije odlaska u inozemstvo pribaviti europsku karticu zdravstvenog osiguranja ako se odlazi na područje Europske unije ili tiskanicu, odnosno potvrdu o pravu na korištenje zdravstvene zaštite – poručuju iz HZZO-a.
Doprinos za treće zemlje
Svi osiguranici HZZO-a imaju pravo na europsku karticu zdravstvenog osiguranja (EKZO ili EHIC – European Health Insurance Card). Temeljem nje osiguranik HZZO-a koji se za vrijeme svog privremenog boravka na području druge države članice EU iznenada razboli, ozlijedi ili doživi nesreću ima pravo koristiti zdravstvenu zaštitu koja se ne može odgoditi do planiranog povratka u Hrvatsku. Neodgodiva zdravstvena zaštita je i ona u vezi s kroničnim bolestima, npr. kontrola visokog tlaka. No valja reći da EKZO nije alternativa putnom osiguranju i ne pokriva troškove privatne zdravstvene zaštite ili troškove poput spašavanja. Zahtjev za europsku zdravstvenu iskaznicu može se podnijeti putem web-portala HZZO-a ili osobno u HZZO-u, a osobno se i preuzima u roku od osam dana.
Za zemlje u susjedstvu, BiH i Srbiju, primjenjuju se ugovori o socijalnom osiguranju. Tako se hitna zdravstvena zaštita u Srbiji ostvaruje na temelju EKZO-a, dakle potrebno ju je izvaditi i za Srbiju. Za slučaj da u BiH budete prisiljeni potražiti hitnu medicinsku zaštitu, prije odlaska potrebno je pribaviti potvrdu o pravu na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu u nadležnom regionalnom uredu, odnosno područnoj službi HZZO-a. Bez te potvrde HZZO vam neće nadoknaditi troškove, ni za slučaj korištenja hitne medicinske pomoći.
Za mogućnost zdravstvene usluge u tzv. trećim zemljama, s kojima RH nema sporazum o korištenju zdravstvene zaštite, također se može zatražiti potvrda o pravu na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu. Podnosi se prijava boravka u inozemstvu i pritom se plaća poseban doprinos, ovisno o trajanju boravka. Taj doprinos trenutačno iznosi oko 15 kuna po danu boravka. Osiguranik osobno podmiruje nastali trošak, a nakon povratka podnosi zahtjev HZZO-u za povrat plaćenih troškova, međutim valja znati da se i to odnosi isključivo na hitnu zdravstvenu zaštitu.
Ovo su simptomi koje ne biste nikada povezali s tim da imate problema sa srcem:
